7.izdanje Festivala Miroslav Krleža

Ovogodišnji Festival Miroslav Krleža posvećen je 125. obljetnici rođenja po mnogima najvećeg hrvatskog književnika 20. stoljeća, a održava se od 1. do 7. srpnja u Zagrebu.

Festival se otvara premijerom predstave / kviza "Krležina igra detekcije" redatelja Marija Kovača u dramaturgiji Ane Prolić, a zatvara predstavom redatelja Zlatka Pakovića "Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo?" u produkciji Montažstroja.

Iz prošlogodišnjega festivalskog programa reprizirat će se predstava „Doviđenja na nebu – Razgovori s Krležom“ (redatelj: Ivan Planinić), čija je izvedba nagrađena na 6. festivalu Miroslav Krleža, a bit će prikazan i film „Glembajevi“ (režija: Antun Vrdoljak) uz sudjelovanje mnogih aktera filma. Projekcija je posvećena je Arsenu Dediću, Eni Begović i Željku Senečiću.

Festivalski popratni program sadrži sljedeća događanja: „O malograđanskoj ljubavi spram hrvatstva“ (u izvedbi Nikše Marinovića), izložba Krležinih rukopisa (iz fundusa NSK), radiofonijski rad „Krleža, stani u red!“ (autorica Vesna Mačković), otvaranje izložbe „Dijalozi – Boris Bućan/Miroslav Krleža“ i „Sjećanje Krležinih suvremenika – Rupprecht S. Baur“.

Opširnije o festivalu saznajte OVDJE

Moja kritika romana Rade Jarka u novome broju časopisa "Kolo" (01/2018.)

Izišao je novi broj (01/2018.) časopisa KOLO
(gl.urednik Ernerst Fišer, izd. Matica hrvatska)

a u njemu, između ostaloga
i MOJA KRITIKA roman "Emigranti" Rade Jarka.


Novo "Kolo" još donosi:

- prozu i poeziju Darije Žilić, Dorte Jagić, Stijepa Mijovića Kočana, Jakova Skoka, Tatjane Gromače

- esej Tihomila Maštrovića "Lika i Velebitsko primorje u hrvatskoj književnosti"

- opširan ulomak iz romana "Zamor materijala" uglednog češkog pisca Mareka Šindelka, u prijevodu Matije Ivačića

- ogled Zvonimira Baloga "Poezija kao slatko ludilo"

- književne kritike kritike Davora Šalata (knjiga Đurđica Garvanović-Porobija: Svijet u amfori. Sedam eseja o poeziji Krešimira Bagića), Andrijane Kos-Lajtman (knjiga Mihaele Gašpar: Spori odron), Cvjetka Milanje (knjiga Branko Maleš: Mutno) Matije Ivačića (knjiga Dubravko Ivančan: Izabrana djela) , Branka Maleša (knjiga Boris Vrga: Biciklisti) , Željke Lovrenčić (knjiga Dunja Detoni Dujmić: Mala noćna čitanja: Hrvatski roman 2011.-2015.), Miroslava Klemma (knjiga Krešimir Filić: Povijesni natpisi grada Varaždina), Ljiljane Matković-Vlašić (knjiga Josip Sanko Rabar: Ludilo i obraćenje)

- tema broja : sjećanje na Vlatka Pavletića, s tekstovima Ivaan Boškovića, Dubravka Jelčića, Cvjetka Milanje, Milana Bešlića, Domagoja Brozovića

NOVO: Max Jacob "Crni kabinet" (Hrv.filološko društvo i Disput, 2018.)

Max Jacob
CRNI KABINET
Pisma s komentarima
S francuskoga prevela Marija Paprašarovski
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
/192 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača

Crni kabinet (1922) pseudoepistolarni je roman, zbirka uglavnom izmišljenih pisama koja autor popraćuje tobože meritornim komentarima u kojima savjetuje imaginarnog pošiljatelja kako da riješi svoj sasvim privatan problem i tim ludističkim postupkom slika satiričan portret društva općenito, provincijskog života posebice, i njegove nakaradne buržoazije.
"Le cabinet noir", kako glasi naslov izvornika, francuski je izraz koji se odnosi na tajni ured u kojem su državni službenici otvarali i čitali pisma sumnjivih osoba prije nego što bi ih proslijedili do odredišta. Takva praksa započela je s uvođenjem poštanske službe, ali tek je Luj XV. uspostavio poseban ured za tu svrhu. Jacob nam naslovom sugerira da smo u privilegiranoj poziciji čitanja povjerljive korespondencije i da ćemo na toj osnovi moći steći dublji uvid u ljudsku prirodu nego što je to inače moguće.
U ovom remek-djelu satire likovi u pismima na pikantan način govore o svom životu, iznose ideje i gledišta o problemima koji ih muče. Popratnim pak komentarima Jacob dodaje nov sloj tim kratkim naracijama, čime djelo dospijeva do granice apsurdnosti. Glumeći nekoga tko je, poput nas, čitatelj pisama uvrštenih u knjigu, Jacob u komentarima uspoređuje ruralni i urbani mentalitet, komentira mijene u društvenim običajima kroz naraštaje, pridodaje historiografske reference. Ponekad "komentator" reagira blagom porugom, ironijom, ponekad zgražanjem, što sve pridonosi dojmu autentičnosti i stvara ozračje živa, iskričava dijaloga.
Verbalnim žongliranjem i monološkim tiradama u parodijskom stilu Jacob prikazuje svojevrsnu "ljudsku komediju" u kojoj konkretni opisi puni najsitnijih detalja rišu portrete koji poput likova na pozornici postoje dok ih obasjava svjetlo, a potom nestaju te ponovno bivaju osvijetljeni u komentarima, ali iz drugog kuta, često iznenađujuće neočekivanoga.

Max Jacob (1876-1944), francuski pjesnik, romanopisac i slikar. Potomak pruskih Židova, rođen u Bretanji. Do 1897. školovao se u Parizu, no napustio je školu radi umjetničke karijere. Godine 1901. upoznao se s Picassom i postao njegov prvi prijatelj u Francuskoj, što će ostati zauvijek.
Tvrdio je da je 1909. imao viziju Krista zbog koje se preobratio na katoličanstvo, no stalno je bio polariziran između snažne pobožnosti i divlje boemštine. Godine 1921. povlači se u polumonaški život u Saint-Benoît-sur-Loire, zarađujući prodajom slika. Početkom 1944. uhitio ga je Gestapo, potom je premješten u internacijski kamp Drancy nedaleko od Pariza, gdje je preminuo prije planirane deportacije u Auschwitz. Pisao je pjesme u prozi i stihu, pripovijesti i novele, poetske romane, drame, književnokritičke eseje, umjetničku kritiku te eseje o duhovnim temama, a objavljena su i brojna izdanja njegove korespondencije.
Među njegovim pjesničkim djelima ističe se zbirka pjesama u prozi Čaša za kocke (Le Cornet ŕ dés, 1917) te lirska zbirka Središnji laboratorij (Le Laboratoire central, 1921). U romanu Sveti Matorel (Saint-Matorel, 1909) i u djelu Obrana licemjera (La Défense de Tartufe, 1919) opisuje svoja religijska iskustva, a u romanu Carska žrtva (Sacrifice impérial, 1929) iskazuje potrebu samoanalize.
Njegov slikarski rad također svjedoči o vezi između simbolizma i nadrealizma, a za života je imao dvije izložbe u New Yorku – 1930. i 1938. godine.

