knjiški moljac

Predstavljanje nove knjige Vinka Brešića 'Iz pr(a)ve ruke'

subota , 28.02.2015.

Predstavljanje nove knjige Vinka Brešića "Iz pr(a)ve ruke : Nove autobiografije hrvatskih pisaca" (Alfa, Zagreb, 2014.) održat će se u srijedu 4. ožujka u 12 sati u Društvu Hrvatskih književnika u Zagrebu (Trg bana Josipa Jelačića 7/I).

Riječ je o drugoj knjizi projekta za koji su suvremeni pisci napisali svoje biografije. Od njih stotinjak u prvoj su knjizi 2013. objavljene 33 autobiografije, a krajem 2014. još 31, i to ovih autora: Mate Maras, Pajo Kanižaj, Milan Rakovac, Drago Šaravanja, Milan Osmak, Stijepo Mijović Kočan, Ivo Runtić, Mirko Marjanović, Ljerka Schiffler, Esad Jogić, Ljudevit Bauer, Jozo Vrkić, Nevenka Nekić, Vinko Grubišić, Jasna Palčec /Ana Horvat, Josip Stanić Stanios, Borben Vladović, Giga Gračan, Pavao Pavličić, Stjepan Hranjec, Franjo Plavšić, Branka Primorac, Tahir Mujičić, Stjepan Tomaš, Tomislav Marijan Bilosnić, Božidar Brezinščak Bagola, Milko Valent, Pero Kvesić, Predrag Raos, Neda Miranda Blažević i Božica Jelušić.

Ovime se još jednom nudi atraktivno, važno i u mnogome provokativno štivo, koje će sasvim sigurno nadživjeti svoje vrijeme i nalaziti put do publike uvijek željne priča iz prve, po mnogima – prave ruke.

O knjizi će govoriti urednik Božidar Petrač, Darija Žilić, Ivo Runtić i autor.

Odabrane ulomke čita dramski glumac Joško Ševo.

Voditeljica tribine je Lada Žigo.

Izvor: Moderna Vremena Info

KNJIGA KRATKIH PROZA IVICE IVANIŠEVIĆA 'Ulaz za djecu i vojnike' (Hena com, 2015.)

petak , 27.02.2015.

Iz tiska je izašla nova knjiga kratkih proza Ivice Ivaniševića 'Ulaz za djecu i vojnike', u izdanju Hena com-a, u sklopu edicije Verbarij, koju uređuje Marina Vujčić.

Inače, skroman kakav uglavnom jesam, već mjesecima tajim da ta biblioteka nosi ime VERBARIJ zahvaljujući mojoj ideji koju je Hena com-ina ekipa, na moju veliku radost, zdušno prihvatila, ali neskroman kakav povremeno jesam, moram reći da se jako ponosim tim maštovitim imenom, i već se mjesecima čudim kojim je to neobjašnjivim putevima ta ideja stigla u moj, inače posve nemaštovit mozak sretan

Ivica Ivanišević
'Ulaz za djeci u vojnike'
kratke proze
izd. Hena com
Biblioteka Verbarij
Urednica Marina Vujčić
Broj stranica: 146
Godina izdanja: ožujak 2015.
ISBN: 978-953-259-092-0
Uvez: meki uvez
Format: 13x20,8 cm
Cijena : 99,00 kuna

O knjizi:

Split, rano popodne, šestoga kolovoza 1984. Prelazim put od trajektnog pristaništa do željezničkog kolodvora. Na glavi mi titovka, na leđima transportna vreća i borbeni ranac, s prikačenim šljemom, otučenim kao limenka Gavrilović hrenovki iz koje raste oleander. Šesti sam dan u vojsci, šalju me u otkomandu s Lastova u Knin. Do vlaka je sat i pol, ali s leđa ne skidam ranac i vreću, ni torbicu sa zaštitnom maskom koja mi je pod pazuhom, jer ne znam kako bih sve to vratio natrag. To čini da mi je Split dalji nego što će mi ikada ijedan grad biti. Trideset godina kasnije čitam “Ulaz za djecu i vojnike”, i ne mogu se oteti dojmu da ta knjiga priča priču o šestome kolovozu 1984, viđenu s druge strane. Romani od jedne rečenice. Antropološke studije od nekoliko redaka. Portreti grada sabijeni u aforizam. Genijalno, kao da je napisano za jednog čitatelja. Onog vojnika koji ne može proći kroz zahodska vrata, zbog materijalno-tehničkih sredstava koja nosi na leđima, pa trpi sve do Knina.

