U riječkoj knjižari RIBOOK u utorak 4. rujna u 19:00 sati nastupa mladi katalonski pisac i pjesnik Joan Todó Cortiella. Moderator susreta je Nikola Petković.

Todó će čitati izbor iz svoje poezije, kao i iz romana u nastajanju pod radnim naslovom "Lo melic del món" (Centar/pupak svijeta) o povratku u roditeljski dom u malenom gradiću La Sénia u Kataloniji. Roman, u kojem autor iznosi portret zabačenog katalonskog gradića, počeo se oblikovati iz tekstova koje je Todó objavljivao u katalonskom časopisu L'Avenç, a koji se stilski oslanjaju na, kako autor kaže, Magrisa i Sebalda.

Todó će riječkoj publici predstaviti katalonsku suvremenu književnost te će s voditeljem i moderatorom Nikolom Petkovićem govoriti o pisanju i književnom životu u okviru tzv. malih jezika – iskustvo koje će razmijeniti s hrvatskim piscima koji dijele isti položaj.

***

Joan Todó Cortiella rođen je 1977. u La Séniji (mjesto na granici Katalonije i País Valencije). Studirao je teoriju književnosti i komparativnu književnost na Sveučilištu u Barceloni. Od studija pa sljedećih 15 godina živio je u Barceloni, dok se 2011. nije vratio u rodno mjesto.

Godine 2007. objavio je knjigu pjesama "Los fňssils (al ras)" (Fosili [na otvorenom]), a 2012. zbirku "El fŕstic que us cega" (The revulsion that blinds you). Godine 2011. objavio je prozni naslov "A butxacades" (By handfuls). Surađuje s časopisima Paper de Vidre i Carŕcters or L'Avenç.


Autorove tekstove je s katalonskog na hrvatski prevela Vedrana Lovrinović.

Dubravka Crnojević Carić profesorica je na Akademiji dramske umjetnosti, glumica, redateljica i vrlo plodonosna znanstvenica. “Melankolija i smijeh na hrvatskoj pozornici” (Alfa, 2012) njezina je nova knjiga u kojoj se, nakon “Glume i identiteta” (Durieux, 2008), nastavlja baviti teatarskim pitanjima i domaćom kazališnom scenom.

Razgovor s autoricom čitajte ovdje

Od danas, 27.08. do petka, 31.08.
u terminu od 09:30 do 09:55
na trećem programu Hrvatskog radija
u emisiji 'Radio-roman'
bit će emitirana
'Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat'
Ludwiga Bauera.

Moju kritiku tog romana čitajte ovdje

Novela "Smrt u Dubrovniku" nagrađivanog proznog i dramskog pisca Lászla Végela objavljena je nedavno u časopisu (s kojim surađujem dugi niz godina) Nova Istra.

Na ovome linku možete pročitati tu novelu.

25.08. u 00:50 h
na 1.programu HTV-a
prikazuje se
ekranizacija romana
'Faktotum'
Charlesa Bukowskog.

Slavnog pisca utjelovljuje Matt Dillon, po meni puno lošije negoli je to Mickey Rourke odradio u filmu 'Barfly'...

U najnovijoj knjizi pjesama Moja duša s tvojom istaknuti pjesnik Božidar Brezinščak Bagola, odmjereno i usmjereno, preciznošću filigranara, ispisuje stihove o dobroti, vjeri, nadi, ljubavi, istinsku posvetu životu. Njegov je lirski subjekt muškarac, muž, ratnik, običan prolaznik svijetom, ali i pjesnik - ponosan i zagledan u sebe, zabrinut i zapitan. Autoreferencijalnim snopovima (pozivajući se na osobno doživljavanje) on propitkuje opasnosti za pisca u modernome društvu, no začas se uhvati i u sanjarenju o nepovratno izgubljenim arkadijskim prostorima (“pjesniče opijen divljom ružom / više se ne vraćaš u bakin svijet“).
U ovoj su zbirci u pojedinim pjesmama kršćanski kodovi raspršeni poput svete vode koja nas pokušava podići iz ovodobne umrtvljenosti i opijenosti sumnjivim vrijednostima. Pjesniku nije stran ni „teološki“ diskurz, niti se ustručava, spretno i na visokoj razini, svojim stihovima voljenoj „dopisati“ Pjesmu nad pjesmama („Zimi je moja draga“).
Prolaznost, patnja, suočavanje s onostranim u fokusu su drugoga i najpotresnijeg ciklusa, „Nema predaje“, zapravo kronike jedne bolesti - ali i bezuvjetne ljubavi prema voljenoj ženi - hrabrosti i ustrajnosti („omekšati znači svladati otpor / ne biti pretjerano odrješit / biti blag i ne opirati se / biti milina za drugoga / miris mirte i tamjana“).
Nota angažiranosti, opetovano razotkrivanje grijeha struktura, dodatni je pak visoki ton, krik i upozorenje Božidara Brezinščaka Bagole svima nama (“potamnjeli od ideala / potišteni zbog junaštva / prepoznaju se u osobnom jadu / pred silnom golotinjom na plaži“).
Ukratko, riječ je o knjizi koja svojom ozbiljnošću u izvedbi te tematskom složenošću, dirljivošću i nježnošću svakako zaslužuje čitateljsku pažnju (“da smo jedno drugom / sve u svemu“).
Ivan Herceg, urednik časopisa Poezija

