"And those who were seen dancing were thought to be insane by those who could not hear the music."
Čija je to zapravo izreka, koja se inače automatski pripisuje Nietzscheu?
Friedrich Nietzsche? Megan Fox? Anne Louise Germaine de Staël? John Stewart? Norman Flint? Science Fiction fans? Angela Monet? Rumi? George Carlin? Anonymous?
Najgori su papagaji. Čuju negdje nešto bez veze i neprovjereno ali to što čuju i pročitaju i vide u tom trenutku baš odgovara njihovom mentalnom sklopu i kako to oni mudro i kompetentno gledaju na svjetski poredak, stvari i odnose u svemiru, i to je baš to, ta neka "đe me nađe" glupost i glupešćina koja je odnekud doprijela na internet, novine, TV ili društvenu mrežu i on to šalje dalje i shera kao točno, autentično i baš tako, makar bilo netočno, pogrešno, falsificirano, smiješno i glupo, ali low IQ je to pročitao i shera dalje kao istinu i činjenicu. Ponekad čak i prisvoji kao svoje i potpiše. Pa, npr., citati, ti koje low IQ pametnjakovići mudro i važno sheraju na sve strane, jesu li to doista citati od tih za koje ispod napišu da je autor. To je isto ono kao i ona fenomenalna narodna izreka koju vrlo cijenim i uvijek ju rado citiram za idiotiće kad kažu napisao to taj i taj 100% i to je tako, je isto kao i pisalo na plotu pi*ka :))))))))))))))))))))))))))))))))))) , pa ti sad vjeruj da je to ona. :)))))))))))))))))))))))))))))))))
Toliko o šeranju idiotluka s neta u svemir.
16.02.2023. (14:15)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
To mi je najbolje, kad netko nešto ZNA. On to znaaaaaa, hebote, da padneš na dupe. Može se ZNATI samo matematika. Sve drugo se može samo interpretirati, interpretacija, dakle rašomon. Čuli ste za rašomon? Imam Akutagawinu knjigu priča i Rashomon je tu. Fenomenalne priče u prijevodu Devidea. Akutagawa se ubio u 35. godini života. Veliki japanski pisac. Moram nešto objaviti iz knjige, poslasticu.
16.02.2023. (14:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Hvala za preporuku Rashomona; moram to pročitati; često ste mi još zanimljiviji u komentarima, a Devide je bio majstor nad majstorima. Iako, poznavao sam njegova sina, tužna priča, no… nije tome sada ovdje mjesto, definitivno.
Nešto drugo bih volio reći. Naime, kaj. Kada pročitam Vaš post, nešto čudno se znade desiti. Recimo ovdje, izguglao upisanu rečenicu - i umjesto autora izreke, otvorilo mi opet (kao onomad sa paljenjem knjiga) - repozitorij diplomskih radova, a ovaj se tiče utjecaja glazbe na ponašanje potrošača (autorica Josipa Liker, FF Rijeka). Znam da je prilično nepristojno jer skreće malkice sa teme, ali i ne mora biti, vidjet ćete :)))) Pa kaže summary…
U radu je analizirana teza koja glasi „glazba utječe na ponašanje potrošača“. Pregledom razvoja konzumerizma i potrošačkog društva u prvom poglavlju tematiziraju se osnovni pojmovi potrošačkog društva i uloga glazbe u konzumerizmu. Definira se programirana glazba koju karakterizira funkcionalnost u prostoru s ciljem poboljšanja njegovih uslužnih vrijednosti. Osnovna ideja rada je analiza uloge glazbe u aktu potrošnje. Analiza se temelji na različitim znanstvenim perspektivama kao što su sociološka, muzikološka, psihološka, ekonomska. Iščitava se recentna literatura i rezultati postojećih istraživanja. Zadnje poglavlje bavi se razlikama u kulturi potrošnje, odnosno različitostima shvaćanja i značenja glazbe. Pritom se zamjećuju zapreke na koje se nailazi pri pokušajima generaliziranja položaja glazbe u potrošnji, pa i društvu uopće. Rad potkopava pozitivističko shvaćanje glazbe koje je danas uvelike uvriježeno. U tom pogledu, razotkrivaju se uznapredovale metode iskušavanja funkcionalnosti glazbe u potrošačkim praksama na temelju kojih je danas uznapredovao inženjering glazbe isključivo u službi uslužnih prostora i potrošačkih ciljeva. Upravo se iz funkcionalne perspektive glazbe i načina kreiranja funkcionalne glazbe promatra njezina uloga u društvu koje značajno opterećeno konzumerizmom nemilosrdno podvrgava sve oblike kulture (be)smislu potrošnje kao imperativu svog razvoja. U radu je korištena diskurzivna metoda analize. Većina recentne literature i tekstova napisana je na engleskom jeziku, dok je manji dio na hrvatskom jeziku. Doprinosi rada upravo su povezani s ovom činjenicom na način da se manjkava tema u domaćem stručnom diskursu aktualizira.