Miljenko Jergović

Na ovome linku možete besplatno pročitati prvih 20 stranica knjige, a na ovome linku možete naručiti knjigu direktno od izdavača, s popustom

INTERVJU: Miljenko Jergović

četvrtak , 26.02.2015.

U nedavno objavljenoj knjizi Levijeva tkaonica svile, stavljajući točku na besmisleno pitanje čiji je on zapravo pisac, Miljenko Jergović u Bilješci o autoru ironično objašnjava kako je od bosansko-hrvatskog pisca nekim čudom završio kao – crtica.

Ovaj rođeni Sarajlija sa zagrebačkom adresom stanovanja dao je intervju koji je objavljen u prvom broju srbijanskog Newsweeka.

Čitajte ga ovdje

Nova knjiga poezije Kristine Posilović 'Kuga i njezine kćeri'

Kristina Posilović
'Kuga i njezine kćeri'
poezija
Meandarmedia
2/2015.
64 str. , meki uvez
cijena: 79,00 kn

Riječ izdavača

Osnovna tema koju ova poezija propituje jest mentalno/intelektualno propadanje jugoistočne Europe koje se premrežuje s fizičkom boli ljudskog tijela koje odumire.

Pitanje emigracije, društvenoga i političkoga položaja nekih zemalja europskoga jugoistoka samo su neka od onih koja kruže uokolo osnovne istraživačke misli, a to je: postoji li neka geopolitička sila Europe koja dominira tim zemljama i je li taj odnos majčinski ili maćehinski? Koja je srž toga odnosa, može li se iz simptoma toga odnosa očitati antropologija incesta koja je zamijećena?

Drugi dio knjige pod nazivom "Kuga i njezine kćeri" intimna je pjesnička ispovijest suočavanja s najtežom fizičkom boli i bolesti.

Autorica se često jezično poigrava elementima iz popularne kulture kao što su filmske replike klasičnih filmova koje prevodi s originalnih jezika, a koristi se motivima i terminima iz maritimne kulture, oceanologije i botanike.

***

Kristina Posilović rođena je 25. lipnja 1982. u Rijeci gdje je diplomirala hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskoga društva pisaca. Objavila je pet knjiga pjesama: O vječnosti i drugim neprilikama (2013), Canto azzurro (2012), Barcelona (2009), pHI ODessa (2007) i Agara (2005). Živi u Rijeci kao samostalna umjetnica.

Izvor: Moderna Vremena Info

NOVO, S MOJEG UREDNIČKOG STOLA: Ricardo Piglia - 'Spaljeni novac' (Hena com, 2015.)

srijeda , 25.02.2015.

Izašao je novi naslov s mojeg uredničkog stola, napet i dinamičan roman Ricarda Piglie 'Spaljeni novac' (inspiriran stvarnim događajem i nagrađen uglednom nagradom Premio Planeta):

Ricardo Piglia
'Spaljeni novac'
roman
izd. Hena com
Preveli sa španjolskog Tatjana Margeta Grubišić-Čabo i Mario Marcos Ostojić
Broj stranica: 226
Godina izdanja: veljača 2015.
ISBN: 978-953-259-091-3
Uvez: meki uvez s klapnom
Format: 14 x 21,5 cm cm
Cijena: 129,00 kuna

Moj tekst s korica i klapni knjige:

Nastao na temelju novinskih članaka, policijskih izvještaja i izjava svjedoka o stvarnome događaju, roman Spaljeni novac donosi priču o bandi koja je 1965. g. opljačkala novac namijenjen javnim radovima i plaćama zaposlenika općinskog poglavarstva San Fernanda. Pobjegavši s plijenom iz zemlje oni u ukradenih sedam milijuna pesosa (cca 500.000 američkih dolara) nisu imali priliku uživati jer su se ubrzo našli okruženi s 300 policajaca i hordom senzacija gladnih novinara. Ta se pljačka – zbog snažne društveno-kritičke poruke koju su pljačkaši završnim postupkom uputili – pretvorila u latinoameričku legendu, a roman pisan kao mješavina reportaže i fikcije, dinamičan i pun adrenalinske akcije, postao je književna senzacija, prodavši se u desecima tisuća primjeraka, ali i osvojivši uglednu nagradu Premio Planeta, nakon čega je snimljen uspješan film.

