komentiraj (1) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
Moja kritika romana "Anđeo zaborava" Maje Haderlap u "Vijencu"
četvrtak , 21.11.2019.
Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,
i moja kritika romana
"Anđeo zaborava" Maje Haderlap
(prev.Dubravko Torjanac, izd.Hrv.filološko društvo i Disput, 2019.)
Novi "Vijenac" još donosi:
- tekst Petre Miočić o 42. Interliberu
- razgovor s jezikoslovcem Mariom Grčevićem
- tekstovi Borisa B.Hrovata, Zvonimira Mrkonjića i Josipa Grozdanića, uz vijesti o smrti Mani Gotovac, Martina Sagnera i Branka Lustiga
- tekst Ivane Vilović o Svjetskom festivalu hrvatske književnosti
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Božice Brkan "Nemoj mi to govoriti"
- tekst Krešimira Nemeca o knjizi Michaela Martensa "U požaru svjetova. Ivo Andrić - jedan europski život"
- kolumne Pavla Pavličića, Borisa Becka i Nives Opačić
- tekst Mire Muhoberac o knjizi Antuna Paveškovića "Prispodobe"
- razgovor s dobitnicom nagrade Tin Ujevića za 2019, književnicom Božicom Jelušić
- temat : 150 godina Vijenca
- nova poezija Mile Stojića
- tekst Petre Miočić o predavanju u Matici hrvatskoj s temom "Književnost i glazba"
te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.
komentiraj (0) * ispiši * #
Moja kritika zbirke priča Marije Pilić "Luđaci i djeca" na portalu Moderna Vremena Info
petak , 15.11.2019.
Na portalu Moderna Vremena Info
objavljena je
moja kritika
zbirke priča
Marije Pilić
"Luđaci i djeca"
(Disput, Zagreb, 2019.)
Pročitajte je na ovome linku
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
Stihotron uživo: Krešimir Bagić, Kemal Mujičić Artnam, Dorta Jagić i Ružica Cindori
utorak , 12.11.2019.
Knjižnica Sesvete
poziva nas
na pjesnički susret sa suvremenim hrvatskim pjesnicima čije su pjesme, knjige i fotografije predstavljane na Stihotronu: Krešimirom Bagićem, Kemalom Mujičićem Artnamom, Dortom Jagić i Ružicom Cindori.
Stihotron uživo održat će se u četvrtak, 14.11.2019. u 18:00 sati u prostoru Čitaonice Knjižnice Sesvete.
Susret će dodatno glazbeno obogatiti Ivan Kapec.
Moderirat će Ivan Babić.
komentiraj (0) * ispiši * #
Novi roman Miljenka Jergovića "Herkul" (Fraktura, 2019.)
ponedjeljak , 11.11.2019.
MILJENKO JERGOVIĆ : "Herkul"
roman
Nakladnik: Fraktura
11/2019.
176 str., tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 129.00 kn
Riječ izdavača
Godina je 2020-i-neka, Hrvatska je i dalje članica Europske Unije, no njezino je gospodarstvo na koljenima, turizam se urušio zbog prekomjerne gradnje i epidemije trbušnog tifusa za koji su neprovjereno optuženi islamski teroristi. Jedina svijetla točka i dalje je nogometna reprezentacija, koja žanje uspjeh za uspjehom.
General, veteran i heroj ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Anto Gavran, zvan Ćumur, u svojoj velebnoj kući na jadranskoj obali u mjestu Brižnik daje intervju upravo na dan važne nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Srbije. Istovremeno nakon više od trideset godina izbjeglištva i upornog izbjegavanja povratka u Sarajevo uspješni grafički dizajner i njegova supruga arhitektica odlučuju svojim jaguarom prvi put doći na odmor na jadransku obalu. Te večeri, na magistrali koja prolazi kroz Brižnik, dogodi se nesreća, s kojom započinje odvijanje jedne strašne, neželjene povijesti.
"Herkul" Miljenka Jergovića je kratak roman o opasnosti svakog fanatizma i prelaganog baratanja velikim riječima, istovremeno i mračna i smiješna, opominjuća satira kontra svakog, a posebno domaćeg, nacionalizma i lokalnog fašizma.
Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983., a prvu pjesničku zbirku "Opservatorija Varšava" 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča "Sarajevski Marlboro" iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah Madona, Inšallah) te desetak romana, među kojima su "Dvori od oraha" i "Ruta Tannenbaum". Poljski prijevod njegova romana "Srda pjeva, u sumrak, na Duhove" dobio je 2012. u Wroclawu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.
komentiraj (1) * ispiši * #
Moja kritika romana "Ništa" Hanifa Kureishija u "Vijencu"
četvrtak , 07.11.2019.
Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,
i moja kritika romana
"Ništa" Hanifa Kureishija
(prev. Borivoj Radaković, VBZ, Zagreb, 2019.)
Novi "Vijenac" još donosi:
- razgovor s povjesničarom umjetnosti i književnikom Dinom Milinovićem
- tekst Ljerke Car Matutinović o prijevodu na kajkavski "Malog princa" Antoinea de Saint-Exuperyja
- kolumne Pavla Pavličića, Borisa Becka, Nives Opačić, Viktora Žmegača, Mirka Planinića i Mladena Klemenčić
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Siniše Glavaševića "Priče iz Vukovara"
- nova poezija Branka Maleša
- tema : Vatroslav Lisinski
- tekst Denisa Leskovara o autobiografskoj knjizi Brucea Dickinsona
- tekst Gabrijele KIšiček o knjizi Davora Nikolića "Između zvuka i značenja"
te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.
komentiraj (0) * ispiši * #
Riječko predstavljanje romana Roberta Međurečana "Krletka za glinenog goluba"
srijeda , 06.11.2019.
