Predstavljanje romana Mihaele Gašpar NEMIRNICA (Disput, 2019)

četvrtak , 31.10.2019.

DISPUT

nas poziva

na predstavljanje romana
Mihaele Gašpar
NEMIRNICA
/Disput, 2019/

Predstavljanje će se održati u Knjižnici “Bogdan Ogrizović”
/Zagreb, Preradovićeva 5/

u ponedjeljak 4. studenoga 2019. u u 20 sati.

Uz autoricu Mihaelu Gašpar
knjigu će predstaviti Dorta Jagić, Darija Žilić i Josip Pandurić,
a dijelove iz romana pročitat će
Vilim Matula

MOJE KRITIKE romana Borivoja Radakovića i Damira Pilića u novome broju časopisa "Kolo" (br.3/2019)

ponedjeljak , 28.10.2019.

U izdanju Matice hrvatske objavljen je novi broj časopisa "Kolo" (br.3/2019, gl.ur. Ernest Fišer), a u njemu, između ostaloga i

DVIJE MOJE KRITIKE :
romana Borivoja Radakovića "Hoćemo li sutra u kino?" i Damira Pilića "Kao da je sve normalno"

Novi broj "Kola" još donosi:

- osvrt Zdenke Weber na 44. Osorske glazbene večeri
- tekst Stijepa Mijovića Kučana o dramskom programu 70. Dubrovačkih ljetnih igara
- poeziju i prozu Luke Paljetka, Nikole Đuretića, Ivana Klarića, Dorte Jagić, Mirne Weber
- kratke poetsko-prozne zapise Simone Škrabec (slovenske spisateljice koja živi u Španjolskoj i piše na katalonskom), u prijevodu Tonka Maroevića
- književne kritike : tekst Maria Kolara o romanu Gorana Tribusona "Otac od bronce", tekstovi Dunje Detoni Dujmić o knjizi Julijane Matanović: LJUTA GODINA, zapisi internetske novakinje" i romanu "Proslava" Damira Karakaša, tekst Branka Maleša o knjizi Darije Žilić "Svanuće", tekst Andrijane Kos-Lajtman o romanu Julijane Adamović "Divlje guske", tekst Stijepa Mijovića Kočana o knjizi Miraša Martinovića "Glasovi iz Doklee", tekst Nataše Ilić o knjizi Maria Crvenka "Traženja / Die Suche", tekst Ivane Buljubašić o knjizi Josipe Gogić "Žena žutih očiju", tekst Irene Rosandić o knjizi Franje Deranje " Tunin poučak" i tekst Josipa Sanko Rabara o romanu "Sunce u garaži" Ružice Martinović-Vlahović
- ogled Hrvoja Magdića "Utjecaj Olge Herak na Matoševo književno stvaralaštvo"
- temat u povodu 100.obljetnice rođenja Jure Kaštelana, s tekstovima Ivana Boškovića, Ante Stamaća, Antuna Paveškovića, Željke Lovrenčić i Božidara Petrača

Novi broj "Kola" možete pročitati ovdje

Poziv na upis u CeKaPeovu radionicu eseja

subota , 26.10.2019.

Esej je kraća prozna vrsta koja je otvorena i prema književnosti i prema znanosti. U njemu se interpretira i analizira, a kao postupci se spominju n i rasprava. Naziv „esej“ dolazi od francuske riječi essai, što znači ogled. U eseju obično dolazi do izražaja osobni stav pisca eseja, a izbor problema o kojem se piše mora uz vlastiti način izlaganja, ipak poštovati i određene doslejdnosti u zaključivanju.

Na radionici ćemo raditi intepretativne eseje u kojima se analizira tekst, pjesma ili neki ulomak, a isto tako bavit ćemo se i raspravljačkim esejem. Teme tih eseja odnose se na aktualne događaje ili na događaje koji su važni za povijest, kulturu, umjetnost, sport, medije. Posebna pažnja bit će posveća književnom eseju i povijesnom eseju. Danas je također snažna historiografija, no historičari koji imaju puno povijesnih znanja, trebaju ponekad i poduku iz pisanja, jer prije pisanja eseja važo je sastaviti nacrt, odrediti temu, tezu, napisati detaljnu razradu. Bit će riječi i o načinu pisanja putopisnih eseja. Budući da je esej vrsta u kojoj svoja znanja moraju pokazati i učenici, radit ćemo i primjere školskih eseja.