I onda netko veli da više nema pametnih i dobrih ljudi ;) Pozdrav, i najte kaj zameriti.
16.02.2023. (17:09)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Često čitam diplomske radove na netu i ovaj koji navodite je vrhunski, bravo za autoricu, puno se može naučiti, prelistala sam ga na brzinu, sadržaj jako zanimljiv.
"O utjecaju glazbe na čovjeka znamo dovoljno. No, određenje stupnja njezine moći teško je izvedivo, jer je on rezultat složenih uvjeta. Jedan od njih je i sluh, čulo koje među ljudskim čulima karakteriziraju specifičnosti poput stereofonije (2 uha), širine područja prijema od 360 stupnjeva (cijeli krug), 24satna aktivnost (kontinuitet), prvo čulo u razvoju (fetus čuje) i posljednje čulo koje napušta (umirući čuje). To je ona akustička strana glazbe. Nesumnjivo je jedno, u tržišnoj areni spektakla glazba je važan resurs."
Pa onda još jedan, Ines Culek, Osijek, "Glazba i matematika" , u istraživanje uvodi citatom: "Ne bi li se glazba mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao glazba uma? ”
Ah, da nam je barem po građanskim javnim školama više sati glazbenog i matematike, više istraživanja i zaključivanja, a manje "vjerovanja".
Hvala, j. :)
16.02.2023. (17:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
starry night
"And those who were seen dancing were thought to be insane by those who could not hear the music."
Čija je to zapravo izreka, koja se inače automatski pripisuje Nietzscheu?
Friedrich Nietzsche? Megan Fox? Anne Louise Germaine de Staël? John Stewart? Norman Flint? Science Fiction fans? Angela Monet? Rumi? George Carlin? Anonymous?
Najgori su papagaji. Čuju negdje nešto bez veze i neprovjereno ali to što čuju i pročitaju i vide u tom trenutku baš odgovara njihovom mentalnom sklopu i kako to oni mudro i kompetentno gledaju na svjetski poredak, stvari i odnose u svemiru, i to je baš to, ta neka "đe me nađe" glupost i glupešćina koja je odnekud doprijela na internet, novine, TV ili društvenu mrežu i on to šalje dalje i shera kao točno, autentično i baš tako, makar bilo netočno, pogrešno, falsificirano, smiješno i glupo, ali low IQ je to pročitao i shera dalje kao istinu i činjenicu. Ponekad čak i prisvoji kao svoje i potpiše. Pa, npr., citati, ti koje low IQ pametnjakovići mudro i važno sheraju na sve strane, jesu li to doista citati od tih za koje ispod napišu da je autor. To je isto ono kao i ona fenomenalna narodna izreka koju vrlo cijenim i uvijek ju rado citiram za idiotiće kad kažu napisao to taj i taj 100% i to je tako, je isto kao i pisalo na plotu pi*ka :))))))))))))))))))))))))))))))))))) , pa ti sad vjeruj da je to ona. :)))))))))))))))))))))))))))))))))
Toliko o šeranju idiotluka s neta u svemir.
16.02.2023. (14:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
starry night
To mi je najbolje, kad netko nešto ZNA. On to znaaaaaa, hebote, da padneš na dupe. Može se ZNATI samo matematika. Sve drugo se može samo interpretirati, interpretacija, dakle rašomon. Čuli ste za rašomon? Imam Akutagawinu knjigu priča i Rashomon je tu. Fenomenalne priče u prijevodu Devidea. Akutagawa se ubio u 35. godini života. Veliki japanski pisac. Moram nešto objaviti iz knjige, poslasticu.
