Razgovor sa
Ratkom Bjelčićem,
autorom koji je objavio
dvadeset knjiga
u zadnjih 8 godina,
možete pročitati
na ovome linku

Četvrtak, 01. 04.2010. u 19,30 sati,
u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb,
(u suradnji Knjižnice i HDP-a )

u ciklusu "Pjesnički portret" nastupit će Ivan Rogić Nehajev,
u povodu njegove nove zbirke "Iz zapisa slobodnog suhozidara", HDP, Zagreb 2009.

Uz autora, sudjeluju kritičari Cvjetko Milanja i Ervin Jahić, te voditelj tribine Branko Maleš.

Srijeda,31.ožujka, 2010., 20 sati
K.U.N.S., F.Račkoga 24, Rijeka

književna večer
GORAN BOGUNOVIĆ (Zagreb)
ELFRIDA MATUČ-MAHULJA (Krk)

voditelj: DARIJA ŽILIĆ

+ koncert grupe „RADOST“

Ulaz slobodan

KNJIŽNICA MARIJE JURIĆ ZAGORKE
i
LITTERIS

pozivaju nas na promociju knjige

ŽARKA PAIĆA
„ZAOKRET“
(BIBLIOTEKA ESEJI)

u srijedu 31. ožujka 2010. u 17 sati
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke

Gosti:
ŽARKO PAIĆ
SREĆKO HORVAT
DRAŽEN KATUNARIĆ
ZORAN ROŠKO

SysPrint
nas poziva
na razgovor
o načinima učenja kreativnog pisanja
s portugalskim piscem
Gonçalom M. Tavaresom.

U Booksi, Martićeva 14d, u srijedu 31. ožujka 2010. u 19 sati gostuje nagrađivani portugalski autor Gonçalo M. Tavares, našim čitateljima već poznat po konceptualnom djelu Gradska četvrt (SysPrint, 2008) i romanu Jeruzalem (SysPrint, 2009). Kako, osim što piše, Goncalo M. Tavares i predaje kreativno pisanje, u Booksi će upravo o toj temi s njim razgovarati Marinko Koščec, a pridružit će im se i Zoran Ferić.

Književni klub Matice hrvatske organizira književni susret s Tomicom Bajsićem koji će se održati u utorak, 30. ožujka 2010. u 19 sati u Knjižari Matice hrvatske u Zagrebu (Ulica Matice hrvatske 2).

Voditelj: Luka Šeput.

Stihove će recitirati dramska umjetnica: Ana Majhenić.

U glazbenom dijelu programa nastupit će Kvartet saksofona SaKS.

Gradska knjižnica Rijeka
organizira u
Narodnoj čitaonici, Korzo 24, Rijeka
31.03.2010. u 18,30 h

u sklopu programa
'Studentska srijeda'

predstavljanje knjige
Darije Žilić
'Pisati mlijekom'
(knjiga sadrži autoričine kritike pjesničkih knjiga hrvatskih pjesnikinja)

Sudjeluju
Darija Žilić
Dorta Jagić

DOBRODOŠLI!

Povodom objavljivanja hrvatskog prijevoda knjige "Učitelj neznalica : Pet lekcija iz intelektualne emancipacije" znameniti francuski filozof Jacques Rancičre gostuje u Zagrebu i Rijeci od 31. ožujka do 02. travnja 2010., u organizaciji Multimedijalnog instituta, koji je ujedno i izdavač knjige.

U Zagrebu će Jacques Rancičre održati predavanje "Metoda jednakosti - politika i poetika", uz promociju knjige "Učitelj neznalica", dok će se u Rijeci održati razgovr povodom izdavanja knjiga "Učitelj neznalica" i "Poetike znanja".

PROGRAM GOSTOVANJA:

Zagreb, 31.3.2010. [srijeda], 18.00h
Velika dvorana Jedinstva [Trnjanski nasip bb]

Predavanje (na engleskom): "Metoda jednakosti - politika i poetik"a
uz promociju knjige "Učitelj neznalica" [Multimedijalni institut]


Rijeka, 2.04.2010. [petak], 12.00h
Molekula [Delta 5/I]

Susret povodom izdavanja knjige "Učitelj neznalica" [Multimedijalni institut] i "Poetike znanja" [Edicija Jugoslavija].
Moderira Leonardo Kovačević.
- razgovor na engleskom

Književni salon SC-a po prvi put prelazi granice regije i naših jezika!

U srijedu, 31.ožujka, u Galeriji SC s početkom u 20h, gosotovat će ruski pjesnik, esejist i kritičar Dmitry Golynko.