Ljubav ne pobeđuje, nijedna od stotine.
To su samo drevne zablude, više izmišljotine,
Maslo ludih pesnika, prevejanih lisaca,
raznih muzikanata, glumatala i pisaca.
Znam, ljubav ruši zidine ponosa i taštine,
ali bajke da pobeđuje to su budalaštine.
Lako je izigraju, kao trsku slome je,
nikoga ne porazi sem onoga u kome je.

Romeo i Julija pravila su kršili,
sitnim slovom počeli pa krupnom tačkom tu priču završili.
Na vernost se zakleli, samo srca sledili,
da je tužno tužno je al' nisam ubeđen da su pobedili.

Ljubav je tek akrostih, refren stare arije,
takvi nikad ne pobeđuju to su koještarije.
Utvrda bez stražare, poharama krunjena,
naivna i ranjiva, zanesena i zbunjena.

Orfej se oglušio o pretnje i pridike,
davni Hades prošao pa opet ostao bez Euridike.
Nesretna Karenjina, crni zar na auri
inicijal Puškina zorom ugraviran na kobnoj čauri.

Eeej, okraj oka tinjaju mali zlatni grumeni,
daj mi Bože stih da utešim jedan nosić rumeni.
Pa da, ljubav nosi dolamu od vilinskog prediva
i možda ne pobeđuje al' je zato nepobediva.

*******

Znalci i fanovi će lako prepoznati i bez navođenja autorstva...
Uglavnom, zahvaljujući Youtubeu,
i par mjeseci prije izlaska albuma,
nekoliko novih pjesama već smo u prilici preslušati.


A kako mi se čini, bit će to najravničarskije izdanje dosad...

“Autoportret s torbom” nova je zbirka proznih zapisa Semezdina Mehmedinovića, nedavno objavljena u izdanju Frakture.

O toj knjizi i još mnogočemu Mehmedinović, jedan od najosebujnijih pisaca s ovih prostora, govori ovdje

Moja kritika:
Tsunami i rak protiv života
čitajte
ovdje

Za sve one koji pate od kratkog i selektivnog pamćenja :

nakratko skrećemo iz knjiške
u sportsko-kriminalnu sferu
(ne znam jesu li igdje sport i kriminal tako tijesno povezani kao u nas),
klikajte
ovdje .

Free Pussy Riot

(F*** V.Putin!
A s obzirom na njegov odnos spram Novosti i Josipović zaslužuje jedan F***.
A kad će neke naše Pussy Riot ?
A možda mi svoju verziju zapravo već dugo imamo ali je ignoriramo i nedovoljno cijenimo - vidi ovdje )

Danas, u emisiji 'Moj izbor'
gost Ivice Prtenjače je
književnik i novinar
Miljenko Jergović.

Slušajte njihov razgovor
na Trećem programu Hrvatskog radija
od 22:30 - 23:30 h

(Ako propustite, emisiju možete naknadno poslušati u HRT-ovoj rubrici Radio na zahtjev)

*****

UPDATE: 19.08.2012., 01:12 h

Emisiju sam upravo preslušao, istinski uživajući u Jergovićevoj elokvenciji i čudesnoj artikulaciji misli. Svaka njegova izgovorena rečenica odaje izuzetan osjećaj za priču, u smislu naracije, tečnosti, usredotočenosti, kontrole tijeka misli, i slušajući na koji način Jergović razgovara (odnosno razmišlja), zapravo postaje izlišno čuđenje nad njegovom produktivnošću. Jer, njegove su misli toliko tečne, povezane i nimalo kaotične, da ih je dovoljno izliti na papir u obliku u kojem ih on u razgovoru izgovara i, uz minimalnu doradu i glancanje, one postaju književnošću, umjetnošću... Dodatno iznenađenje, bar za mene koji Jergovića osobno ne poznajem, jesu obilne doze humora koje prosipa.