Termin: srijeda 18.00 – 20.15

Početak sljedećeg ciklusa:13.11. 2019.

Fond sati: 30 školskih sati

Trajanje: 10 tjedana

Cijena: 1500 kn

Voditeljica : Darija Žilić

Prijaviti se možete pomoću obrasca na ovome linku

Moja kritika romana "Moja majka" Georgesa Bataillea u "Vijencu"

četvrtak , 24.10.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Moja majka" Georgesa Bataillea
(prev. Marija Paprašarovski, Hrv.filološko društvo i Disput, 2019.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Dražena Katunarića o dodjeli Nobelove nagrade Peteru Handkeu
- tekstovi Svjetlana Lacka Vidulića i Mladena Martića o ovogodišnjim dobitnicima Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu i Olgi Tokarczuk
- razgovor s dekanom Učiteljskog fakulteta Sinišom Opićem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi suvremenih kubanskih kratkih priča "Zvijezda modroga neba"
- kolumne Pavla Pavličića, Borisa Becka, Nives Opačić, Viktora Žmegača
- tekst Strahimira Primorca o knjizi priča Marine Šur Puhlovski "Treći život druge violine"
- nova poezija Natalije Fabić
- tekst Petre Miočić o znanstvenom skupu u povodu 150 godina od prvog broja Vijenca

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

Predstavljanje zbirke kratkih priča „ZIDODER" književnice Diane Rosandić Živković

ponedjeljak , 21.10.2019.

22. listopada 2019. u 18 h,

povodom „Mjeseca knjige"

Gradska knjižnica Rijeka u središnjem odjelu Filodrammatice

organizira

predstavljanje zbirke kratkih priča „ZIDODER" književnice Diane Rosandić Živković.

Tom prigodom bit će izložene originalne slike s ovitka u tehnici kombinirani kolaž.

Prezentaciju će voditi dr.sc. Anita Rončević, a ulomke iz knjige će čitati glumac Ranko Lipovšćak.

O slučaju silovanja u Zadru

srijeda , 16.10.2019.

U Zagrebu gostuje Donal Ryan

utorak , 15.10.2019.

Nova sezona književne Europee, koja se održava sedmu godinu zaredom, započinje od Irske, gostovanjem nagrađivanog autora Donala Ryana, u srijedu 16. listopada u 19 sati u Booksi (Zagreb, Martićeva ul. 14d).

U svojem virtuoznom debitantskom romanu "Metalno srce" (prijevod: Dean Trdak, Naklada Ljevak, 2018), koji je dobio nekoliko prestižnih književnih nagrada (među kojima "Guardianovu" nagradu za najbolju debitantsku knjigu, Nagradu EU za književnost te nagradu Festivala knjiga u Dublinu, na kojem je "Metalno srce" proglašeno knjigom desetljeća), koristeći se glasovima 21 protagonista, autor sklapa razlomljenu sliku zajednice...
Ryanov prvi roman "Metalno srce" povezan je s njegovim drugim romanom "S prosincem" (prijevod: Ivana Ostojčić, Naklada Ljevak, 2018) u kojem se radnja zbiva se u istom gradiću u ruralnoj Irskoj. Ta se dva romana zapravo mogu promatrati kao cjelina jer prate zbivanja u istoj ruralnoj zajednici u razmaku od jednog desetljeća usredotočujući se na učinak ekonomske situacije na njihove protagoniste.