Pišući o stvarnome događaju, uz uvjerljivo psihološko portretiranje grupe kriminalaca i dojmljivo oslikavanje okolnosti koje su ih nagnale na pljačku, Ricardo Piglia zapravo secira tadašnju argentinsku zbilju i ispisuje oštru osudu kapitalizma. Sugestivno donoseći viđenje događaja iz perspektive više sudionika priče – pljačkaša, policajaca, političara, svjedoka i novinara – autor mozaično strukturiranu, bogatu nelinearno izloženu priču pretvara u oštar kritički prikaz društvene stvarnosti.

Roman je to prepun strasti i energije, a govori o stvarnome, krvavome pohodu kriminalne bande koja svojim završnim, neočekivanim postupkom vlastiti pljačkaški pothvat pretvara u protestnu, urbano-gerilsku akciju protiv banaka i korumpiranih političara.

Inozemna kritika Spaljeni novac smješta nadomak vrha dokumentarističke proze nastale romansiranjem stvarnih događaja, uspoređujući ga s remek-djelom Trumana Capotea Hladnokrvno ubojstvo, uz isticanje vidljiva utjecaja Chandlera, Borgesa i Kafke.

Vještom uporabom jezika i različitih vrsta diskursa Ricardo Piglia postiže visoku razinu uvjerljivosti, stvorivši vrlo uspio romaneskni primjer transponiranja zbilje u umjetnost.

*****

Ricardo Piglia (rođ. 24.11.1941. u Adroguesu) jedan je od najznačajnijih suvremenih argentinskih prozaista i esejista; autor četiriju romana i isto toliko knjiga priča, te pet zbirki eseja.

Studirao je povijest na Sveučilištu Mar de Plata, nakon čega je radio u više izdavačkih kuća.

U njegovim knjigama kritičari prepoznavaju utjecaje Franza Kafke i Roberta Musila, a ističu i poveznice sa stvaralaštvom Williama Faulknera, Francisa Scotta Fitzgeralda, Raymonda Chandlera i Jorgea Luisa Borgesa.

Dobitnik je većeg broja nagrada od kojih su najznačajnije Premio internacional de novella Romulo Gallegos (2011.), Premio iberoamericano de las Letras (2005.), Premio Planeta (1997.) i Premio Casa de las Americas (1967.).

Dugogodišnji je predavač latinskoameričke književnosti na Sveučilištu Princeton.

Roman, s popustom, možete naručiti preko weba izdavača - klikajte ovdje

INTERVJU: Rade Jarak

utorak , 24.02.2015.

Čitajte razgovor
Maje Hrgović s

Radom Jarkom

na ovome linku ,

povodom nedavnog izlaska
njegovog romana
'YU puzzle'

7.500 tekstova na Knjiškom moljcu

ponedjeljak , 23.02.2015.

Prethodni post
ukupno je

7.500-ti
tekst

objavljen na ovome blogu
od njegova pokretanja
13.06.2004.

INTERVJU: Dražen Katunarić

Europa je i nastala na sokratovskim pitanjima, što je vrlina, što je slobodni odgoj, što je istina / Izrugivanje svetinja može biti katkad jeftina provokacija, ali religija ne bi trebala ograničiti slobodu izražavanja / Europski glasnik uspijeva opstati jer tragamo za javno neizgovorenom istinom / Živimo u društvu u kojemu je demokracija samo okvir za osvajanje vlasti / Polarizacija hrvatskog društva zasniva se na nasljednoj opterećenosti dvjema europskim patologijama: fašizmom i komunizmom / Zagreb su unakazili arhitekti koji ne poštuju nasljeđe niti ga vole i razumiju / Umjetnici koji se svrstavaju u pojedine političke opcije bolje prolaze kad su njihovi puleni na vlasti / Andrea Zlatar Violić prihvatila je sugestiju Vlade da hrvatska kultura uopće nije važna

Prethodne rečenice izvatci su iz opširnog razgovora s Draženom Katunarićem, iznimnim pjesnikom, uspješnim romanopisacem, zanimljivim esejistom i vrstnim urednikom brojnih knjiga i Europskog glasnika, a poznat je i kao izdavač djela suvremenoga subverzivnog francuskog književnika Michela Houellebecqa.