Jebiga, morat ću prikočit, da ne pretjeram u glorifikaciji... koja baš i ne priliči kritičarčadi.

Za kraj, evo popisa glazbenih brojeva koje je izabrao za emitiranje u emisiji, a koje karakterizira ironija, bunt i subverzivnost, elementi sve odreda izrazito deficitarni u našoj novijoj muzici (s onima koji npr. Hladno pivo smatraju buntovnicima ne namjeravam ulaziti u polemike):

- Paraf : Željko
- Partibrejkers : Hiljadu godina
- Lačni Franz - Praslovan
- Zabranjeno pušenje : Straža pored Prizrena
- Luna : Luna je ogledalo lune

Kako živimo u iracionalnom okruženju "celebrity kulture" uz svakodnevno medijsko bombardiranje o "postignućima" kratkoročnih estradnih zvjezdica, vrijedi nam se prisjetiti negdašnjih, iz više razloga glasovitih, parova iz svijeta umjetnosti i književnosti, kao što su: Oscar Wilde i Alfred Douglas, Jean Cocteau i Jean Marais, Virginia Woolf i Vita Sackville--West ili Gertrude Stein i Alice B. Toklas. Američki dvojac židovskog podrijetla na koricama ove knjige upada u oči već svojim izgledom: krupna i dominantna Gertrude Stein u "muški" stiliziranoj odjeći uz gracilnu i suhonjavu Alice B. Toklas u ženstvenim haljama. No još je živopisniji njihov zajednički život i druženja s umjetničkom elitom svoga vremena tako neposredno opisani u ovoj, zapravo, zajedničkoj autobiografiji, napisanoj, navodno, riječima Alice B. Toklas kako ih je zapisala Gertrude Stein!
Gospođice Stein i Toklas bile su među najpoznatijim pokroviteljicama umjetnosti i umjetnika u prvoj polovici 20. stoljeća, tako da su se u njihovu "Subotnjem salonu" u pariškoj Rue de Fleurus 27 okupljali svi značajniji predstavnici modernih i avangardnih strujanja: Picasso, Cézanne, Matisse, Picabia, Braque, Cocteau, Duchamp, Satie, Apollinaire, Hemingway, Anderson, Fitzgerald, Bowles... Ove zadnje u nizu upravo je Gertrude Stein nazvala "izgubljenom generacijom", i to je, uz čuveni "Ruža je ruža je ruža je ruža" postao jednim od njezinih najslavnijih citata.
Za razliku od današnjih medijski proizvedenih, Gertrude Stein je bila i ostala celebrity s debelim pokrićem – vrsna, avangardna i vrlo plodna spisateljica; objavila je pedesetak knjiga, a Autobiografiju Alice B. Toklas je časopis Time 2011. godine proglasio najboljom nonfiction knjigom još od 1923. kada se prvi put pojavio na kioscima!

Ove subote, 18. kolovoza, u 10 sati, u Klubu hrvatskih književnika u Puli, u sklopu književne matineje Pisci u hladu gošća je uspješna mlada pjesnikinja Kristina Kegljen.

Kristina je rođena 1987. u Slavonskom Brodu. 2005. osvojila je prvu nagradu Goran za mlade pjesnike. Objavila je tri zbirke pjesama (Capricorn, 2007., Matica hrvatska, Ne poklanjaj srce divljim stvorovima, 2009., Algoritam i Geleri i grožđice, 2011., HDP). Studira u Zagrebu, anglistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu te dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti.

Kristina Kegljen gošća je književnog svratišta ZVONA i NARI u Ližnjanu, gdje boravi zahvaljujući stipendiji kojom je nagrađena na Međunarodnom susretu izdavača „Put u središte Europe“ iz Pazina.

Ovo predstavljanje zajednički organiziraju Istarski ogranak DHK i Udruga ZVONA i NARI iz Ližnjana.

Kao anglistica bila je Fulbrightova stipendistica, magistrirala je dramaturgiju, a na riječkom je Filozofskom fakultetu doktorirala i predavala britansku književnost i kreativno pisanje. S Dašom Drndić se o knjigama i piscima, hrvatskim i inozemnim posebnostima zaista ima što razgovarati, baš kao i o plivanju, birokraciji, kuhanju i skupoći rovinjske tržnice ili o ljubavi.