Uživajte u milozvucima jezika jedne od najvećih svjetskih književnosti te razgovoru ugodnom na teme ozbiljne i nešto manje teške. Sve to na engleskom, ruskom i hrvatskom jeziku!
Ulaz je slobodan!

Književni salon SC-a, uz potporu Kulture promjene, vodi i moderira Marko Pogačar.

Nekoliko
mojih novih
tekstova
o internetskim
stranicama
iz sfere
kulture
pročitajte
ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

Dnevne novine bombardiraju nas nasiljem,
korupcijom i kriminalom, a krimić živi na medijskoj margini.
Zašto je tako?

Odgovore na to i druga pitanja pokušat ćemo pronaći
na polemičkoj Tribini DHK


HRVATSKI KRIMINALISTIČKI ROMAN
(vrijeme sumraka žanra?)


Govorit će:
akademik Pavao Pavličić
akademik Goran Tribuson
književnik i esejist Boris Perić

Moderatorica Tribine DHK
Lada Žigo

u DHK, u ponedjeljak, 29. ožujka 2010. u 12 sati

Nova tribina iz ciklusa «Grički dijalog» u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u Profil Megastoru : .

S kim si, taj ti knjigu hvali?

- Dominiraju li našom kulturnom scenom književni lobiji, klanovi i interesne grupe? Kako funkcioniraju i kako se očituju u književnoj produkciji? Kakav je njihov utjecaj na recepciju knjige, kritičare, medije, članove žirija?
- Kako ti lobiji i interesne grupe utječu na percepciju pojedinih pisaca i djela u javnosti? Je li važnije imati dobru knjigu ili potporu utjecajnih medija?
- Jesu li "crne liste" urbana legenda ili naša zbilja?
- Pišu li se pozitivne kritike prema načelu "ruka ruku mije"? Zašto se za neka djela i autorske opuse ne može objaviti tekst tipa "car je gol"?
- Koliko je za uspjeh knjige važno kod kojeg je nakladnika objavljena? Koliko sami nakladnici utječu i sudjeluju u formiranju lobija?
- Kako prolaze književni prvijenci objavljeni kod "velikih", a kako kod "malih" nakladnika?
- Tko uopće danas objavljuje samizdate i kakva im je sudbina?
- Je li književnost u Hrvatskoj doista "kolektivni sport"? Zbog čega se pisci gotovo cijelo 20. st. "umrežavaju" pod nekim zajedničkim imenom/pridjevom?
- Koliko pisac pod okriljem grupe gubi od svoje individualnosti, a koju cijenu plaća onaj koji na grupiranje i lobiranje ne pristaje?
- Ostaju li anonimni i/ili marginalni oni koji se ne svrstaju u grupu/klan?

O tim i drugim pitanjima u ponedjeljak, 29. 3. 2010. u 19 sati u Profil Megastoru raspravljat će
moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik
i njihovi gosti:
Ivana Bodrožić Simić, Nives Tomašević, Nenad Bartolčić, Rade Jarak i Dražen Katunarić

Knjiški portal Moderna Vremena Info kojega vode Iva Perković i Nenad Bartolčić prošle je nedjelje proslavio 5 godina postojanja.

To je bio dobar povod za razgovor u kojemu Nenad Bartolčić govori o tom referentnom mjestu na internetu koje posreduje vijesti sa hrvatske knjiške scene, predstavlja novitete, autore, nakladnike, donosi intervjue, kritike i najave promocija.

Intervju čitajte na ovome linku

Još od ranih 1980-ih godina David Byrne (vokal 'Talking heads-a', op.K.m.) koristi bicikl kao glavno prijevozno sredstvo u New Yorku u kojem živi, a prije dva desetljeća otkrio je i sklopivi bicikl te ga počeo koristiti u svim gradovima u kojima gostuje na svojim turnejama. Njegov odabir bicikla više je utemeljen na praktičnosti, nego politički motiviran.

No, kad je svijet počeo doživljavati pedalirajući, sve se više vezao za slobodu koju mu je bicikl donosio. I ne samo to, bicikl je počeo zagovarati i pred njujorškim gradskim ocima kao zelenije rješenje. Uvjeren da urbani biciklizam razotkriva unutarnje ritmove i život grada, počeo je voditi dnevnik u koji je bilježio svoja opažanja i uvide.