Sve to, a posebice najnoviji broj Europskog glasnika, povod su razgovoru dostupnom ovdje

'Storfie' - video natječaj 'Pričigina'

nedjelja , 22.02.2015.

Svatko ima neku zanimljivu priču, o ovome ili onome, i želi je podijeliti s drugima. Netko će to učiniti pisanjem, netko pripovijedanjem, a nekome je dovoljan i samo jedan znakoviti selfie.

Festival Pričigin i pivo Pan spojili su priču i selfie u jedno, stvorivši – storfie. Riječ je o potpuno novom pripovjednom žanru, primjerenom komunikacijskim kanalima novog doba, ali i o natječaju s atraktivnim nagradama za najbolje ocijenjene priče.

Želite li osvojiti trodnevni izlet u Kopenhagen, ili pak stotinu limenki piva Pan? Dovoljno vam ih je i samo pedeset? Ništa lakše i veselije: proučite odmah pravila, snimite svoj storfie, postavite ga na FB-aplikaciju natječaja do 12. ožujka, obavijestite prijatelje i krenite u skupljanje bodova. Jedan lajk – jedan bod.

Storfie je vaša priča, snimljena iz vaše ruke, bez ičije i ikakve pomoći. Nema čitanja! Samo minuta do dvije zanimljivog pričanja dijele vas od vrijednih nagrada.

Naprijed! Pričajte, nikad vas ovoliko ljudi još nije slušalo!

Opširnije o tome ovdje

TRIBINA: Terry Eagleton 'Kultura i smrt Boga'

subota , 21.02.2015.

Na tribini “Paralelni svjetovi” pod nazivom „Kultura i religija“, koja će se održati u ponedjeljak, 23. 2. u 19,30h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5),
filozofkinja Nadežda Čačinovič i teoretičar Leonardo Kovačević
razgovarat će o novoj knjizi poznatoga teoretičara kulture Terryja Eagletona 'Kultura i smrt Boga' (Naklada Ljevak, 2015.) te o odnosima kulture i religije – od prosvjetiteljstva do danas - koji se neprestano mijenjaju.

Raspravljat će se o filozofskim idejama (Hegel, Marx, Nietzsche itd.) i kulturnim kretanjima tijekom protekla tri stoljeća kroz koje se čovječanstvo pokušalo riješiti Boga, kao i o tome kako je živjeti u svijetu koji je navodno bez vjere.

Tribinu uređuje i vodi Kristijan Vujičić.

Ulaz slobodan!

Davor Šalat u 'Knjiga ili život'

petak , 20.02.2015.

Na ovome linku
pogledajte emisiju 'Knjiga ili život'
u kojoj je, povodom izlaska
njegove knjige eseja i kritika 'Zrcalni ogled'
Davor Šalat
govorio o hrvatskoj poeziji dvijetisućitih,
o poeziji i dokolici, položaju pisaca, i drugim temama.

Moja kritika romana Roberta Bolana u 'Vijencu'

četvrtak , 19.02.2015.

Na kioscima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga
možete čitati i
moju kritiku romana
'Treći Reich'
Roberta Bolana.

Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s piscem i urednikom Draženom Katunarićem
- razgovor s jezikoslovcem i piscem Kristianom Novakom
- tekst Maria Kolara o knjizi Vinka Brešića 'Praksa i teorija književnih časopisa'
- tekst Davora Šalata o knjizi Mladena Machieda 'El emigrante y otros poemas'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Gorana Gatalice 'Krucijalni test'
- tekst Tonka Maroevića o knjizi Milčeka Komelja 'Mandorla'
- tekst Lade Žigo o knjizi Viktora Žmegača 'Strast i konstruktivizam duha'
- govor predsjednika DHK-a Božidara Petrača na svečanoj proslavi 200. obljetnice rođenja J. J. Strossmayera u HNK-u u Osijeku
- govor potpredsjednika Matice hrvatske Damira Barbarića na proslavi Dana Matice hrvatske 9. veljače 2015., u povodu objavljivanja knjige 'Heraklit' Igora Mikecina

te još pregršt tekstova o kazalištu, filmu, glazbi, plesu, likovnoj umjetnosti itd.

