Tribine Jutra poezije, nakon ljetne stanke, ponovno se počinju održavati od subote, 17.09. u Berki, Berislavićeva 18, od 11 sati. Voditelj je Robert Roklicer, a prvi gost-pjesnik biti će Branimir Bošnjak.


BRANIMIR BOŠNJAK, književnik (Vrbica 1943.) osnovnu školu završava u Vinkovcima, gimnaziju u Zagrebu, diplomira na Fakultetu političkih znanosti, a doktorira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1996.) s temom o pjesništvu Josipa Severa. Bio je urednik niza časopisa i edicija, od Studentskog lista, Poleta, Pitanja, te časopisa Republika i The Bridge, uređivao je emisije iz književnosti na Radio Zagrebu, bio je urednik Dramskog programa HTV-a, i urednik Dramskog programa Hrvatskog radija. Objavio je dvadesetak knjiga eseja, znanstvenih studija, antologija, kritika i pjesama. Nagrađen je nizom književnih priznanja (Nagrada grada Zagreba, 1974., Nagradom DHK "Tin Ujević" 1983., godišnjom nagradom "Vladimir Nazor", 1989., te nagradama "Josip i Ivan Kozarac", 2003., "Duhovno hrašće" 2005., „Goranovim vijencem“ 2009., te nagradom Matice hrvatske „A.G.Matoš“ za književnu i umjetničku kritiku (2011.).

Središnji esejistički i pjesnički rad Branimira Bošnjaka vezan je uz časopis „Pitanja“ (1969-1974) gdje je u Hrvatskoj prvi put (prije Lyotarova spisa o postmodernizmu) izrečena tvrdnja o„postmodernističkom stanju“ suvremene umjetnosti. Tako su stvoreni uvjeti za recepciju Lacanovih i Derridinih studija, stvarajući novu praksu pisanja ne samo kritičkih tekstova nego i poezije tzv. „gramatološkog obrata“. Urednik je knjige (zajedno s Darkom Kolibašem) „Slovo razlike“ (1970.), svojevrsnog dekonstrukcionističkog zbornika kao odgovora na komunikacijsku i informacijsku globalizaciju, ali i na promašaje društvene kritike koja je samo puko obnavljanje vladajućeg diskursa pisanja, moći, utopije. Bošnjak spaja esejizam i pjesmu, nastojeći doprijeti do izvora logocentrizma („Semantička gladovanja“)ili ludistički stvoriti „gramatološku razliku“ fikcijskog i zbiljskog („Gimnastičar u pidžami“). U kasnijim knjigama predskazuje „obnavljanje povijesti“ rata i sukoba, da bi tragediju njezinog povrata popratio knjigom„Posude za vrijeme“ i obnovom pjesme u prozi. Iako su u Bošnjakovom pjesništvu prisutni tamni tonovi, oni su dio igre pjesme i svijeta, otkrivajući kako se i u sitnom i naizgled zametnutom detalju skrivaju čitavi životi nekih dolazećih ili prošlih svjetova („Svrhe malih stvari“).