Svoje doživljaje i iskustva koja je proživio vozeći bicikl u metropolama kao što su Berlin, Buenos Aires, Istanbul, London, San Francisco ili New York, te kroz manje gradove kao što su Manila ili Baltimore, ali i promišljanja o glazbi, urbanom planiranju, modi, arhitekturi i još koječemu pretočio je u knjigu "Biciklistički dnevnik" u kojoj su njegov smisao za humor, znatiželja i poniznost došli do punog izražaja.

Ova knjiga slavi ideju otkrivanja svijeta na razini bicikla.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana
'Sve za ljubav'
Dana Jacobsona


Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumna jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Nele Milijić 'Profesija: passenger'
- esej Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - hijazam i anteimetabola'
- tekst Strahimira Primorca o knjigama Kazimira Klarića 'Gospodari praznine' i Anđelka Vuletića 'Poraz osvetnika'
- tekst Zvonimira Mrkonjića o knjizi Tonka Maroevića 'Drvlje i kamenje'
- tekst Davora Šalata o knjizi Josipa Sanka Rabara 'Kruh i vino: zbornik suvremene duhovne poezije'
- tekst Branimira Bošnjaka povodom dodjele 'Goranova vijenca' pjesniku Petru Gudelju
- tekst Andree Milanko o knjizi Ivice Prtenjače 'Okrutnost'
- esej Mirka Tomasovića 'Kako prevoditi poeziju'
- tekst Božidara Petrača 'Pasionska tematika u hrvatskom pjesništvu'

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Na novom 'Zagrijavanju', u petak, 26.3. u 20 sati, u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održat će se sasvim osobita rođendanska zabava.

Sjajnom prozaiku i pjesniku, nezaboravnom Simi Mraoviću uskoro bi bio rođendan, i njemu u čast domaći pjesnici, pisci, novinari i nakladnici čitat će izabrane ulomke Siminih djela, u pravom slavlju smijeha i dobrih vibracija.

Svi oni koji su se uželjeli čuti kako to Simini tekstovi odjekuju među ljudima, sami ili s prijateljima, dobrodošli su u petak: neće se puno pričati, samo puno čitati, a pjesme, prozu i kolumne Sime Mraovića govorit će: Marinela Aleksovski, Slađana Bukovac, Miloš Đurđević, Đurđica Čilić, Ivan Herceg, Ervin Jahić, Rujana Jeger, Igor Lasić, Slađan Lipovec, Branko Maleš, Barbara Matejčić, Robert Mlinarec, Kemal Mujičić Artnam, Jasenka Kodrnja, Jadranka Pintarić, Marko Pogačar, Nenad Popović, Ivica Prtenjača, Maja Sever, Ivana Simić Bodrožić, Dalibor Šimpraga, Milko Valent, Darija Žilić... i mnogi drugi.

Na ovo rođendansko slavlje pozvani su svi, a svi će moći i sudjelovati (uvjet je čitanje jedne Simine pjesme).

Simo Mraović rođen je u Kutini 1966. godine. Studirao je ruski jezik i književnost i Kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisao je poeziju, priče, eseje, kolumne, kritike i tv-scenarije, radio je kao novinar u novinama i na televiziji. Uvrštavan je u antologije i panorame hrvatskog pjesništva. Neka od njegovih djela su zbirke pjesama prevedene na slovenski, poljski, mađarski i talijanski jezik, napisao je prvi manjinski roman 'Konstantin Bogobojazni' i zbirku mini eseja 'Bajke za plažu'. Bio je član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika (DHK) i švedskog PEN-a.

Umro je u Zagrebu 15. prosinca 2008. godine.

Šesti 'Anarhistički sajam knjiga' u Zagrebu održat će se od 26. do 28. ožujka 2010. u zagrebačkom kinu Europa, a predstavljanja i diskusije ugostit će net.klub Mama, knjižnica Bogdana Ogrizovića i Zelena akcija. Cjelokupan program dostupan je na stranicama sajma www.ask-zagreb.org

Ove godine na sajmu sudjeluju izdavači i projekti iz zemalja regije, ali i Austrije, Češke, Švicarske, Francuske, Australije, Italije, čime još jednom pokazuje svoj međunarodni karakter.

'Anarhistički sajam knjiga' već šest godina okuplja izdavačke kuće, grupe, projekte i osobe uključene u slobodarski pokret te sve zainteresirane. Osnovna je ideja sajma predstaviti anarhističku, slobodarsku literaturu i djelovanje što širem krugu ljudi te stvoriti mjesto susreta i otvoriti diskusije važne za sam pokret i društvo.