Donal Ryan rođen je 1976. godine u irskom gradiću Nenagh. Diplomirao je pravo na Sveučilištu u Limericku i više od desetljeća radio kao pravni savjetnik u irskom Nacionalnom vijeću za prava zaposlenih. Nakon što je 2012. god. objavio prvi roman, "The Spinning Heart" (Metalno srce), koji je osvojio publiku i književnu kritiku te dobio nekoliko prestižnih nagrada, Donal Ryan posvetio se isključivo pisanju. Godine 2013. objavljen mu je roman "The Thing About December" (S prosincem), a 2015. roman "All We Shall Know". Godine 2016. roman "Metalno srce" proglašen je na Festivalu knjiga u Dublinu irskim romanom desetljeća. Tema Ryanovih romana ruralna je irska zajednica i ekonomska situacija koja određuje sudbine protagonista njegove proze.

Moj tekst o njegovim romanima "Metalno srce" i "S prosincem" čitajte na ovome linku

O najavljenim promjenama u državnoj maturi

ponedjeljak , 14.10.2019.

Na prošloj državnoj maturi, u sportskoj disciplini pisanja tzv.eseja, učenici su postigli sramotno loše rezultate.

Zašto?

Jer je naše dično školstvo zakazalo u možda i najvažnijoj zadaći školstva uopće: opismenjavanju mladih generacija.

I sad, umjesto da naše dično školstvo na čelu s blaženom ministranticom Divjak Blaženkom upregne sve snage u bolje opismenjavanje učenika, u ministarstvu odlučiše da pisanju eseja na državnoj maturi dokinu važnost.

Zašto?

Jer su loši rezultati učenika na državnoj maturi dokaz loših školskih programa, loše organizacije školstva i lošeg rada čitavog obrazovnog sustava, na čelu s blaženom Blaženkom Divjak, a mogućnost dokazivanja svog lošeg rada treba spriječiti, onemogućiti, zatrti u korijenu.

Ali, ima tu još nešto : sve je to u skladu s onim nedavnim Kolindinim upozorenjem mlađariji da dobro razmisle koji fakultet upisuju, jer "moraju misliti i na tržište".

Tj., drugim riječima, vlast nam poručuje : što će tzv. tržištu itko tko dobro piše eseje, i zato - koji će nam ku..c uopće pisanje eseja na maturi?

Da se mene pita, matura bi sadržavala samo pisanje eseja i to pisanje 3 eseja o 3 zadane teme, jer esej pokazuje jako puno toga : pokazuje učenikovu sposobnost artikulacije, bogatstvo vokabulara, razinu pismenosti, domišljatost, svjetonazor i najvažnije : pokazuje da li je učenik uopće sposoban razmišljati.

Ali oni dokidaju važnost pisanju eseja i ustrajavaju da se matura bazira na besmislenom bubačenju nepotrebnih podataka.

Moja kritika romana "Konobar" Matiasa Faldbakkena u "Vijencu"

četvrtak , 10.10.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Konobar" Matiasa Faldbakkena
(prev. Munib Delalić, Fraktura, 2019.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Mire Muhoberac i Gee Vlahović o 4. Zagrebačkim književnim razgovorima
- razgovor s akademikom Josipom Bratulićem
- tekst Petre Somek o knjizi Dragutina Feletara, Hrvoja Petrića i Nevija Šetića "Zrinski & Frankopani: 100 godina od povratka u domovinu"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Dunje Kalilić "Nima Splita brez Splita"
- kolumne Nives Opačić, Pavla Pavličića, Borisa Becka, Tomislava Šovagovića, Mladena Klemenčića, Mirka Planinića i Viktora Žmegača
- Tekst Ivane Vidović Bolt o 7. Hratskom slavističkom kongresu u Šibeniku
- tekst Strahimira Primorca o knjizi priča Maše Kolanović "Poštovani kukci i druge jezive priče"
- razgovor s Josipom Mlakićem, književnikom i dobitnikom nagrade "Mirko Kovač"
- tekst Dubravke Oraić Tolić "Matoš i Vienac", uz Vijenčevu 150.godišnjicu

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

NOVO: Boris Perić "Zagabrijel II" (Edicije Božičević, 2019.)

srijeda , 09.10.2019.