Nova knjiga Zvonimira Grozdića "Pigmenti" (izd.FRIKK - Biblioteka tribine Jutra poezije, 2018.)

ZVONIMIR GROZDIĆ
"Pigmenti"
poezija
Nakladnik: FRIKK - Biblioteka tribine Jutra poezije
06/2018.
104 str., meki uvez
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača

Zbirka pjesama Zvonimira Grozdića "Pigmenti" sastavljena je od 64 pjesme, a konstruirana od ukupno pet dijelova. Grozdić svoje stihove stvara na razmeđi (gotovo dalijevskoga) nadrealizma i slobodnoga, nonšalantnoga ("već viđenoga") pjesništva temeljenoga na nemarnom slobodnom stihu koji ne živi prema zakonima i pravilima interpunkcije ili velikoga početnoga slova. "Pigmenti", potrebno je naglasiti, donose itekako funkcionalnu književnost koja iznosi aktualne poruke, percepciju pojedinca i problematiku cjelokupnoga društva, razdirući se pritom između iznošenja osobnoga i subjektivnoga dojma, viđenja svijeta te sarkastične i zatomljene kritike obojene turobnom metaforikom. (Iz recenzije Marine Mađarević)

"Pigmenti" dolaze kao šamar licemjernom i podbuhlom licu našeg društva, kao i društva u globalnom svijetu, gdje se automatizmom zaigranosti dijeli nedjeljivo, a fakte se sagledava jednako vrsno kako izvana, tako i iznutra. Poput svog omiljenog autora, Charlesa Bukowskog, i Zvonimir Grozdić se drži povučeno, svojevoljno izoliran od "mase" neprobojnih luđaka, iskazujući svoje lirsko – ja, kroz vlastite iskustvene situacije koje nesputano prenosi putem zaokružene cjeline poetskih ili (prijašnjih) proznih djela. (Robert Roklicer, urednik)

Hineći ravnodušnost prema svemu, Grozdić dobacuje rukavicu, nipošto kavalirski, riječ koja, briga ga dopustimo li ili ne, udara i intimno i društveno poput njegova uzora Charlesa Bukowskog. Slika svoje vrijeme, boji ga, ali ne zato da bi nam se nužno morao svidjeti. Kako u pogovoru Šamar licemjernom i podbuhlom licu okruženja naznačava urednik Robert Roklicer, "Besperspektivna pustopoljina na kojoj se Grozdic
kao književnik intimizira s citateljem, završava apsurdnom situacijom u jasnoj definiciji prikaza (samo)ironicnog poentiranja gotovo svake pjesme. (…)" (Iz recenzije Božice Brkan)

Zvonimir Grozdić rođen 1972. godine u Zagrebu. Od 2000. živi i radi u Lovranu. Zastupljen u više zbornika poezije i proze
Priča „1 kokoši kljucaju" objavljena mu je u zbirci kratkih priča „Da sam Šejn“ (2007.), a priča „Ispovijed jednog ubojice" u zborniku kratkih priča „Najkraće priče 2007." Zastupljen u zbirci poezije „Erato 04", zbirci pjesama „Noć boema" (2008.), zbirci pjesama „Garavi sokak"(2009.), zbirci poezije i proze „Susret riječi" (2009.), te u elektronskom izdanju zbirke poezije "Miris žene” (2016.).

Pjesme mu se nalaze u književnim časopisima i na portalima za književnost, umjetnost i kulturu (Magazin Diogen, Radio Gornji Grad, Književnost Uživo, Književnost.org, Helly Cherry i drugi). Na svojem blogu nuspojave.bloger.hr objavljuje poeziju, kratke priče i glazbene projekte. Član je Matice hrvatske i pridruženi član udruge DADAnti koja se bavi promicanjem eksperimentalne umjetnosti.

Objavio je knjige:

- zbirku pjesama „Sanjao sam da sam ubio Doca Hollidaya“, Astroida, 2013.
- „Sanjao sam da sam ubio Doca Hollidaya", Studio Tim, 2013. (elektronsko izdanje)
- zbirku pjesama “Omlet od odabranih osmijeha”, Bratstvo duša, 2015.


U slobodno se vrijeme bavi i glazbom. Njegov eksperimentalni glazbeni projekt BLACKWATER SOUND PROJECT spoj je organskog i sintetičkog zvuka. Za nezavisnu izdavačku kuću (Slušaj najglasnije/Listen Loudest) snimio je tri albuma: „Far Away" (2013.), "Side Effects” (2014.) i “Border- land” (2015.).

Također radi na projektu TIHI OBRT, gdje spajanjem spoken vvord forme sa mračnijom glazbenom kulisom istražuje prostor ljudske psihe, mentalno - emotivnog sklopa i brojnih stanja uzrokovanih razočaranjem, pohlepom, mržnjom, neshvaćanjem, ignoriranjem i si.

TIHI OBRT - "Oživi me...” EP (Slušaj najglasnije/listen Loudest, 2015.)

Izvor: Moderna Vremena Info

21. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara

DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek
i
Ogranak Matice hrvatske u Đakovu

pozivaju Vas na

21. ĐAKOVAČKE SUSRETE HRVATSKIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA

PROGRAM

srijeda, 27. lipnja 2018.
Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera. L. Botića 2, Đakovo

10.00 h
Kritičko-znanstveni kolokvij o akademiku Pavlu Pavličiću

Uvodna riječ:
dr.sc. Pero Aračić, upravitelj zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu

Sudjeluju:
dr.sc. Goran Rem, Filozofski fakultet u Osijeku, oblikovatelj Kolokvija
Akademik Pavao Pavličić, Zagreb-Vukovar
dr.sc. Perina Meić, Filozofski fakultet u Mostaru
dr.sc. Lahorka Plejić Poje, Filozofski fakultet u Zagrebu
dr.sc. Boris Škvorc, Filozofski fakultet u Splitu
dr.sc. Sanjin Sorel, Filozofski fakultet u Rijeci
dr.sc. Ivan Trojan, Filozofski fakultet u Osijeku,
dr. sc. Julijana Matanović, Zagreb-Osijek

12.00 h
Predstavljanje Izabranih djela Pavla Pavličića (Mozaik knjiga)
Sudjeluju:
Akademik Pavao Pavličić
Urednik: Zoran Maljković

***

Četvrtak, 28. lipnja 2018.
Rock klub King, Đakovo


17.30 h
Predstavljanje Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnik kritičara XX
Sudjeluju: Vlado Filić, Vlasta Markasović, Marija Božić

18.00 h
Predstavljanje knjige Antuna Gustava Matoša: Malo pa ništa, drama (DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2018.) – prigodom 145 godina od rođenja
Sudjeluju: Ivan Trojan, Tomislav Žigmanov

19.00 h
Predstavljanje romana Mate Ćurića: Zenga (Istarski ogranak DHK i DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, 2018.)
Sudjeluju: Mate Ćurić, Ivan Stipić, Josip Palada,