Razgovor čitajte ovdje

U emisiji
'Razgovor s povodom'
na Trećem programu Hrvatskog radija
13.08.2012.
i 20.08.2012.
od 10:30 do 11:00
bit će emitiran
razgovor s Viktorom Žmegačom

Izašao je
novi dvobroj
časopisa
'Nova Istra'
(br.1-2/2012.)
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika romana
'Lomljenje vjetra'
Ede Popovića.



Cjelovit sadržaj
dostupan je ovdje

Na Korčuli
od 11. do 15 08.2012.
održat će se
književni festival
'Šušur! Festival od riči'.

Program festivala ovdje

Udruga Kurs objavljuje poziv za suradnju u projektu „Poezijom do zvijezda“

Nositelj projekta i organizator: Udruga Kurs, Split; Partner: Grad Split

Mjesto održavanja: Split, Hrvatska / Lipanj 2013.

Među brojnim događanjima koja će obilježiti ulazak Hrvatske u EU, važnu ulogu imaju kulturne manifestacije. Splitski projekt „Poezijom do zvijezda“ obuhvaća sve zemlje članice EU na jedinstveni način, prikazujući otvorenost prema šarolikom europskom društvu kao i svoje potencijale za kulturnu integraciju.

Od 1. – 5.06. 2013. g. na otvorenim scenama splitske Rive i drugim gradskim prostorima, okupit će se ponajbolji suvremeni pjesnici – predstavnici 27 zemalja, dosadašnjih članica EU, uz domaćine iz Hrvatske, a pjesnicima će se pridružiti i njihovi hrvatski prevoditelji.

Poseban se značaj daje animiranju lokacija pogodnih za održavanje programa, a koji svojim svakodnevnim poslovanjem, djelatnostima i aktivnostima ne obuhvaćaju kulturne događaje (trgovački centri, ugostiteljski objekti, kina, sportski centri…) i onih drugih u kojima su kulturne aktivnosti zamrle, a mogu se pobuditi (škole, fakulteti, kazališta…).

Festival „Poezijom do zvijezda“ je polazišna točka i prigoda za dodatne programe ostalih kulturnih i umjetničkih izričaja, pa će se u festival uvrstiti: izložbe, performansi, koncerti, kazališne predstave…

Ovom objavom pozivamo sve zainteresirane udruge i pojedince da se prijave za sudjelovanje na festivalu s prijedlogom svog programa ili nastupa.

1. faza: prijava i opis programa – do 20.08. 2012.

2. faza: izrada projekta i njegovo uvrštavanje u centralni projekt – do 15.09. 2012.

3. faza: priprema financijskih potpora – do 31.12. 2012.

4. faza: zajedničke organizacijske pripreme – od 1.02. – 30.06. 2012.

Prijaviti se mogu udruge i pojedinci s gotovim i financijski razrađenim programima, koje potiču kreativno stvaralaštvo u kategorijama: - glazba i glazbeno-scenske umjetnosti; dramske umjetnosti; suvremeni ples i pokret; književni programi; muzejsko-galerijske djelatnosti; fotografija i likovne umjetnosti; film;

Popis potrebne dokumentacije:

- sažetak programa sa svrhom i ciljevima do dvije kartice teksta;

- troškovnik sa svim potrebnim podatcima;

- ime i kontakt odgovorne osobe, popis i broj sudionika;

- prikaz prethodnog rada organizatora do jedne kartice teksta



Prijave i upite vezane za suradnju slati na e-mail adresu: udruga.kurs@gmail.com

Maja Vrančić 091 33 85 683

Edi Matić: 095 975 00 45

Ovjenčavanjem pjesnika Ante Stamaća maslinovim vijencem te njegovim promaknućem u poetu oliveatus u Selcima na Braču završena je tradicionalna 22. po redu pjesnička manifestacija “Croatia rediviva“.

Opširnije ovdje

Mračna, sirova, krvava, crnohumorna... strana holivudske "tvornice snova", svi ti odbačeni glumci, ambiciozni roditelji i statisti, zaluđenici red carpetom, kao i cijela galerija marginalaca utkani su u ovu glasovitu knjigu. Razlog je to i da se našla na mnogim "milenijskim" listama najboljih - Modern Library i časopis Time, između ostalih, uvrstili su "Dan skakavaca" među stotinu najboljih romana napisanih na engleskom jeziku u dvadesetom stoljeću.