Boris Perić
"Zagabrijel II"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2019.
Urednik: Josip Ivanović
Pogovor: prof. dr. sc. Tomislav Pletenac
Prijelom i naslovnica: Iva Mandić
Cijena: 120,00 kn
Broj stranica: 126
Format: 13x20 cm
I


Roman Zagabrijel II drugi je dio trilogije u čijem je središtu grad Zagreb i njegov tamni anđeo zaštitnik. Kombinacija je to povijesnog trilera, lingvističkog krimića i kolaža suvremenih književnih tehnika, u kojoj autor za pozadinu uzima međunarodnu lingvističku konferenciju u Zagrebu, uoči koje se dogodi umorstvo na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Nevjerojatni junaci romana igrom slučaja će postati asistentica preminulog znanstvenika, njemački slavist, lički policajac pred mirovinom sa zagrebačkom adresom i komunalni čistač Stjepan Mrak, poznat i kao Štefek Kmica. Za vrijeme istrage umorstva čitatelji će polako pronicati u tajnu povijest grada Zagreba i njegovog imena, otkriti mračna tajna društva u njegovom podzemlju, i približiti se najbolje čuvanoj tajni hrvatske metropole, koja golica maštu istraživača još od navodnog prolaska svetog Franje kroz Zagreb. Nakon pravog cliff-hangera na kraju prvog dijela, Perić se vraća u drugi nastavak prepoznatljivom hiperinflacijom referenci i sve više zalazeći u rimu, koju pripisuje shizofreniji pripovjedača.
Perić se svojim dosadašnjim djelima pokazao kao neupitan majstor stila (ili, bolje rečeno, stilova) i književnog eksperimenta, a trilogijom Zagabrijel dosiže potpuno novu razinu i jednog i drugog. Kombinirajući lingvistiku, suvremene prevoditeljske prakse, sociolingvističke teorije te priče i legende o povijesti grada Zagreba i njegova imena, stvara roman koji narativnom strukturom odgovara najuzbudljivijim popularnim kriminalističkim romanima, ali i postmodernističkim pripovjedačkim eksperimentima. Mapiranje mentalnih procesa preko psiholingvističkih teorija daje djelu izniman metatekstualni potencijal za aktivnijeg čitatelja, dok će i svi ostali moći uživati u kriminalističkoj priči u temelju djela, a i prepoznati mnoge elemente iz hrvatske svakodnevice.

„Osim ovakvih teorijskih, metatekstualnih matrica, koje Perić koristi u svom pisanju, svaki pozorniji čitatelj otkrit će u romanu gotovo nevjerojatan leksikon popularne kulture. Kako se već odlučio za roman u rimi, asocijacije na rock i pop kulturu bile su neminovne. Utjecaji u njegovom tekstu bit će prilično raznovrsni, primjerice, grupa Film i njihova balada „Mi nismo sami“, koja u njegovu prepjevu zvuči prijeteće, jer ako nismo sami, to znači da postoji još netko ili nešto što je tu pokraj nas, a nismo ga svjesni. Ili himna plavog žapca, koja je zapravo prerađen prepjev poeme „Slavlje guštera“ grupe The Doors. Ali to je samo mala naznaka svega što se krije u knjizi i gotovo da bi se mogla izdati kompilacija pjesama kojih se Perić dotiče u svom pi-romanu. A ako su reference na popularnu kulturu šarolike, one na povijest književnosti su neprebrojive. Mislim da nitko osim možda Perića samog ili, pak, nekog detaljnog analitičara književnosti poput Zdravka Zime, nije u stanju pobrojiti sve reference. Neke su toliko začahurene u tekst da je pitanje je li ih i sam Perić namjerno ubacio ili su proizvod nekog šireg i većeg utjecajnog stroja, koji proizvodi i Perićev tekst. A to bi samo moglo značiti da doista nismo sami.“
iz pogovora prof. dr. sc. Tomislava Pletenca

O AUTORU

Boris Perić (1966., Varaždin) diplomirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i otad se bavi književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio je za cijeli niz glasila, a prozna djela i prijevode objavljivao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Uvrštavan je u niz antologija, a njegov roman Vampir jedan je od prvih velikih uspješnica poslijeratne hrvatske književnosti. Za roman Povratak Filipa Latinovića ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom Balada Petrice Kerempuha na njemački jezik. Radio je kao savjetnik za medije pri Kontaktnom uredu grada Beča u Zagrebu. Trenutno se posvetio prevođenju s njemačkog i na njemački te pisanjem nastavaka romana Zagabrijel i Vampir.