19.45 h
Susret kritike i eseja:
Petnaest godina Pulskih dana eseja i dvadeset godina Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara
Sudjeluju: Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić

20.30 h
Jedini hrvatski časopis za književnu kritiku Stav – od ideje do realizacije
Sudjeluju: Boris Domagoj Biletić, Franjo Nagulov

21.30 h
Proglašenja dobitnika Nagrade Julija Benešića i Povelje uspješnosti Julija Benešića

Voditeljica programa Vesna Kaselj

Glazbeni program
Duo AH i gosti

Hrv.filološko društvo i Disput objavili autobiografski roman Ingmara Bergmana "Rođeni u nedjelju"

Ingmar Bergman
ROĐENI U NEDJELJU
Sa švedskoga prevela Željka Černok
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
/120 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 80,00 kn

Riječ izdavača

"Rođeni u nedjelju" autobiografski je roman genijalnog filmaša koji se ovim djelom pokazuje ništa manje genijalnim romanopiscem, Ingmara Bergmana.
Glavni protagonist dječak Pu, u kojemu je autor utjelovio sjećanja na vlastito djetinjstvo, ima osam godina kada njegova majka unajmi trošnu nastambu u živopisnoj švedskoj provinciji u kojoj će ljetovati njihova peteročlana obitelj na čelu s ocem, strogim pastorom, te s poslugom i rodbinom s majčine strane. Pu je dijete rođeno u nedjelju, te je prema pučkom vjerovanju obdaren posebnim moćima: imaginacijom, vidovitošću i sposobnošću da vidi duhove preminulih.
Kroz dječje oči upoznajemo cijelu galeriju likova: dominantnu baku, pijanog ujaka, dadilju koju Pu obožava, starijeg brata koji ga stalno ismijava i izaziva, majku koja ga uvijek štiti i voli te oca kojem se divi, ali ga se istovremeno strašno boji. Napet odnos s nasilnim ocem do punog izražaja dolazi u središnjoj fabularnoj epizodi romana u kojoj njih dvojica odlaze na izlet u obližnje mjesto u kojem pastor ima održati bogoslužje. Njihovo cijeloživotno nerazumijevanje zaokružuje se Bergmanovim razgovorima sa sada ostarjelim roditeljem na samrti, u kojima ovoga – nakon što je pronašao suprugin dnevnik koji je vodila od vjenčanja do smrti – progoni pitanje bez odgovora: Što sam krivo učinio?
Zavidnom jezičnom ekonomijom i dojmljivom vizualnom snagom Bergman nas uvodi u mitski svijet djeteta. Puova dječja nevinost koja sve očudotvoruje uzastopno će se i naprasno u romanu sukobljavati s nerazgovjetnom bijedom svijeta odraslih, očevim autoritetom, licemjerjem i grubošću, činjenicom smrti i drugim tek naslućenim fenomenima.
Ovaj Bergmanov izuzetno snažan roman o odnosima u obitelji, opraštanju i prihvaćanju, začinjen je atmosferom koju dobro poznajemo iz njegovih filmova. Zaigran i mračan istovremeno, roman je to koji se ne zaboravlja.

Ingmar Bergman, švedski filmski i kazališni redatelj, književnik i scenarist, rođen je u Uppsali 1918. godine u obitelji pastora. Po završetku srednje škole studirao je umjetnost i književnost na Sveučilištu u Stockholmu, ali nikad nije diplomirao. Najviše vremena proveo je u studentskom kazalištu, gdje se uputio u sve tajne te umjetnosti. S vremenom je postao redatelj, pisao je drame i libreta za opere, a 50-ih se godina prebacio na film.
Spisateljski opus Ingmara Bergmana nekako je ostao u sjeni, poglavito stoga što je književna djela često realizirao kao glasovite filmove odnosno kazališne predstave. Tako su romani Fanny i Alexander (1982) i Jesenja sonata (1987), pretočeni u filmove, ocijenjeni kao vrhunci filmske umjetnosti, dok su romaneskne "inačice", premda hvaljene, ostvarile užu recepciju. Najviše uspjeha Bergman je imao s autobiografskim tekstovima (Laterna magica, 1987; Moj život na filmu, 1994) te posebno trilogijom posvećenom intimnom i obiteljskom životu koju čine romani Najbolje namjere (1991), Rođeni u nedjelju (1993) i Razgovori u četiri oka (1996). Bergmanova ostavština uključuje i brojna pisma, skice za drame i filmske scenarije, fotografije i intimne bilješke.
Ingmar Bergman umro je na Farou 2007. godine.

NOVO: Slavenka Drakulić "Nevidljiva žena i druge priče" (Fraktura, 2018.)

Slavenka Drakulić
"Nevidljiva žena i druge priče"
Fraktura
Broj stranica: 192
Godina izdanja: 2018.
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
139 kuna

Riječ izdavača

Dva moja teksta u "Vijencu" : In memoram Daši Drndić + moja kritika romana Božice Dragaš "Taurus"

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"

a u njemu između ostaloga

i DVA MOJA TEKSTA:

- In memoriam Daši Drndić

i moja kritika romana "Taurus" Božice Dragaš

Festival "Četiri godišnja doba književnosti", Sv.Ivan Zelina

Festival "Četiri godišnja doba književnosti", Sv.Ivan Zelina

Dvorana Kraluš, POU Sv. Ivan Zelina, Vatrogasna 3

22.06.2018. i 23.06.2018.

***

Otvorenje festivala (22. 6. 2018)

Pozdravni govor gradonačelnika Sv. Ivana Zeline Hrvoja Košćeca

Govore
Dubravko Sušec, Nenad Popović i Marijan Grakalić

Nastupi
Zdenko Jelčić: Hitler je katastrofalni amater
Pero Kvesić: Upute za pokop

Glazbeno poetski performans:
Nina Novak Oiseau: U šapatu titraj

***

Vinotočje Hrupec od 19.00

Nastupaju:

Dražen Katunarić, Zagreb
Tamara Čapelj, Sarajevo
Lana Derkač, Zagreb
Davor Šalat, Zagreb
Šefik Daupović, Sarajevo
Belma Glibić, Sarajevo
Katarina Sarić, Budva
Dijana Jelčić, Zagreb
Zdenko Jelčić, Zagreb
Dean Koban, Ljubljana
Dušan Veričak, Beograd
Pero Kvesić, Zagreb
Sonja Manojlović, Zagreb
Jadranka Matić Župančić, Novo Mesto
Naida Mujkić, Doboj
Nina Novak Oiseau, Ljubljana
Iztok Osojnik, Ljubljana
Boris Perić, Zagreb
Tomislav Pletenac, Zagreb
Nenad Popović, Pula
Dino Porović, Sarajevo
Lidija Puđak, Zagreb
Nemanja Rotar, Pančevo
Ninoslav Žagar, Zagreb

Hajrudin Pašlić, Zagreb (saksafon)


***

Subota, 23. 6. Vatrogasni dom DVD Blaževdol


Posjet muzeju za inozemne goste, 11.00
Poezija na konjima u 12.00 Blaževdol
Slikarski performans: Kruno Stojanovski (Zagreb, Skopje), cijeli dan