Unatoč zavodljivoj glavnoj junakinji pravi je (knjiški) bombončić ambiciozni slikar Hackett, nalik na američku varijantu Kafkina Josefa K., ili na Ulricha Roberta Musila, a ako ćemo nama bliže, na Krležina Filipa Latinovicza. Sljedeću usporednicu možemo povezati s još jednim našim "kapitalcem" Marinkovićem i njegovim Kiklopom, pa pridodati i Joyceova Uliksa - oba naslova baš kao i Westov Dan skakavaca, koji asocira na starozavjetnu pošast, upravo mitski lebde nad naizgled banalnim vrludanjima "običnika".

Sve su ove paralele zgodne, a vjerojatno je najzanimljivija slična porazna ekonomska stvarnost te kriza morala i istinskih vrijednosti u depresiji 1930-ih i ovovjekoj recesiji, što "Skakavce" i danas čini itekako aktualnim.

Pozvani smo na
glazbeno-recitatorski performans
na temu Krležinih
"BALADA PETRICE
KEREMPUHA"
koji će izvesti članovi
zagrebačke etno-glazbene skupine
MOKRE GLJIVE
u petak, 10.08. u 22 sata,
na popularnom riječkom ljetnom okupljalištu
beach baru Morski Prasac na Kantridi.

Organizator programa je MMC d.o.o.

Što vas očekuje pogledajte ovdje

O svom
upravo objavljenom romanu
“Budi Hamlet, pane Hamlete,
ili Valka, hercroman iz
jednog rata i jedne revolucije’”
(uzd. AGM, Zagreb)
Tahir Mujičić
govori
ovdje

Tri zanimljiva web-odredišta za sve
ljubitelje žanrovske literature
(SF, krimići, ljubići, fantasy - you name it, they read it, and write about it,
i to čine zadivljujućom upornošću i s ogromnim entuzijazmom):

- books-and-lemonade.blogspot.com

- klub-knjige.blogspot.com

- nightfliersbookspace.blogspot.com

8. kolovoza u sklopu Splitskog ljeta održat će se premijera predstave 'Adio kauboju', nastale prema romanesknom predlošku Olje Savičević Ivančević.
Predstavu režira Ivica Buljan, a Olja potpisuje dramatizaciju, a jaka postava jamči kvalitetu - Dara Vukić, Zoja Odak, Nataša Janjić, Nives Ivanković, Arijana Čulina, Sergej Trifunović... Ipak, prava atrakcija će biti Darko Rundek. On radi glazbu i glumi junaka špageti-vesterna Neda Montgomeryja.

Razgovor s Oljom čitajte ovdje

U subotu, 4. kolovoza, u 10 sati pisci u hladu pulskog Kluba hrvatskih književnika su pjesnici, otac i kći, Tomislav i Petra Domović.

Tomislav Domović jedno je od najzanimljivijih imena domaće pjesničke scene. Višestruko nagrađivan i uvrštavan u brojne antologije, Domović je autor desetak zbirki, od kojih će na subotnjem predstavljanju naročita pažnja biti posvećena zbirci ljubavne lirike „Kožom uz kožu“.

Petra Domović trenutno radi na svojoj prvoj zbirci, te ćemo ovu subotu imati priliku doznati u kakvom je odnosu njezin pjesnički izričaj prema onome njezina oca, postoji li poetski gen, kao i kako suegzistira dvoje pjesnika u jednoj obitelji.

I Tomislavu i Petri ovo će biti prvi nastup u Puli (ali i u Istri)

Tomislav Domović i njegova obitelj gosti su književnog svratišta ZVONA i NARI u Ližnjanu.

Pridružite nam se u Klubu hrvatskih književnika u Puli u subotu u 10 sati.

Susret zajednički organiziraju Istarski ogranak DHK i Udruga ZVONA i NARI iz Ližnjana.

Povodom izlaska njegova novog romana 'Odlaganje. Parezija' Andrej Nikolaidis dao je intervju za Novosti.



Razgovor čitajte ovdje , a u nastavku donosim njegovu iznimno lucidnu analizu naše realnosti :

U romanu detaljno secirate tekovine tranzicije. Ideologija ovdašnjih tajkunskih elita, kažete, nije ni nacionalizam ni vjerski fanatizam, nego ovdašnja verzija neoliberalizma, odnosno priča o uspješnima. Možete li to malo pojasniti?