'Književni petak' : 100 x 'Na tragu klasika'

srijeda , 18.02.2015.

100 x "NA TRAGU KLASIKA"

Pod tim naslovom održat će se "Književni petak" 20. veljače u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Povod za tribinu je nedavno objavljivanje stote knjige u ovoj biblioteci.

O biblioteci će s urednikom i voditeljem Tončijem Valentićem razgovarati Damjan Lalović, prevoditelj i redaktor, Irena Lukšić, urednica i prevoditeljica te Josip Pandurić, nakladnik i glavni urednik Disputa.

Dobrodošli!

Radijski razgovor: Milko Valent

U prošlotjednoj radijskoj emisiji ''Moj izbor'' Ivica Prtenjača ugostio je Milka Valenta.

Iznimno intrigantan 60-minutni razgovor (u kojemu Milko Valent govori o premijeri dramskog spektakla Plaidoyer po pički, koji je uprizoren nakon 33 godine, o romanu Umjetne suze, o novoj knjizi pjesama Pustinja i novom romanu Ledene haljine te još o mnogočemu) poslušajte ovdje

Marina Vujčić na tribini 'Bookvica'

utorak , 17.02.2015.

19.02.2015. od 20:30 h
u splitskom klubu Quasimodo

na tribini Bookvica

gostuje MARINA VUJČIĆ, književno ime o kojem se zadnjih mjeseci puno govori i piše, i to samo u superlativima.

Ona će nam predstaviti svoj hvaljeni roman „A onda je Božo krenuo ispočetka“ i zbirku drama „Umri ženski''novi roman koji je upravo završila.

Posebna gošća večeri bit će splitska spisateljica Aleksandra Kardum.

I kao i uvijek, knjiga na dar!

PREDSTAVLJANJE romana Nataše Skazlić 'Bidon' (Hena com, 2015.)

Spisateljica Nataša Skazlić, rodom Puljanka, trenutno boravi u pazinskoj Kući za pisce, a svoj će netom tiskani roman Bidon predstaviti u Središnjoj knjižnici u Puli, u četvrtak, 19. veljače 2015. u 18 sati.

O romanu, uz autoricu, govorit će urednik knjige Davor Šišović.

Nataša Skazlić rođena je u Puli, gimnaziju je završila u Zadru, studirala Jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi u Zagrebu. Prozu, poeziju i eseje objavljivala je u periodici i na blogu. Godine 2008. objavljena joj je zbirka kratkih priča Oni – humani bestijarij. Upravo joj je iz tiska izašao roman Bidon, radnjom smješten u Istru, Pulu šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

O romanu:

Protagonistica romana Bidon je djevojčica koja se nakon smrti „vraća" u zavičaj, u Istru, da osvijesti ključne trenutke djetinjstva koje joj je bilo naprasno, grubo prekinuto. To romanu daje jaku dozu napetosti, a čitanju karakter detekcije – jer, što se to tako strašnoga zbilo kad sve teče tako mirno, tako vedro, tako normalno?

Važna odlika knjige dojmljivo je stapanje atmosfere prostora, psihologije likova i njihovih postupaka, koji od dočaranog emocionalnog stanja često odudaraju, pri čemu je motiv prešutna prihvaćanja sudbine i odluke drugoga, čak i kad je to na vlastitu štetu, vrlo bitan za dramaturgiju romana.

Dijaloškom karakterizacijom junakinje kroz interakciju s roditeljima, djedom, bakom, susjedima i drugom djecom u vedrome je tonu postavljen temelj za razumijevanje vremena i prostora – Istre 1970-ih. Točnije, Pule kao arhetipa većeg provincijskog grada i arkadijske idile unutrašnjosti Istre, obilate legendama o nadnaravnim bićima, a koja postaju važnim pobočnim likovima ovoga poezijom i magijom oplemenjenog romana.

