Putopisna proza jedan od vademekuma ljetnog odmora pa je tako i posljednji Književni petak u ovoj zimsko-proljetnoj shemi posvećen upravo putovanjima i pisanju o njima. Stupanje putopisa u središte zanimanja književne teorije i društvenih i humanističkih znanosti relativno je
nedavnog datuma: u posljednjih nekoliko desetljeća on se proučava ne samo kao književni tekst, već i kao tekst kulture. U tom smislu putopisna književnost ima dugu i nestalnu povijest koju je, do prije nekoliko desetljeća, s osvitom postmoderne, uglavnom živjela na rubu
zanimanja književnopovijesnog i književnoteorijskog proučavanja. Prvi opisi "odiljanja" pojavljuju se još u egipatskim i tibetanskim knjigama mrtvih u obliku simboličkih putovanja duša nakon smrti, potom u Starom zavjetu kao opis Mojsijeva putovanja u Obećanu zemlju, a također i u drevnim epovima kao što je Homerova "Odiseja", koja je zapravo
jedan golemi putopis Odisejeva povratka na rodnu Itaku.
Na tribini će biti govora o različitim iskustvima i motivima putovanja te o "putopisanju" koje odlikuje široka skala žanrovskih mogućnosti, ili, kako je rekao je poznati hrvatski putopisac Josip Horvat, "putopisac je često u svojim spisima i etnograf i geograf, političar i sociolog, historičar i muzičar, ponajčešće pak i novinar". A da je glasoviti A.G. Matoš,
definiravši putovanje kao "poeziju moderne civilizacije", bio u pravu,
argumentiraju i suvremeni hrvatski (puto)pisci te njihova djela, čiji je niz podugačak...

Gosti Književnog petka su Jasen Boko i Davor Rostuhar.
Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.
Tribina će se održati 25. svibnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.