NOVO od Disputa i Hrv.filološkog društva: vo Horvath + Camus - Grytten

četvrtak , 03.10.2019.

Tri odlična nova naslova u ediciji "Na tragu klasika" Disupta i Hrvatskog filološkog društva :

- Odon von Horvath - Mladež bez boga

- Frode Grytten - Muškarci koji nikome ne trebaju

- Albert Camus - Naličje i lice

Informacije o knjigama otvaraju se klikom na pojedini naslov.

40. Zagrebački književni razgovori (ZKR)

srijeda , 02.10.2019.

Jubilarni 40. Zagrebački književni razgovori (ZKR) s temom „Što je književnost danas? / What is Literature Today?“ održat će se od 2. do 5. listopada 2019. u prostoru Društva hrvatskih književnika u Zagrebu.

Riječ je o međunarodnoj manifestaciji koja promiče suvremenu hrvatsku književnost te istražuje njezinu budućnost u dinamičnom okruženju. Na ovogodišnjim susretima sudjeluje 16 autora, od kojih 10 stranih: Maciej Czerwiński (Poljska), Magdalena Dyras (Poljska), Leszek Małczak (Poljska), Tihomir Glowatzky (Njemačka), Endre Szkárosi (Mađarska), Michael Dudley (Kanada), Francisco Javier Juez Gálvez (Španjolska), Peter Kovačič Peršin (Slovenija), Marina Milivojević Mađarev (Srbija), Antun Lučić (Bosna i Hercegovina), te domaći: Miro Gavran, Jasna Horvat, Mladen Machiedo, Ivica Matičević, Ivana Šojat i Davor Velnić.

Cjelovit program dostupan je ovdje

Predstavljanje knjige priča Marije Pilić "Luđaci i djeca" (Disput, 2019.)

utorak , 01.10.2019.

DISPUT nas poziva

na predstavljanje knjige priča

MARIJE PILIĆ
"LUĐACI I DJECA"
/Disput, 2019./

u četvrtak, 3. 10. 2019. u 19 sati u Knjižnicu Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Uz autoricu, knjigu će predstaviti Tomica ŠĆAVINA i Matija JANEŠ.
Priče će čitati Alan KATIĆ.


Bizarni i groteskni likovi, motivi i fabule, nejasne i poremećene relacije i stanja, osjećaji nelagode, paranoje i straha, poveznice su koje bi se mogle uočiti između priča sabranih u zbirci Luđaci i djeca te barda fantastične književnosti E. A. Poea, koji po svemu sudeći nije slučajno istaknut kao jedan od naslovnih junaka jedne od priča. No, ono što ih, između ostaloga, razlikuje jest to da Poe u svojemu tipičnome, a opet osebujnome romantičarskom stilu radnje smješta u gotske prostore, dok se radnje priča Marije Pilić koje se na ovaj ili onaj način otvaraju fantastičnome odvijaju u ambijentima koji podsjećaju na recentnu, blisku i poznatu stvarnost. (…)
Osim narativnih tehnika, jezika i stila, priče Marije Pilić, i one koje se iscrpljuju u simuliranju stvarnosti i one koje se poigravaju s fantastikom, povezuju i likovi koji su situirani na margine društva ili su na vlastitome rubu (…) Povorku takvih likova, koji mogu i ne moraju biti vidno socijalno marginalizirani, prate i naizgled manje ekscesivni, (samo?) psihički ili emotivno pomaknuti ili uzdrmani pojedinci iz susjedstva te bi se svi zajedno mogli svesti pod zajednički nazivnik luđaci, kojemu su u naslovu zbirke pridružena i djeca, u čije bismo, pak, konotativno polje mogli smjestiti i likove staraca i bolesnika (zbog nemoći, nevinosti ili naivnosti kojima su okarakterizirani – također na svoj način djecu).
/iz pogovora Suzane Coha/