Povjerenje djeteta je bezgranično, njegova vjera u ljude nenarušena je dvojbama odraslosti, i iznevjeriti to povjerenje znači utrti put ka tragediji. Ali, kad blisko okruženje prožme silovit, katarzičan užas spoznaje o iznevjerenom povjerenju, što biva s djetetom-žrtvom, ako vlastita obitelj i nju samu optužuje?

Radi se o mučnoj temi koju je teško premostiti racionalno, ne može se o takvim stvarima napisati priručnik, ali može roman, prekrasan, dirljiv i potresan – kakvoga je na sjajan način stvorila Nataša Skazlić.

Tribina DHKP-a : Gajto Gazdanov + Georges Perec u hrv.prijevodu

ponedjeljak , 16.02.2015.

TRIBINA DHKP-a 'TRAGOM PRIJEVODA'

18. veljače 2015. u 17.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zg)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Prva ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u srijedu 18. veljače 2015. u 17.30 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Gajto Gazdanov, 'Noćni putevi', prijevod: Irena Lukšić, Disput 2015. i

Georges Perec, 'Život način uporabe', prijevod: Vanda Mikšić, Meandarmedia 2014.

Tribinu moderira Ana Badurina.

'Lica okolice' : Danilo Kiš

Na ovome linku možete poslušati radijsku emisiju 'Lica okolice' koja donosi snimku tribine posvećene 25.godišnjici smrti Danila Kiša, koja je održana prošle jeseni u zagrebu.

Na tribini su govorili Aleš Debeljak, Igor Štiks i Miljenko Jergović.

Razgovor je moderirao Zvonko Kovač, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

PREDSTAVLJANJE knjige Igora Rajkija 'Atavizmirenja! (B strana spomen-ploče)'

Jedan od originalnijih i samosvojnijih
suvremenih hrvatskih pisaca,
Igor Rajki
ima novu knjigu
'Atavizmirenja! (B strana spomen-ploče)'.

Na predstavljanju knjige
u Zagrebačkom kazalištu mladih
u utorak, 17. veljače u 17 sati,
odabrane tekstove čitat će
glumice Nina Violić i Jadranka Đokić,
a s autorom će razgovarati
pisac i kritičar Srđan Sandić.

Opširnije ovdje

'Poezija u dvorištu' : Branislav Oblučar

subota , 14.02.2015.

Književna večer:

Poezija u dvorištu

- gost Branislav Oblučar

17.02.2015. od 19 sati

Cafe u dvorištu,
Žerjavićeva 7/II, ZG

INTERVJU: MIchela Murgia

petak , 13.02.2015.

Prilikom nedavnog gostovanja talijanske spisateljice Michele Murgie u Zagrebu,
autorice sjajnoga romana 'Accabadora' prije cca šest mjeseci tiskanog u izdanju HENA COM-a (knjigu je prevela Mirna Čubranić, a uredila moja malenkost), Neven Svilar je razgovarao s autoricom.

Intervju je objavljen na Booksinom portalu, a čitati ga možete ovdje

Radijski razgovor s ministricom kulture RH

Gostovanje ministrice kulture
Andree Zlatar Violić
u radijskoj emisiji
'A sada Vlada'
(od 11.02.2015.)
poslušajte
ovdje

Između ostalog, ministrica je u emisiji najavila ukidanje mogućnosti da izdavači imanu svoje knjižare...

PREDSTAVLJANJE : Henri Barbusse - 'Pisma supruzi' (Mala zvona, 2014.)

četvrtak , 12.02.2015.

U petak, 13. veljače, u 18:30, u prostorijama Medijateke Francuskog instituta u Zagrebu (Preradovićeva 5) naklada Mala zvona predstavlja "Pisma supruzi" što ih je Henri Barbusse pisao s bojišta I. svjetskog rata.

O knjizi će govoriti prevoditeljica Smiljka Guštak, povjesničar Damir Agičić, te urednice Malih zvona Sanja Lovrenčić i Lidija Dujić.

Dobrodošli!