O svome romanu 'Prosjakinja' koji je preveden na njemački pod nazivom »Die Bettlerin« i koji je u Austriji i Njemačkoj naišao na povoljne kritike te dobio nagradu »Steiermärkische Sparkasse 2009«, a prije nekoliko dana je bio predstavljen i na Sajmu u Leipzigu, za Vjesnik govori Dražen Katunarić.

Razgovor čitajte ovdje

Inače, u emisiji 'Bibliovizor' trećeg programa Hrvatskog radija uskoro će biti emitirana moja kritika Katunarićevog romana 'Prosjakinja'

HTV 2.program
23.03.2010. 17:05

emisija Drugi format
gošća Slavenka Drakulić

Odavno je kroz književnost otkrila svijetu svoju intimnu i našu zajedničku povijest. Najprevođenija je naša književnica, vječni stranac sa životom na tri adrese. O sebi kaže da ne voli misliti o prošlosti, ne voli gledati u budućnost - zato u Drugom formatu razgovaramo o smislu i besmislu sadašnjeg trenutka. Sa zvijezdom književnog neba, Slavenkom Drakulić

Urednik: Vlatka Kolarović

Domagoj Margetić na svom portalu Necenzurirano.com objavio je sms prepisku između Ive Pukanića i Ninoslava Pavića.
Prvi izdavač, kao što znate, ubijen je, dok drugi još uvijek drži državu za jaja kreirajući javno mnijenje onako kako odgovara njegovim poslovnim interesima, ističu na portalu Lupiga.com s kojeg vam ovo prenosim.

Autentičnost prepiske, valja napomenuti, nije potvrđena.

Želite li doznati gdje živite - ovo je obavezno i nezaobilazno štivo.

Čitaj ovdje

KRITIKA: Thomas Mann - 'Wälsunška krv i druge pripovijetke' (Andrijići, 2009.)

Thomas Mann (1875–1955), dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1929) i najvažniji njemački književnik nakon Goethea, najpoznatiji je kao romanopisac (romani Buddenbrookovi, Čarobna gora, Josip i njegova braća, Lotte u Weimaru, Doktor Faust...). No Thomas Mann napisao je i velik broj pripovijedaka, a posredovanjem izdavačke kuće Andrijići i prevoditejice Štefice Martić prošle smo godine na uvid dobili zbirku 'Wälsunška krv i druge pripovijetke' koja okuplja devet Mannovih pripovijetki od kojih je samo jedna (Tristan) prethodno već bila prevedena na hrvatski jezik. Zbirka sadrži pripovijetke iz ranog autorova stvaralačkog razdoblja, izvorno objavljene u razdoblju od 1893. do 1906, a kako prevoditeljica i urednica knjige Šefica Martić u predgovornoj bilješci navodi, namjera knjige bila je predstaviti neke od Mannovih osnovnih preokupacija, prije svega njegovu središnju i omiljenu temu – antagonizam između duha i života, umjetničkog i građanskog, bolesti i zdravlja, te položaj umjetnika u građanskom društvu, ali i humani i moralni aspekt Mannove proze, humor i ironiju, njegov esteticizam i intelektualističku usmjerenost.

I doista, čitajući u knjizi sakupljene pripovijetke recipijent ubrzo uviđa da velik broj tekstova za protagonista ima upravo umjetnika, najčešće plaha, povučena i tiha osamljenika koji se bori s neshvaćanjem okoline, ali i vlastitim demonima. To su ljudi strašljive, plahe prirode koji se slabo snalaze u društvu grubih, glasnih, neotesanih razmetljivaca, a prijezir grubijana spram umjetničkih duša Mann (u pripovijetkama Gladni ljudi i Sreća) kontrapunktira žalom plahih i neprilagođenih što ne mogu, barem na kratko, oćutjeti opušteni zanos razuzdanih, staviti mozak na pašu, prestati s neprestanim analiziranjem i bar malo uživati u životu. No iako mučeni oštrom suprotnošću između praznine i ništavnosti svud oko sebe i grozničava uzbuđenja koje vlada od vina, senzibilne glazbe i plesa, oni osjećaju i moć što su kadri, u svjetlosti svoje umjetnosti, ponovno stvoriti te suludu sreću izložiti ganutljivosti svijeta. Thomas Mann zapravo u tim dvjema pripovijetkama duh i spoznaju suprotstavlja jednostavnosti i nerazumnosti razuzdana i neshvaćena života te povlačeći razdjelnicu između biti i analizirati, živjeti i stvarati, voljeti i znati, problematizira paradokse ljudske naravi. Pritom autor vrlo dojmljivo oslikava unutarnji, emocionalni razdor i nelagodu umjetnika koji svoje poslanje vidi u stvaranju novoga (života, svijeta), a da je pritom isključen iz stvarnoga (života, svijeta), raspolućen između čeznuća za uživanjem u banalnostima života i „slastima običnosti“ i prijezira koje spram takva, na osjetilima zasnovana bivstvovanja, ćuti. Međutim, iako plebejsku malograđanštinu suprotstavlja umjetnosti i u nekoliko pripovijetki ponavlja motiv nepovjerenja koje malograđani osjećaju spram umjetnika kao i prijezir umjetnika spram razuzdanosti plebejaca, Thomas Mann ne svrstava se ni na jednu stranu. On je podjednako oštar i ironičan, ponekad čak i podrugljiv spram obje strane, a u temelju je njegova stvaranja iznimna dubina psihološkog uvida i veliko razumijevanje motivacije postupaka i ponašanja ljudi svih staleža, svjetonazora i orijentacija.

