“Pokušao sam spojiti razne priče, onu o telekomunikacijama, književnosti, duševnom i obiteljskom životu, povijesti Carstva, tako da svaka objašnjava ove druge i time proizvede nova značenja. Ali to nije tek puka intelektualna vježba, već ljubavna priča, i to ona Sergeova. Cijelo vrijeme on traga za nemogućim. Naposljetku ženi svoju mrtvu sestru, što je zapravo, kad dobro razmislimo, radnja Orkanskih visova pomiješana s Freudom. Ljubav, smrt i incest isprepleću se tako u jednoj priči.” (Tom McCarthy)

K je na prvi pogled napeti Bildungsroman odijeljen na četiri velike cjeline. Košuljica – na pastoralnom imanju u Engleskoj, na samom kraju 19. stoljeća rađa se Serge Carrefax i čini se da ga čeka iznimna budućnost. Odrastajući u neobičnoj obitelji, s ocem istraživačem i voditeljem škole za gluhe, majkom umjetnicom i ovisnicom te iznimno nadarenom sestrom Sophie njegov će život doista postati utjelovljenje svih čuda vremena koje je upravo započelo otkrićem komunikacije: oduševljen novom radijskom tehnologijom, Serge provodi noći tražeći signale u eteru. Početkom Prvoga svjetskog rata biva unovačen kao radiotelegrafist pa on pod utjecajem kokaina i citirajući Hölderlina s užitkom leti iznad ratom poharane zemlje. Po povratku iz ratnog zarobljeništva započinje studij arhitekture u Londonu kao dio poslijeratne izgubljene generacije ogrezle u seksu, narkoticima i paranormalnom....


Kao i u prethodnim knjigama, McCarthy je u romanu K pokušao probleme kojima se bavila avangarda uobličiti u pripovijest – a rezultat je vrtoglava, hipnotička i prekrasno napisana knjiga koja zaslužuje više čitanja. Tom McCarthy napisao je roman za naše vrijeme: osvježavajuće različit, intelektualno oštrouman i izrazito uzbudljiv.
THE TELEGRAPH


McCarthyjeva strategija u romanu K nije daleko od Sergeovih priviđenja pod utjecajem droge – sastoji se, naime, od slaganja nepovezanih asocijacija u tkanje u kojem se ponavlja mnoštvo slika: analogije između ljudskog tijela, zemlje i strojeva, šumovi i zujanje električnih signala, filmski zasloni, crijeva i tuneli, strujni krugovi, košuljica kojom je novorođenče obavijeno pri porodu i druge svilene opne. Ta ponavljanja naposljetku ostavljaju dojam kao da se njima želi uputiti na neki kôd – kao da bi čitatelji, ravnajući se prema točnom položaju tih slika u romanu, trebali otkriti njihovu skrivenu poruku. (...) I, uistinu, rasplet romana snažno potvrđuje njegovu smionu strukturu.
JENNIFER EGAN, THE NEW YORK TIMES BOOK REVIEW


U romanu se govori o kukcima, incestu, geometriji, spiritizmu, zemljovidima, koordinatama, izumu i razvoju radija, zrakoplovima, kodovima, oružju i sustavima za otkrivanje predmeta. Ako je Kafka, po Žižeku, erotizirao birokraciju, onda za McCarthyja možemo reći da erotizira tehnologiju.
BOOKMUNCH

Istinski impresivno.
THE GUARDIAN

Unatoč svojem pripovjedačkom naboju, ovaj roman ne psihologizira niti moralizira. Prije bi se moglo reći da je posrijedi povijest jednog slučaja poput onog Freudova ‘čovjeka vuka’ i arheološko prebiranje po ljudskim ključnim osobinama. Sjajna panorama moderne!
DEUTSCHLANDRADIO

Oštrouman i napet roman prepun simbola… K je vatromet ideja, pršti znanjem, filozofskim promišljanjima i studijama slučaja ŕ la Freud.
FOCUS ONLINE