"Najdraže moje srdašce, mila moja ljepotice, draga malena" – tako počinju nježna pisma koja je Henri Barbusse pisao supruzi prije stotinu godina. Ono što slijedi nije nimalo nježno – rovovi, granatiranje, blato i mrtvi, rat koji se razotkriva u svom krvavom besmislu. Autor pisama Henri Barbusse 1914. imao je 41 godinu, reputaciju pisca i urednika, narušeno zdravlje i pacifistička uvjerenja. Unatoč svemu tome dobrovoljno se javio u francusku vojsku te dvije ratne godine proveo na prvoj liniji bojišta – da bi potom napisao roman "Oganj", književno svjedočanstvo o I. svjetskom ratu koje mu je donijelo nagradu Goncourt i tisuće čitatelja. Njegov neuljepšan prikaz rata izazvao je mnogo emocija – odobravanja i prihvaćanja među onima koji su u ratu sudjelovali i doživjeli ga izbliza, osporavanja među onima koji su ga, zaklinjući se u domovinu i nacionalne interese, gledali iz daleka. Dokumentarni materijal koji je Barbusse ugradio u "Oganj" – pa i svjedočanstvo o nastanku romana – nalazi se upravo u pismima što ih je svakodnevno pisao supruzi Hélyonni. Današnjem čitatelju ova pisma, u svojoj neposrednosti i autentičnosti, mogu bolje od ikakve fikcije približiti ratne godine kojima je započelo dramatično „kratko 20. stoljeće".

INTERVJU: Kemal Mujičić Artnam

Kemal Mujičić Artnam (1960, Turbe / BiH), priznat je i prevođen zagrebački pjesnik i prozaik. Okušao se i kao urednik, kritičar, esejist. Objavio je pet pjesničih zbirki "Petkom poslije ribe" (1994), "Ples" (1996), "Zona zoo" (2000), "Ubrzanje" (2002), "Sjaj i bijeda ponedjeljka" (2012), zbirku kratkih priča "Rad na crno" (2004), ratni dnevnik "Iz nevremena" (2012) te tri romana "Pet litara benzina" (2006), "Vrijeme za ljubav" (2011) i "Sarina druga ljubav" (2014).

Opširan razgovor Vanje Kulaš s Kemalom Mujičićem Artnamom čitajte ovdje

PREDSTAVLJANJE: Mirjana Mirković 'Budnica za letače' (Biakova, 2014.)

srijeda , 11.02.2015.

KGZ - Knjižnica Prečko
(Slavenskoga 12, Zagreb)

poziva na
predstavljanje

pjesničke zbirke
Mirjane Mirković
'Budnica za letače'

četvrtak, 12.02.2015. u 17 sati
u Knjižnici Prečko

Sudjeluju:
Zorka Jekić, urednica izd.kuće Biakova
Darija Žilić, knjiž.kritičarka
Tamara Štambuk, akademska kiparica i slikarica
Mirjana Mirković

U glazbenom dijelu nastupaju učenici OŠ Nikole Tesle

NOVO: Sven Popović - 'Nebo u kaljuži' (Meandarmedia, 2015.)

utorak , 10.02.2015.

U izdanju Meandarmedije izašla je debitantska knjiga Svena Popovića 'Nebo u kaljuži' (priče, 192 str., cijena: 119 kuna)

O knjizi, riječima izdavača:

Elias i njegovi prijatelji opsjednuti su glazbom i pop-kulturom općenito. Dane provode jedni kod drugih u stanovima gdje preslušavaju „vinilke“ i raspravljaju o rock&rollu, književnosti i djevojkama. Činjenica da preslušavaju vinil umjesto cd-a ukazuje na odmak od trenutačne situacije u svijetu muzike i od svijeta općenito. Oni nisu nostalgični za vremenima koja nisu doživjeli, štoviše, duboko preziru priče o zlatnim osamdesetima, no nisu ni posve kod kuće u 21. stoljeću. Nalaze se u nekoj vrsti limba, analogni momci u digitalnom svijetu, generacija u tranziciji. Dovoljno su pametni da ne sudjeluju, no previše rezignirani i prelijeni da bi nešto napravili.