Proza od 12.30

Nastupaju:
Boris Perić, Zagreb
Sanja Šantak Zagreb
Ksenija Kušec, Zagreb
Eduard Pranger, Zagreb
Slađana Bukovac, Pula
Nemanja Rotar, Pančevo
Nenad Popović, Pula
Mary Mrvoš, Zagreb
Marijan Grakalić, Blaževdol

Ručak za učesnike festivala, oko 14.00

Poezija od 15.30

Nino Bjelac, Novi Vinodolski
Žarko Jovanovski, Zagreb
Ivica Kiš, Zagreb
Drago Štambuk, Zagreb
Sead Begović, Zagreb
Dino Porović, Sarajevo
Milan Novak, Maribor
Šefik Daupović, Sarajevo
Belma Glibić, Sarajevo
Dušan Veričak, Beograd
Iztok Osojnik, Ljubljana
Ljubica Ribić, Varaždin
Dušan Gačić, Zagreb
Lili Koci, Zagreb
Dean Koban, Ljubljana
Tamara Čapelj, Sarajevo
Miroslav Tičar, Malo Mraševo
Milko Valent, Zagreb
Živko Prodanović, Zagreb
Mirna Weber, Varaždin
Vedrana Milas, Zagreb
Andrea Grgić, Zagreb
Nera Karolina Barbarić, Zagreb
Jacqueline Bat, Zagreb
Romana Brolih, Zagreb
Neven Dužević, Zagreb
Ksenija Kancijan, Zagreb
Naida Mujkić, Doboj
Ivek Milčec, Zagreb
Jovo Mraović, Zagreb
Zoran Perović, Samobor
Damir Pilko, Zagreb
Toma Zidić, Zagreb

Koncert: Tomislav Pletenac – Nick Cave najveći kajkavski pjesnik, oko 19.00

Glazbena sekcija: Neven Dužević, Ivica Kiš, Hajro Pašalić, Mladen Fučkan Ciki, Krešimir Fučan Bebac

Predstavljanje romana "Divljakuša" Marine Šur Puhlovski

Izdavačka kuća V.B.Z.

poziva nas na predstavljanje nove knjige

Marina Šur Puhlovski: „Divljakuša“

Roman je pobjednik V.B.Z. nagrade za najbolji neobjavljeni roman u 2018.

Srijeda, 20. lipnja 2018. godine, u 19,30 sati
Klub Botaničar, Trg M. Marulića 6, Zagreb

Sudjeluju: Marina Šur Puhlovski, Jadranka Pintarić, Olja R. Knežević i Kristina Kegljen

Ulomke iz romana čita: Dunja Sepčić

Dobrodošli!

O turizmu...

Prije nekoliko dana na popisu skorašnjih događaja koje mi je Facebook ponudio, uz bahatu tvrdnju "da bi mi se mogli svidjeti", bili su Severinin koncert i manifestacija RetrOpatija, a ja nikako da se odlučim što mi od tog dvoje izaziva veće gađenje.

Vjerojatno ovo drugo.

Jer mi je odvratniji kič od šunda.

Jer šund bar ne glumi da je nešto drugo.

A u osnovi kiča je laž.

A današnja Opatija sva se upravo bazira na laži i kiču, tj.glumljenju da je nešto što nije.

Ali nije li čitav turizam zapravo "skupo plaćena laž"?

A pritom ne znaš tko više laže - je li veći lažac domaćin ili ipak recipijentovo/turistovo laganje samoga sebe nadmašuje domaćinove laži?

A kad smo već kod turizma i Opatije, trebalo bi reći ponešto o statusu radnika u opatijskom turizmu.

Evo u subotu je Novi list pisao da predsjednik uprave najveće opatijske hotelske kuće Liburnia Riviera Hoteli (to je ista ona firma koja je lani uzrokovala smrt jednog turiste, jer se urušio balkon hotelske sobe na kojem je stajao, i za tu smrt gosta, naravno, nije odgovarao nitko iz uprave te firme) odlazi iz firme uz nagradni bonus od 14 MILIJUNA KUNA.

Predsjednik uprave LRH nagrađen je bonusom od 14 MILIJUNA KUNA jer je tijekom njegova upravljanja firmom povećana dobit firme, a ta je dobit zarađena robovlasničkim odnosom spram radnika, tjeranjem konobara da tijekom istog dana rade u više hotela, drastičnim smanjenjem broja radne snage, naročito one s ugovorima na neodređeno itd.

Tko je god mogao i imao gdje, iz LRH je pobjegao a oni.koji su ostali pišaju krv za mizerne plaće kako bi uprava mogla dijeliti astronomske bonuse.

To je opatijski turizam.

Kao što su i pseća govna po opatijskim ulicama opatijski turizam.
I zatvoreni javni wc-i.
I neuređene plaže.
I 15 godina stari automati za plaćanje parkinga koji primaju samo kovanice i onda stranci lutaju gradom od kafića do kafića i od hotela do hotela i moljakaju konobare i recepcionere da im novčanice promijene u kovanice kako bi platili parking. Itd. Itd.

O Sanaderu u gledalištu stadiona u Kalinjingradu

Ukazao se Ćaća na stadionu u Kalinjingradu!

Ako mene pitate, evo što ja mislim o tome :

Ako kapitensku traku nosi utajivač poreza (koji je to čak i priznao na španjolskome sudu) onda je sasvim logično i očekivano da u VIP loži stadiona bude upravo Sanader.

Ja sam siguran da njega utakmica između Hrvatske i Nigerije uopće nije zanimala, ili, ako ga je i zanimala, siguran sam da bi mu bilo puno draže gledati je u svome domu, u društvu npr. Luke Bebića i Mirjane, i siguran sam da se njemu gadila sva ta gužva, strka, histerija, euforija i galama, ali se eto odlučio ipak ukazati na tom stadionu, ali ne zbog svoje navijačke strasti niti zbog ljubavi prema nogometu nego zato što je svojim ukazanjem na stadionu želio svekolikoj hrvatskoj javnosti uputiti poruku, a ta poruka glasi "JEBITE SE!" ili "TKO VAS JEBE!", i mislim da je on na stadionu bio samo zato da nam pokaže da može, i da nam pokaže kako njemu i dalje nitko ništa ne može, i smatram da se on potrudio doći na taj stadion samo zato što je znao da će biti uočen, i što je znao da će sljedećeg dana njegovo prisustvo na stadionu biti vijest dana, i da će se o tome više pisati nego o rezultatu utakmice.

A i za rezultat te utakmice njemu se živo fućka...

NOVO: Marina Cvetajeva "Izabrane pjesme" (Matica hrvatska, 2018.)

Marina Cvjetajeva
"Izabrane pjesme"
Dvojezično izdanje
Priredila Dubravka Dorotić Sesar, prepjevali Antica Menac, Radomir Venturin i Dubravka Dorotić Sesar, pogovor Josip Užarević
izd. Matica hrvatska
Biblioteka Iktus, glavni urednik Luka Šeput, izvršni urednik Luka Vukušić, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik
Tekst usporedo na ruskom i hrvatskom jeziku, prevoditeljska napomena, pogovor Josipa Užarevića (Lirika Marine Cvetaeve, str. 275-321)
330 stranica, tvrdi uvez
150,00 kuna

Riječ izdavača

Vrhunski pjesnici Cvjetajevina naraštaja (rođeni 1890-ih) uglavnom su se uključivali u avangardne ili avangardi bliske pjesničke grupacije. Tako je Vladimir Majakovski bio jedan od vodećih futurista; Boris Pasternak također se priklanjao futuristima u početku svojega pjesničkoga djelovanja, a s njima je prijateljevao cijeli život; Ana Ahmatova i Osip Mandeljštam pripadali su akmeistima, a Sergej Jesenjin – imažinistima... Samo je Marina Cvjetajeva radikalno i dosljedno inzistirala na nepripadanju bilo kojoj skupini, bilo kakvoj zajedničkoj poetičko-pjesničkoj platformi.

Ovo izdanje prvi put na hrvatskom jeziku donosi izbor iz cjelokupna lirskoga opusa Marine Cvjetajeve (1892–1941) te tako popunjava veliku, neoprostivu prazninu u hrvatskoj prijevodnoj kulturi


Marina Cvjetajeva
Ruska pjesnikinja i prozaistica (Moskva, 1892 – Jelabuga, 1941), jedna od najznačajnijih figura ruskoga pjesništva prošloga stoljeća, autorica slikovita i bogata izraza u čijim se stihovima prelamaju društveni i filozofski problemi te pitanja ženstvenosti, ljubavi i osobne tragedije

20 stranica knjige dostupno je OVDJE

PREDSTAVLJANJE romana "Stogodišnje djetinjstvo" Amira Alagića

19.06.2018. s početkom u 19 sati
u zagrebačkom klubu Booksa u Martićevoj ulici

održat će se
predstavljanje odličnog romana
Amira Alagića
"Stogodišnje djetinjstvo".

Sudjeluju :
Amir Alagić
Biris Beck, urednik knjige
Ivan Tomašić, književni kritičar

Svi ste pozvani!

NOVO: Jorge Volpi: "U potrazi za Klingsorom" (Edicije Božičević, 2018.)

Jorge Volpi: "U potrazi za Klingsorom"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2018.
Urednik: Josip Ivanović
Prijevod: Matija Janeš i Ana Marija Drmić Janeš
Prijelom i ovitak: Branimir Vorberger Vidović
Cijena: 150,00 kn
Broj stranica: 540

Riječ izdavača

“U potrazi za Klingsorom” najpoznatiji je roman Jorgea Volpija i prvi roman iz “Trilogije XX. stoljeća”. Glavni junaci romana mladi su njemački matematičar Gustav Links i američki znanstvenik i obavještajac Francis P. Bacon, koji zajedničkim snagama, netom poslije II. svjetskog rata, pokušavaju rekonstrukcijom događaja u znanstvenim krugovima u predratnoj i ratnoj Njemačkoj otkriti identitet misterioznog Hitlerovog visokog povjerenika za znanstvene projekte pod kodnim imenom Klingsor, bez čijeg odobrenja nijedan projekt nije mogao dobiti financijsku potporu.
Roman majstorski opisuje svakodnevni život znanstvene zajednice u SAD-u i Europi i donosi istovremeno perspektive američkih znanstvenika, europskih znanstvenika izbjeglih u Sjedinjene Američke Države, ali i perspektive njemačkih znanstvenika koji su ostali raditi u nacističkoj Njemačkoj. Tema koja golica maštu i vrhunski odrađeno istraživanje o pitanjima kojima su se bavili neki od najvećih znanstvenika dvadesetog stoljeća pretvorili su „U potrazi za Klingsorom“ u jedan od najčitanijih romana po objavljivanju u Meksiku.

„Jorge Volpi rođen je 1968. i postat će zvijezda književnosti na španjolskom jeziku u nadolazećem stoljeću. Sa svojih sedamdeset godina i s dugom književnom karijerom iza sebe, osjećam poseban ponos i zadovoljstvo što sam dočekao dolazak Jorgea Volpija na scenu. Jer smrt je neizbježna, ali i nastavak života je, također.“
Carlos Fuentes, obrazloženje uz nagradu Biblioteca Breve

„Jorge Volpi uspješno je pogodio puls 20. stoljeća pišući o pokušajima da se napravi atomska bomba u nacističkoj Njemačkoj. (…) Pronašao je put do šireg čitateljstva, poput Umberta Eca, a da pritom nije 'iznevjerio' važna pitanja dvadesetog stoljeća. Otkrivajući poznate strasti i sudbine koje razotkrivaju velike znanstvenike kao obične ljude, uspio je premostiti jaz između kvalitetnog književnog djela i bestsellera.“
Jason Wilson, The Independent


Jorge Volpi (Ciudad de México, 1968.) meksički je romanopisac i esejist. Nakon što je diplomirao pravo i meksičku književnost u Meksiku, doktorira na španjolskoj filologiji na Sveučilištu u Salamanci. Vrlo rano odlučuje posvetiti se pisanju i svjetsku slavu postiže devedesetih godina, kada s nekolicinom mladih meksičkih autora sastavlja „Crack manifest“, u kojemu obznanjuju raskid s književnom tradicijom hispanoameričkog „booma“ i tzv. magijskog realizma, da bi nekoliko godina kasnije objavio svoje najpoznatije djelo, „U potrazi za Klingsorom“ (1999.), koje je prevedeno na 25 svjetskih jezika, i za koje je osvojio niz prestižnih nagrada, uključujući stipendiju Fondacije Guggenheim, Nagradu José Donoso i Nagradu Instituta Cervantes. Danas živi u Meksiku, radi kao ataše za kulturu i povremeno predaje kao gostujući profesor na sveučilištima Emery i Cornell u SAD-u.

INTERVJU: Nikola Leskovar

Roman Nikole Leskovara „Tijelo od soli“ govori o djetetu vojnog lica, pilota koji se u doba raspada Jugoslavije s obitelji seli iz Bosne i Hercegovine u rodnu sjevernu Hrvatsku, pa je već po tome, po tematizaciji sudbine vojnih lica, prvi i jedinstven, stoji u obrazloženju nagrade Prvi prozak koju je dobio ovaj autor.

Razgovor s Nikolom Leskovarom objavljen na portalu Forum čitajte ovdje

Predstavljanje zbirke pjesama "Sa tugom, sjetom i vedrinom nekom" autorice Gordane Igrec

¨

Knjižnica Bogdan Ogrizović i Mini-print-logo

pozivaju Vas na

predstavljanje zbirke pjesama
"Sa tugom, sjetom i vedrinom nekom"
autorice Gordane Igrec

Zbirku će predstaviti pjesnikinja Daria Žilić.

Stihove će čitati dramska umjetnica Suzana Nikolić.

Za glazbeni dio programa zadužen je jazz gitarista prof. Mario Igrec.

U petak, 15. lipnja u knjižnici Bogdan Ogrizović,
Preradovićeva 5 u Zagrebu s početkom u 18 sati.

Dobtrodošli!

14.rođendan bloga Knjiški moljac

Ovaj blog pokrenut je

13.06.2004.

Dakle, danas slavi 14.rođendan.

Na njemu sam dosad objavio 9.389 tekstova
(devet tisuća tristo osamdeset i devet tekstova).

Ovaj ste blog posjetili cca 1.270.000 puta
(više od milijun i 270 tisuća posjeta.

Idemo dalje, za iste pare ( 0 kuna ) .

NOVO: Philip K.Dick "Čovjek u visokom dvorcu" (Vuković i Runjić, 2018.)

PHILIP K. DICK
'Čovjek u visokom dvorcu'
roman
Nakladnik: Vuković & Runjić
Prijevod: Vladimir Cvetković Sever
05/2018.
310 str., meki uvez
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača
Amerika šezdesetih godina 20. stoljeća. Ropstvo je ponovo legalno. Šačica preživjelih Židova skriva se pod lažnim imenima. U San Franciscu, za I Chingom poseže se jednako često kao i za telefonskim imenikom. Tomu je tako jer su dvadesetak godina prije Sjedinjene Američke Države izgubile rat i odonda su pod okupacijom nacističke Njemačke i Japana.

Ovaj uznemirujući roman okrunjen nagradom "Hugo" djelo je koje je Philipa K. Dicka etabliralo kao inovatora na polju znanstvene fantastike, kao autora koji je dokinuo granice između SF-a i ozbiljnog romana ideja. U "Čovjeku u visokom dvorcu" Dick nudi potresnu viziju povijesti kao noćne more iz koje je možda moguće probuditi se.
Roman je postao i rodonačelnikom podžanra fikcije koji razmatra hipotetski svijet pod vlašću nacista, a njegov se dalekosežni utjecaj proteže sve do danas, tim jače nakon što je američka kabelska kuća Amazon 2015. počela emitirati seriju temeljenu na knjizi.

Najutjecajnija i najcjelovitije osmišljena knjiga Dickova opusa.
— The New York Times

Philip K. Dick američki je pisac rođen u Chicagu 1928. godine. U tri desetljeća dugoj spisateljskoj karijeri objavio je 44 romana i 121 kratku priču. Jedanaest njegovih romana i priča poslužilo je kao predložak za uspješne filmske adaptacije, medu njima "Istrebljivač" (BladeRunner), "Totalno sjećanje" (Total Recall), "Specijalni izvještaj" (Minority Report), "Replikant" (A Scanner Darkly). Prvi je ZF pisac koji je 2007. uvršten u izbor najvažnijih djela američke književnosti biblioteke Library of America.

Njegov roman "Ubik" 2005. se našao među sto najboljih romana na engleskom jeziku objavljenih nakon 1923. u izboru magazina Time. Umro je 1982., a godinu dana poslije utemeljena je nagrada koja nosi njegovo ime i dodjeljuje se najboljim djelima u žanru znanstvene fantastike. Djela su mu prevedena na više od 25 jezika.


Izvor: Moderna Vremena Info

Predstavljanje specijalnog broja časopisa “Književna smotra” posvećenog Karen Blixen i suvremenoj danskoj književnosti

Veleposlanstvo Kraljevine Danske u Hrvatskoj i Hrvatsko filološko društvo iz Zagreba

pozivaju nas

na predstavljanje specijalnog broja časopisa “Književna smotra” posvećenog Karen Blixen i suvremenoj danskoj književnosti

u utorak, 12. lipnja 2018. u 19 sati u dvorani Müller kina Europa (Zagreb, Varšavska 3).

Njegova ekscelencija Christian Thorning s pozdravnom će se riječi obratiti prisutnima,
dok će o časopisu “Književna smotra” govoriti urednici Dalibor Blažina i Irena Lukšić
te prevoditeljica – Đurđica Žlebačić Sorensen.

Specijalni gost ovoga bloka danski je književnik Niels Frank,
koji će govoriti o svome opusu u kontekstu suvremene danske književnosti.

Nakon literarnih tema uslijedit će projekcija francuskog dokumentarnog filma o životu i djelu
Karen Blixen "San afričke noći" ugledne redateljice Elisabeth Kapnist. Film je titlovan
na hrvatski jezik.

Program će moderirati Andrija Škare.
Predviđen je i domjenak.

Dobrodošli!

Ljubazno vas molimo da potvrdite svoj dolazak na e-mail: jaskov@um.dk

NOVO: Jelena Zlatar "Strani gradovi" (CeKaPe, 2018.)

JELENA ZLATAR
"Strani gradovi"
priče
Nakladnik: Centar za kreativno pisanje
06/2018.
160 str., meki uvez
Cijena: 110.00 kn

Riječ izdavača
Knjiga priča Jelene Zlatar Gamberožić "Strani gradovi" govori upravo o tome – o stranosti, o drugosti – ali daleko više o nesporazumu u kojem se zatječu njezini likovi, protagonisti, oni koji su zahvaćeni događajima izvan kontrole, izvan njihova odlučivanja… Riječ je o događajima i sudbinama, trenucima koji nas zaokupljaju, dolaze "ispod površine" i ostaju nepremostive zapreke na putu do boljeg i sigurnijeg (sretnijeg, možda) života.
Odgovornost i istina nužne su tematske i strukturalne odrednice onoga što se događa u Stranim gradovima, što određuje narav priča i narav završnog pravorijeka, poante koja se otkriva kao neočekivano, neodređeno i neizvjesno mjesto. Pripovjedač i čitatelj se nalaze na trusnom tlu, u pričama o nesigurnosti, o bolnicama, o brakovima i odnosima koje se sastoje od uhodanih rasporeda, protokola i očekivanja. Naravno, riječ je o dolasku na svijet, svijet koji tek treba upoznati, svijet u kojem su na pozornici očevi i majke, rođena djeca, postraumatski obiteljski okoliš koji se nazire u rasterima običaja, rituala, naredbi i ispitivanja. Nerijetko se zbog toga ono što bi trebalo biti autentično i prisno, rastače, nestaje i gubi.
Bol ili odsutnost, traženje vlastite uloge, imenovanje svijeta i vlastite intime – samo su neka od uporišta za čitanje knjige priča "Strani gradovi", priča britkih i neizvjesnih, različitih i neusporedivih… Uvodni paragraf knjige "stranih gradova", preuzet od T. Bernharda, dovoljno je ozbiljan, ciničan i točan da bismo u pričama Jelene Zlatar Gamberožić potražili i kao čitatelji vlastito mjesto, vlastitu ulogu – jezik.
Miroslav Mićanović

Jelena Zlatar rođena je 1982. godine u Zagrebu. Diplomirala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine i otada je zaposlena u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Bavi se sociologijom prostora. Doktorirala je 2012. godine s disertacijom "Utjecaj društvenih aktera na urbane transformacije i obnovu Zagreba nakon 2000. godine". Autorica je brojnih znanstvenih članaka i urednica znanstvenih zbornika.
Prozu objavljuje u domaćim i stranim književnim časopisima. Njezina kratka priča "Nedostaje" objavljena je u zbirci priča "Krom i pakao" (CeKaPe, 2012.).
Autorica je znanstvene knjige "Urbane transformacije suvremenog Zagreba. Sociološka analiza" (Plejada i Institut za društvena istraživanja, 2013), zbirke priča "Odjavna karta" (CeKaPe, 2014), romana "Slijepa točka" (CeKaPe, 2015), zbirke kratkih priča “Ticala” (Hena com, 2016) i zbirke priča "Strani gradovi" (CeKaPe, 2018).


Izvor: Moderna Vremena Info

"LJETNI ADVENT"

HA HA HA, mediji javljaju da je naziv ovogodišnjeg Zagrebačkog kulturnog ljeta "LJETNI ADVENT"!

Kladim se da će glavni hit biti štand sa sladoledom s okusom sarme!

Zagreb je očito ostvario mokri san priobalne Hrvatske - cjelogodišnju turističku sezonu, tzv. 12-mjesečni adventurizam.

Imam prijedlog slogana za Turističku zajednicu grada Zagreba : "Zagreb - grad vječnog adventovanja!"

A grb grada nek bude "neugasiva, vječna adventska vatra" - adventski vijenac s 52 svijeće.

PREDSTAVLJANJE knjige priča Slavenke Drakulić "Nevidljiva žena"

FRAKTURA

nas poziva

na predstavljanje knjige priča
Slavenke Drakulić
"Nevidljiva žena".

Uz Slavenku Drakulić o knjizi će govoriti
Anera Ryznar i Seid Serdarević,
a ulomke iz knjige čitat će Doris Šarić Kukuljica.

Zašto su danas, u suvremenom društvu koje ruši sve tabue, samo starost i starenje teme o kojima je gotovo zabranjeno govoriti? Postajemo li sa starošću nevidljivi, što se događa s našim tijelima, s našim odnosom prema drugima i, još važnije, odnosom drugih prema nama? Mreže koje pletemo cijeloga života odjednom postaju tanke i krhke. Šesnaest priča u novoj knjizi Slavenke Drakulić "Nevidljiva žena" pripovijeda o međuljudskim odnosima, o relacijama između roditelja i djece, o odlascima, nestancima, zaboravnosti, bolesti, sramu i boli, o najdubljim osjećajima o kojima se ne usuđujemo progovarati.


Ponedjeljak, 11. lipnja 2018., 19 sati
Muzej za umjetnost i obrt
Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb

Predstavljanje nove zbirke priča Jelene Zlatar Gamberožić "Strani gradovi"

U utorak, 12. lipnja u 19 sati u zagrebačkom klubu Botaničar, Trg Marka Marulića 6 održat će se predstavljanje nove zbirke priča Jelene Zlatar Gamberožić "Strani gradovi".

Na promociji će uz autoricu govoriti urednici Miroslav Mićanović i Sanja Vučković.

"Knjiga priča Jelene Zlatar Gamberožić 'Strani gradovi' govori upravo o tome – o stranosti, o drugosti – ali daleko više o nesporazumu u kojem se zatječu njezini likovi, protagonisti, oni koji su zahvaćeni događajima izvan kontrole, izvan njihova odlučivanja... Riječ je o događajima i sudbinama, trenucima koji nas zaokupljaju, dolaze „ispod površine" i ostaju nepremostive zapreke na putu do boljeg i sigurnijeg (sretnijeg, možda) života. Odgovornost i istina nužne su tematske i strukturalne odrednice onoga što se događa u 'Stranim gradovima', što određuje narav priča i narav završnog pravorijeka, poante koja se otkriva kao neočekivano, neodređeno i neizvjesno mjesto. Pripovjedač i čitatelj se nalaze na trusnom tlu, u pričama o nesigurnosti, o bolnicama, o brakovima i odnosima koje se sastoje od uhodanih rasporeda, protokola i očekivanja. Naravno, riječ je o dolasku na svijet, svijet koji tek treba upoznati, svijet u kojem su na pozornici očevi i majke, rođena djeca, postraumatski obiteljski okoliš koji se nazire u rasterima običaja, rituala, naredbi i ispitivanja. Nerijetko se zbog toga ono što bi trebalo biti autentično i prisno, rastače, nestaje i gubi. Bol ili odsutnost, traženje vlastite uloge, imenovanje svijeta i vlastite intime – samo su neka od uporišta za čitanje knjige priča 'Strani gradovi', priča britkih i neizvjesnih, različitih i neusporedivih... Uvodni paragraf knjige „stranih gradova", preuzet od T. Bernharda, dovoljno je ozbiljan, ciničan i točan da bismo u pričama Jelene Zlatar Gamberožić potražili i kao čitatelji vlastito mjesto, vlastitu ulogu – jezik."
– Miroslav Mićanović

Jelena Zlatar Gamberožić (1982., Zagreb) autorica je znanstvene knjige „Urbane transformacije suvremenog Zagreba. Sociološka analiza" (Plejada i Institut za društvena istraživanja, 2013.), zbirke priča "Odjavna karta" (CeKaPe, 2014.), romana "Slijepa točka" (CeKaPe, 2015.) i zbirke priča "Ticala" (Hena.com, 2016.). Zaposlena je na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Dopredsjednica je Centra za kreativno pisanje.

Moja kritika romana Guzel Jahine u novom "Vijencu"

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"

a u njemu između ostaloga

I MOJA KRITIKA romana
"Zulejha otvara oči"
ruske književnice Guzel Jahine.

Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s jezikoslovkom Nives Opačić
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Marita Mohovila Letice o knjizi Dražena Lalića "Nogomet i politika"
- tekst Tonka Maroevića o knjizi "Čitanja" Ive Frangeša
- tekst Gee Vlahović o 17.festivalu europske kratke priče
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Divljakuša" Marine Šur Puhlovski
- esej Viktora Žmegača o Sankt Peterburgu
- razgovor s talijanskom književnicom Francescom Melandri

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, teatru, filmu, glazbi, plesu itd.

Preminula je književnica Daša Drndić

Ugledna hrvatska književnica Daša Drndić umrla je u utorak navečer u Rijeci nakon duge i teške bolesti.

Daša Drndić rođena je u Zagrebu 1946. godine. Studirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, kao Fulbrightova stipendistica boravila je na Southern Illinois University, a potom i studirala na Case Western Reserve University. Radila je kao urednica u izdavačkoj kući “Vuk Karadžić”, kao profesorica engleskog jezika na Narodnom univerzitetu "Đuro Salaj" i urednica-dramaturginja na Radio-televiziji Beograd. Doktorirala je na Sveučilištu u Rijeci gdje je na Odsjeku za anglistiku predavala modernu britansku književnost i kreativno pisanje. Objavljuje prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima te igrane i dokumentarne radiodrame.

Objavljena prozna djela: "Put do subote" (1982.), "Kamen s neba" (1984.), "Marija Częstohowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu" (1997.), "Canzone di guerra" (1998.), "Totenwande" (2000.), "Doppelgänger" (2002.), "Leica format" (2003.), "After Eight" (2005.), "Feministički rukopis ili politička parabola" (2006.), "Sonnenschein" (2007.), "April u Berlinu" (2009.), "Belladonna" (2012.) i "EEG" (2016.).