16.02.2023. (14:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
j.
Hvala za preporuku Rashomona; moram to pročitati; često ste mi još zanimljiviji u komentarima, a Devide je bio majstor nad majstorima. Iako, poznavao sam njegova sina, tužna priča, no… nije tome sada ovdje mjesto, definitivno.
Nešto drugo bih volio reći. Naime, kaj. Kada pročitam Vaš post, nešto čudno se znade desiti. Recimo ovdje, izguglao upisanu rečenicu - i umjesto autora izreke, otvorilo mi opet (kao onomad sa paljenjem knjiga) - repozitorij diplomskih radova, a ovaj se tiče utjecaja glazbe na ponašanje potrošača (autorica Josipa Liker, FF Rijeka). Znam da je prilično nepristojno jer skreće malkice sa teme, ali i ne mora biti, vidjet ćete :)))) Pa kaže summary…
U radu je analizirana teza koja glasi „glazba utječe na ponašanje potrošača“. Pregledom razvoja konzumerizma i potrošačkog društva u prvom poglavlju tematiziraju se osnovni pojmovi potrošačkog društva i uloga glazbe u konzumerizmu. Definira se programirana glazba koju karakterizira funkcionalnost u prostoru s ciljem poboljšanja njegovih uslužnih vrijednosti.
Osnovna ideja rada je analiza uloge glazbe u aktu potrošnje. Analiza se temelji na različitim znanstvenim perspektivama kao što su sociološka, muzikološka, psihološka, ekonomska.
Iščitava se recentna literatura i rezultati postojećih istraživanja. Zadnje poglavlje bavi se razlikama u kulturi potrošnje, odnosno različitostima shvaćanja i značenja glazbe. Pritom se zamjećuju zapreke na koje se nailazi pri pokušajima generaliziranja položaja glazbe u potrošnji, pa i društvu uopće.
Rad potkopava pozitivističko shvaćanje glazbe koje je danas uvelike uvriježeno. U tom pogledu, razotkrivaju se uznapredovale metode iskušavanja funkcionalnosti glazbe u potrošačkim praksama na temelju kojih je danas uznapredovao inženjering glazbe isključivo u službi uslužnih prostora i potrošačkih ciljeva. Upravo se iz funkcionalne perspektive glazbe i načina kreiranja funkcionalne glazbe promatra njezina uloga u društvu koje značajno opterećeno konzumerizmom nemilosrdno podvrgava sve oblike kulture (be)smislu potrošnje
kao imperativu svog razvoja.
U radu je korištena diskurzivna metoda analize. Većina recentne literature i tekstova napisana je na engleskom jeziku, dok je manji dio na hrvatskom jeziku. Doprinosi rada upravo su povezani s ovom činjenicom na način da se manjkava tema u domaćem stručnom diskursu aktualizira.
I onda netko veli da više nema pametnih i dobrih ljudi ;)
Pozdrav, i najte kaj zameriti.
16.02.2023. (17:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
starry night
Često čitam diplomske radove na netu i ovaj koji navodite je vrhunski, bravo za autoricu, puno se može naučiti, prelistala sam ga na brzinu, sadržaj jako zanimljiv.
"O utjecaju glazbe na čovjeka znamo dovoljno. No, određenje stupnja njezine moći teško je izvedivo, jer je on rezultat složenih uvjeta. Jedan od njih je i sluh, čulo koje među ljudskim čulima karakteriziraju specifičnosti poput stereofonije (2 uha), širine područja prijema od 360 stupnjeva (cijeli krug), 24satna aktivnost (kontinuitet), prvo čulo u razvoju (fetus čuje) i posljednje čulo koje napušta (umirući čuje). To je ona akustička strana glazbe. Nesumnjivo je jedno, u tržišnoj areni spektakla glazba je važan resurs."
Pa onda još jedan, Ines Culek, Osijek, "Glazba i matematika" , u istraživanje uvodi citatom: "Ne bi li se glazba mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao glazba uma? ”
Ah, da nam je barem po građanskim javnim školama više sati glazbenog i matematike, više istraživanja i zaključivanja, a manje "vjerovanja".
Hvala, j. :)
16.02.2023. (17:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...