Nebo u kaljuži priče su o mladim ljudima koji ne znaju što žele, no znaju što ne žele. One se bave ljubavlju, odrastanjem i suočavanjem s prvim većim odgovornostima. Dvadesetak priča čiji soundtrack čini glazba od Iggyja Popa, Clasha i Ramonesa, do Modest Mousea, Libertinesa i Strokesa. Dvadesetak priča koje neće promijeniti ničiji život osim života glavnoga lika.

Sven Popović rođen je 19. rujna 1989. u Zagrebu. Godine 2009. upisuje komparativnu književnost i engleski jezik i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Iste je godine objavio prijevod eseja Henryja Davida Thoreaua Walking. Pisao je za časopis Aktual, a trenutno piše glazbene kritike za HiFi Media i glazbeni portal Kultivator te književne kritike za Moderna vremena. Godine 2010. objavljuje esej Bratstvo, jedinstvo i rock&roll u austrijskom ljevičarskom časopisu Wespennest. Kratka priča Robbie nije zaljubljen, Joeyu je sve pet, a ja blefiram već dvadeset godina u sklopu Aquariusovih Record Stories objavljena je 2011, kratka priča Razglednice s kolodvora uvrštena mu je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja. Nešto je objavio i u Quorumu. Izbacili su mu jedan tekst u Zarezu. Živi i ne radi u Zagrebu.

Novi broj časopisa 'Europski glasnik' (br 19.)

Iz tiska je izašao novi broj 'Europskog glasnika' (br. 19).

Glavni urednik: Dražen Katunarić
Zamjenik glavnog urednika: Žarko Paić
Uredništvo: Marija Bašić, Sanjin Dragojević, Srećko Horvat, Dubravka Kisić, Andriana Škunca, Tatjana Tarbuk.
Nakladnik: Hrvatsko društvo pisaca

Sadržaj dostupan ovdje

10. Međunarodni književni natječaj Lapis Histriae 2015

16. Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza
objavljuju
10. Međunarodni književni natječaj Lapis Histriae 2015
za kratku priču
na temu CRNI RAD.

Rad na crno; imigrantski slučajevi; prekarijat... očekuju se vaše priče s „tržišta rada“!

Uvjeti natječaja ovdje

Radijski razgovor : Marina Vujčić

ponedjeljak , 09.02.2015.

U prošlotjednoj emisiji 'Moj izbor'
Ivica Prtenjača ugostio je
Marinu Vujčić.

Vrlo sadržajan i zanimljiv 60-minutni razgovor
(o Marininim knjigama, njezinom uredničkom radu,
Teatru Ullysses, o pisanju i statusu pisaca u društvu
te još o mnogočemu)
poslušajte ovdje

Kako preživljavaju književni kritičari/ke danas?

O egzistencijalnom položaju
književnih kritičara/ki danas,

Dinko Kreho je napisao
sjajan esej

za radijsku emisiju
'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti'.

Esej poslušajte ovdje

Književni susret s Michelom Murgiom

subota , 07.02.2015.

Talijanski Institut za kulturu u Zagrebu
i izdavačka kuća Hena com

pozivaju nas na
književni susret s Michelom Murgiom

povodom nedavnog objavljivanja
autoričinog romana Accabadora

09.02.2015. u 18 sati
u Talijanskom Institutu za kulturu
Preobraženska 4, Zagreb

Sudjeluju:
Michela Murgia
prof. Iva Grgić Maroević
Nermina Husković, gl.urednica u Hena com-u

Ulaz besplatan!

Moja kritika romana Alessandra Piperna u novome 'Vijencu'

četvrtak , 05.02.2015.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
'Nerazdvojni' Alessandra Piperna

Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjizi 'Hrvatska mlada lirika 2014 koju je priredio Marko Pogačar
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Julijane Matanović: 'I na početku i na kraju bijaše kava'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Jasminke Domaš 'Dan po dan'
- tekst Kristine Grgić o knjizi Geoffreya Chaucera 'Sabor ptica'
- tekst Matije Janeša o knjizi Nikice Talana 'Fernando Pessoa: djelo'
- esej Enija Stipčevića
- poezija Andrije Vučemila
- tekst Martine Lončar o knjizi Andriane Škunca 'Hodopis rubovima otoka'

te još pregršt tekstova o glazbi, filmu, likovnoj umjetnosti, kazalištu, plesu itd.