Središnji odjel Filodrammatica Gradske knjižnice Rijeka, ovoga će četvrtka (07.11.) u 18,00 sati ugostiti književnika Roberta Međurečana koji će predstaviti svoju knjigu "Krletka za glinenog goluba".
Robert Međurečan (Zagreb, 1969.) je prvim romanom, drskim antiratnim pamfletom "Prodajem odličja", prvi vlasnik (2008.), zaslužio nominacije u svim natječajima za knjigu godine. Drugi roman "Kad jaganjci utihnu u Zdihovu" (2011.) literarno nastavlja obračun s devijacijama iz bliske prošlosti. Osim što piše romane, piše i scenarije, svira i sklada. Trenutno živi i radi u Münchenu. Kao sudionik u Domovinskom ratu, ponosan je što nije iskoristio niti jednu beneficiju koju je mogao.
"Krletka za glinenog goluba" krimić je koji grabi u mračne taloge hrvatske nedavne prošlosti u godini svjetskog nogometnog prvenstva na kojem Hrvatska postaje viceprvak svijeta, oslikavajući tako u kontralihtu sveopću euforiju i veselje i skrivene kosture koji čekaju da budu pokopani. Andrija Tomaš, osuđenik za ratni zločin, nakon godina potucanja po svijetu vraća se kući progonjen savješću i još nečim, mnogo materijalnijim i opasnijim. Istodobno, novopečena ministrica Katarina Jurić, vođena patološkim porivom, kreće u osobnu osvetu, sve ne bi li pronašla misterioznog Petra Tomu, čovjeka demonskih atributa. U ozračju “prošlost ovdje nikad ne završava“, ta dva fokusa priče međusobno se isprepliću, nadopunjuju intrigama, korupcijom, klijentelizmom i mrtvima, piše Gradska knjižnica Rijeka.
komentiraj (1) * ispiši * #
NOVO: Kristijan Vujičić "Kad su padali zidovi" (Fraktura, 2019.)
utorak , 05.11.2019.
Kristijan Vujičić
"Kad su padali zidovi"
roman
Fraktura
256 str., tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 139.00 kn
Riječ izdavača
Konac je 1980-ih, vrijeme kada Zagreb izranja iz sna, klubovi su prepuni, a noć se čini još itekako mlada. Dok velikani svjetske glazbe dolaze održati koncerte i demokracija kuca na vrata, budućnost se, barem većini, čini sretna i dobra. Istovremeno se osjećaju i promjene u zraku, koji se čak kao čisti prodaje u konzervama. Crni, glavni junak romana "Kad su padali zidovi", mladi je nadobudan dečko koji voli filozofiju i rock 'n' roll, odrasta u pomalo nesređenim obiteljskim odnosima u centru grada i asfalt je njegov drugi dom. On i njegovi prijatelji na kraju srednjoškolskog obrazovanja razmišljaju o djevojkama i o tome kako će promijeniti svijet.
"Kad su padali zidovi" autentičan je roman o odrastanju u Zagrebu krajem osamdesetih u kojem Kristijan Vujičić plastično i živo, s puno humora, opisuje dogodovštine gomile mladića i djevojaka u prijelomnim godinama njihovih života. Od euforije do straha, od neobuzdanih partijanja do zračnih uzbuna, od prijateljstava do mržnje, od ljubavi do bijega, od internacionalizma do nacionalizma, od komunizma do višestranačja – sve to sabijeno je u ovom romanu brzoga ritma.
"Kad su padali zidovi" kronika je odrastanja na gradskim ulicama u kojoj se ne štedi nikoga, ni djecu ni roditelje, jer svi moraju odrasti i promijeniti se da bi opstali u novom novom vremenu.
Kristijan Vujičić rođen je 1973. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu te diplomirao filozofiju i religiologiju na Zagrebačkom sveučilištu. Objavljivao je prozu i recenzije u više časopisa za kulturu i dnevnih listova. Radi kao književni urednik. Već desetak godina uređuje i vodi tribine društveno-humanističke tematike pod nazivom “Paralelni svjetovi” u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Godine 2017. primio je prvu nagradu na 51. natječaju Večernjeg lista “Ranko Marinković” za kratku priču “Zid mora pasti”. Dvaput je dobio Nagradu Kiklop: 2006. za roman “Welcome to Croatia i 2014. za urednika godine.
Do sad je objavio pet romana: “Welcome to Croatia: doživljaji jednog turističkog vodiča (napisan u suradnji sa Željkom Špoljarom, Nagrada Kiklop 2006.), “Gospodin Bezimeni” (uži izbor za Nagradu “Fran Galović” 2007.), “Udruženje za mravlje igre” (uži izbor za Nagradu SFERA 2009.), “Ponavljanje: zaigranost proljeća i života” (polufinalist nagrade Tportala 2012. za roman godine) i “Knjiga izlazaka: Izvještaj Odjela za ćudoređe” (uži izbor za Nagradu Ksaver Šandor Gjalski 2016.).
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #