I u "Pustinji", jedanaestoj knjizi pjesama Milka Valenta, uočljiv je poetički rast, osobito u bogatstvu fakture stiha koja usputno nastoji revitalizirati u svakom mogućem smislu poticajan prostor već pomalo zanemarenog područja metafore u suvremenom hrvatskom pjesništvu. Taj poetički rast u "Pustinji", iznimno svjež i transparentan, vidljiv i u odabiru tema i u zrelosti njihova tretiranja, Milko Valent uporno njeguje u poetskoj izvedbi kao nemirenje s postignutim već gotovo četrdeset godina plodonosnim kontinuiranim pisanjem i objavljivanjem pjesama.

U "Pustinji", novoj knjizi pjesama ovog produktivnog autora, taj je rast dodatno protkan intrigantnom sumnjom u takozvani jaki ego koji, najčešće prividno, emitira svaki ''lirski subjekt'' boreći se - u svojoj želji za postizanjem slike cjeline svijeta - s krhkoću i nepostojanošću tog istog svijeta u kojemu živi i u kojemu nastoji ne samo živjeti, već ga istodobno i hrabro pjesnički oblikovati, poetski plodno promišljati.

Zapravo, "Pustinja" je knjiga pjesama koja intrigantno dijagnosticira – osobito u svojim ''brzim'' odlomcima – već ozbiljno traumatiziranu psihu suvremenog čovjeka koji, često nesiguran, krhak, zbunjen i nemoćan, usred sve žešće shizofrenije globalizirane banalnosti nastoji, koliko je to moguće, dostojanstveno živjeti.

Milko Valent, prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar, rođen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Suradnik je stotinjak časopisa, magazina i novina te mnogih radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Zastupljen je u 25 antologija i 36 domaćih te inozemnih izbora, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Brojni njegovi tekstovi prevedeni su dosad na trinaest jezika. Također je na njemački jezik prevedena novela "Nježna palisandrovina" i izbor iz knjige poezije "Tihi alati" (prijevod je dostupan na internetu), na francuski, mađarski i poljski drama "Gola Europa", na makedonski roman "PlayStation, dušo", a na engleski radiodrame "Neonski rubovi i "Tinta u oku" te drame "Gola Europa", "Bordel divljih jabuka" i "Ground Zero Aleksandra".

Dvije drame iz dramske trilogije "Zero" (Gola Europa i Ground Zero Aleksandra) nagrađene su 2000. i 2002. trećom i prvom nagradom Marin Držić. Za dotadašnji doprinos poeziji nagrađen je Maslinovim vijencem 2009. Za roman "Umjetne suze", kao najbolje književno ostvarenje objavljeno u 2013., dobio je 2014. Nagradu Vladimir Nazor. (S tim je romanom bio među pet finalista književne nagrade Tportala za najbolji roman u 2013.) Na drugom natječaju Petrarca Festa za najbolji sonet dobio je 2015. treću nagradu za sonet "Rock'n'roll".