Ja zapravo tvrdim da je naša tranzicija jedan od ratnih zločina. Tranzicija podrazumijeva i tranziciju od fašista do demokrata. Ovim zemljama početkom devedesetih vladali su fašistički režimi. U prvobitnoj akumulaciji kapitala, što je, jasno, eufemizam za sveopštu pljačku, bogatiti su se mogli samo oni bliski fašističkim režimima. Danas tajkunski portparoli, brižljivo raspoređeni na strateška mjesta, ističu kako su se bogati obogatili zato što su bili sposobniji. Nisu: obogatili su se zato što su bili privilegovani. Vlasti su manje-više odlučne u deklarativim osudama fašizma. Vladina i skupštinska tijela slijede evropske upute i usvajaju planine projekata, zakona i odredbi koje jugoslovenske zemlje trebaju učiniti tolerantnim društvima politički korektnih građana. Vladajuća se klasa od fašista mirno transformisala u uspješne Evropejce. Sve su promijenili tako da sve ostane isto. Njihov neoliberalni socijalni darvinizam u osnovi je – fašizam. Iz ideje da je život takmičenje proizilazi ideja da pobjednik uzima sve. Iz toga, opet, proizilazi da je gubitnik obespravljen – gubitnik ne uzima ništa, osim onoga što mu dobitnik da. Proizilazi da je gubitnik višak. Iz toga opet proizilazi potreba da se viška otarasi. To se ponekad zove rezanje troškova, ponekad otpuštanje viška radne snage, a ponekad – etničko čišćenje.

Selca na otoku Braču,
3. kolovoza (petak) 2012.

Program XXII. Croatiae rediviae:

(Tijekom jutra i popodneva dolazak sudionika trajektom iz Splita u Supetar ili iz Makarske u Sumartin; organizirani prijevoz do Selaca)
Od 18 sati, okupljanje sudionika / uzvanika pred restaurantom Ružmarin na središnjem Trgu Stjepana Radića u Selcima, uz crkvu Krista Kralja

U 21 sat, početak pjesničke manifestacije Croatia rediviva s utemeljiteljevim obraćanjem publici, nakon čega slijedi otkrivanje ploče prošlogodišnjeg oliveatusa na Zidu od poezije, te nastupi pjesnika

Oko 22:30, nastup Josipe Lisac u pauzi nagradnoga vijećanja

Oko 22:45, utemeljitelj proglašava poetu oliveatusa i ovjenčava ga/je Maslinovim vijencem

22. poeta oliveatus obraća se publici i čita svoje stihove

Slijedi skupno fotografiranje na Trgu

23:00, večera u Ružmarinu

+++++

Obilježavajući 69. obljetnicu paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske 9. kolovoza 1943. Croatia rediviva održat će se uoči ova spomendana.
Izim Selaca koja su najviše stradala i bila posve uništena, spaljeno je i šest inih bračkih mjesta (Novo Selo, Gornji Humac, Pražnica, Pučišća, Dračevica, Bol). Selca, prelijepo kameno mjesto s osobinama grada, gorjelo je tri dana i tri noći i tako postalo obilježeno zauvijek. Od spomenutog barbarskog čina nisu se nikada potpuno oporavila i još uvijek su gradić s pedesetak ruševina, nazivan otočkom Hirošimom.

Nakon uvodna obraćanja nazočnima utemeljitelja smotre dr. Štambuka, hrvatski pjesnici čitat će pjesme po vlastitu izboru, a prošlogodišnji poeta oliveatus Igor Zidić, nakon otkrivanja njegove ploče na Zidu od poezije kao prvi predstavit će se publici. O Zidićevu djelu govoriti će akademik Ante Stamać.

Manifestaciju Croatia rediviva utemeljio je dr. Drago Štambuk 1991. godine gradeći je na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika.

Organizatori manifestacije bili su kroz protekle godine: Udruga Croatia rediviva, Općina Selca, KUD Hrvatski sastanak i Društvo hrvatskih književnika, a jednom od pjesnika (iz svih triju hrvatskih književnih idioma: ča - kaj - što) utemeljitelj smotre dodjeljuje Maslinov vijenac pa dotični/a postaje poeta oliveatus (olivatus).

Dvadesetero dosadašnjih ovjenčanika predstavljeno je u četiri knjige Maslinovih vijenaca od po pet autora, u Štambukovom izboru, a svi su i na Zidu od poezije, na središnjem selačkom trgu, na kojem imaju svoju ploču sa stihovima po utemeljiteljevom ili vlastitom izboru.

Oliveati su od 1991. redom: Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanović, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Igor Zidić.