Roman "Sonnenschein" osvojio je 2007. godine nagradu Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike i nagradu Kiklop za prozno djelo godine. Dobitnik je nagrade Independent za najbolju stranu beletrističku knjigu po izboru čitatelja (Independent Foreign Fiction READERS Prize) za 2013. godinu. Daša Drndić dobitnica je međunarodne književne nagrade Prozart 2014.

MOJ TEKST o romanu "Sonnenschein" Daše Drndić čitajte ovdje

NOVO: Andrej Kurkov "Zakon puža" (Edicije Božičević, 2018.)

ANDREJ KURKOV
'Zakon puža'
roman
Nakladnik: Edicije Božičević
Prijevod: Kristijan Poklečki
05/2018.
410 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 150.00 kn

Riječ izdavača

U svom velikom hitu "Preživjeti s pingvinom" Kurkov oslikava tmuran svijet postsovjetske ukrajinske realnosti i kako se pojedinci nose s tim. Crni humor i brze izmjene nevjerojatnih dijaloga podsjećaju na remek-djela najvećih ruskih i ukrajinskih pisaca zlatnog doba. U tom smislu, nastavak romana, "Zakon puža" predstavlja direktan nastavak priče o pingvinu Miši, koji je od počasnog gosta na pogrebima političara i mafijaša ipak uspio uz vlasnikovu pomoć pobjeći do Antarktike. U ovom djelu pingvin Miša se jedva pojavljuje, dok priča prati njegovog vlasnika Viktora i kako se on snalazi kroz nepropusne i maglovite krajolike Kijeva, iz kojeg bježi sve do Antarktike, kako bi ponovno pronašao svog nevjerojatnog ljubimca.

U Zakonu Puža, Kurkov još jednom pokazuje zašto je najčitaniji ukrajinski pisac – njegov stil vjerno dočarava tranzicijski period Ukrajine, vladavinu mafijaša, sitnih i krupnih kriminalaca, korumpiranu vlast te potkupljene medije. Kurkov sve zaodijeva u specifičan i svojstven crni humor, u kojemu se i najozbiljnije situacije čine nevjerojatnima, smiješnima, i tragikomičnima, tjerajući čitatelja da se likovima smije, a istovremeno i suosjeća s njima.

Nevjerojatan portret postsovjetske izolacije… U ovom tmurnom moralnom krajoliku Kurkov ipak uspijeva naći utočište u crnom humoru. - New York Times

Postoji nešto inherentno holivudsko u ideji nastavka. Pa ipak, Kurkov uspijeva pogoditi ton, i zamjenjujući dostojanstvo prvog dijela farsom i crnim humorom, nudi čitateljima upravo ono što su htjeli ili očekivali. - The Guardian

Andrej Kurkov (1961., Budogšč) ukrajinski je pisac rođen u okolici Sankt Petersburga. Piše na ruskom i ukrajinskom. Studirao je na Institutu za strane jezike u Kijevu. Neko je vrijeme radio kao novinar. Vojnu je službu odslužio kao zatvorski čuvar u Odessi. Radio je kao filmski kamerman, a zatim je i sam počeo pisati scenarije, uključujući i one za vlastita djela. Autor je 19 romana i desetak knjiga za djecu. Njegove su knjige prevedene na većinu europskih jezika (kao i na japanski, kineski i hebrejski) i prodane u više od 4 milijuna primjeraka, po čemu je Andrej Kurkov najuspješniji suvremeni ukrajinski pisac.

Na hrvatskom su mu objavljeni romani "Dobri anđeo smrti" (V.B.Z., 2003), "Preživjeti s pingvinom" (Edicije Božičević, 2005), "Vrtlar iz Očakova" (Edicije Božičević, 2016) i "Zakon puža" (Edicije Božičević, 2018). "Preživjeti s pingvinom" njegov je najveći književni uspjeh, koji ga je pretvorio u najčitanijeg ukrajinskog pisca izvan domovine i jednog od najčitanijih suvremenih pisaca koji pišu na ruskom jeziku uopće. "Zakon puža" nastavak je romana "Preživjeti s pingvinom".

Izvor: Moderna Vremena Info

MOJA KRITIKA romana Amira Alagića "Stogodišnje djetinjstvo"

Na portalu Moderna Vremena Info

objavljena je

moja kritika sjajnoga romana
Amira Alagića
"Stogodišnje djetinjstvo"
(izd. Durieux, 2017.).

Moj tekst čitajte ovdje

INTERVJU: Tvrtko Klarić

PREDSTAVLJANJE : Bojan Marjanović "Sutra ćemo"

NOVO od Sandorfa

NOVO od Sandorfa :

- Zoran Lazić - "Jednog dana ništa"

- Damir Pilić - "Kao da je sve normalno"

- Miroslav Krleža - "Zagreb 1942."

- Robert Graves - "U rovovima"

- Viktorija Božina - "Turbofolk"

- Robert Ferguson - "Henry Miller: život"

- Iris Hanika - "Ono najvažnije"


Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjizi.

PREDSTAVLJANJE zbirke pjesama Monike Herceg "Početne koordinate"

Zbirka 'Početne koordinate' Monike Herceg nagrađena je nagradom Goran za mlade pjesnike 2017. godine, a nedavno je nagrađena i Kvirinovom nagradom za najbolju zbirku autora do 35. godine starosti.

U subotu 02.06.2018. s početkom u 19 sati u zagrebačkom klubu Botaničar o zbirci će s autoricom razgovarati Ivan Šamija i Mateja Jurčević, a s autoricom će osim o njenom pjesništvu razgovarati i o važnosti nagrada, afirmaciji, mladoj pjesničkoj sceni i trenutnom položaju pjesništva u Hrvatskoj.

O zbirci u obrazloženju nagrade Goran za mlade pjesnike Slađan Lipovec piše:
U tom smislu naslovi i podnaslovi ciklusa „Zmijske smrti (Podrijetlo)“, „Ptičje smrti (Bijeg)“, „Mačje smrti (Izbjeglištvo)“, „Zečje smrti (Povratak)“ u suglasju su sa svakim koncizno napisanim i izbrušenim stihom u ovoj zbirci, a narativnost tekstova  jer narativnost je naprimjereniji način za iskazivanje promjena, gibanja i kruženja  nadograđena je sjajnim pjesničkim slikama, navedimo još jednu od njih: a Kata je nosila munju pod srcem / koje je preskakalo / kao pokvarena igračka, dok naslov Početne koordinate zaokružuje dojam da je riječ o duboko promišljenoj, proživljenoj i ispisanoj knjizi. Njome Monika Herceg, možemo to već sada reći, zauzima čvrste i istaknute koordinate u suvremenom hrvatskom pjesničkom korpusu, a i šire.

Monika Herceg studira fiziku na Sveučilištu u Rijeci. Rođena je 1990. u Sisku. Nagradu Goran za mlade pjesnike za najbolji debitantski neobjavljeni rukopis Početne koordinate dobila je 2017. godine. Knjiga je objavljena 2018. godine i nedavno je nagrađena Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike. Iste godine dobila je nagradu Na vrh jezika za najbolji neobjavljeni rukopis, a knjiga će biti objavljena 2019. godine. Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra Stevan Sremac 2017. Pjesme su joj objavljene u raznim časopisima.