No osim emocionalne raspolućenosti protagonista i prederuptivne tektonike njihovih intimnih svjetova, Thomas Mann oslikava i socijalno-društvenu dinamiku, dekadenciju i osipanje buržoazije pred naletom ostrašćenih i razularenih nouvelle riches, što je tematika i više nego aktualna danas i ovdje, dok živimo izloženi dominaciji bezobraštine i prostaštva, u društvu koje korumpiranost pretpostavlja radu i znanju, a oportunizam i pragmu poštuje više od morala i dosljednosti. U tom smislu najznakovitijom se nadaje upravo naslovna pripovijetka jer u Wälsunškoj krvi Thomas Mann, ponovno uz uvjerljivu primjenu psihološke analitičnosti, oslikava par blizanaca koje je život u preobilju i preveliku blagostanju i zaštićenosti roditeljskog doma, u otklonu od stvarnosti, posredno odveo u incest.

Zanimljivo je da Mann obje prethodno spomenute pripovijetke (Gladni ljudi, Sreća) podnaslovljuje kao studije upućujući čitatelja na njihovu analitičku, odnosno kritičku predodređenost, ali i tezičnost, dok u drugom slučaju (priča Ormar) napomenom kako je riječ o „priči punoj zagonetki“ upozorava na enigmatičnost teksta koji slijedi, a koji tematizira upravo najveću enigmu našega bivstvovanja, njegov kraj, smrt. Kraj života, dakako, autor problematizira i u priči tako i naslovljenoj – Smrt je epistolarni tekst u kojemu se Thomas Mann na tragikomičan način poigrava očekivanjima čitatelja, ali i protagonista, koji se pred smrću ćuti pobjednički, siguran u točno vrijeme i datum njezina dolaska. No biva grdno iznenađen, a na neki način, paradoksalno, i tragično kažnjen, ostavši živ...

Priča Vizija koja otvara knjigu zapravo je prvi tekst koji je Thomas Mann uopće objavio. Još kao osamnaestogodišnjak tu je kratku proznu skicu autor napisao za potrebe školskoga časopisa (koji je uređivao i pokrenuo), potpisavši je kao Paul Thomas, te u njoj, u obliku poetske, lirske proze, dojmljivo dočarava mahnitost i grozničavost mladenaštva i smušenost osjetila zbog gubitka ljubavi, ali i narcističko uživanje u time nastaloj boli.

Knjiga je zanimljivo i pomno strukturirana jer se pripovijetke i kronologijom nastanka, ali i pojedinim motivima, naslanjaju i nadovezuju jedna na drugu, čime se tematika kojoj su posvećene produbljuje i nadograđaje – motiv preljuba, odnosno zanimanja udane žene za drugog muškarca u pripovijetkama Luischen i Tristan, motiv Wagnerova glazbenog djela Tristam u istoimenoj pripovijetki i u priči Gladni ljudi, plesna zabava u tom tekstu i u pripovijetki Sreća, motiv smrti u priči toga naslova i u Ormaru te problematizacija odnosa umjetnosti i života, odnosno stvaralačkog zanosa, ali i patnje njime uzrokovane u pripovijetkama Tristan, Gladni ljudi, Sreća, Teški trenutak. Napomenuti još valja na kraju kako je posljednju pripovijetku, u kojoj problematizira talent (kao prokletstvo) i umjetničko stvaranje (kao bol i patnju), Thomas Mann napisao u povodu stogodišnjice smrti Friedricha Schillera (uzevši slavnog prethodnika i za protagonista teksta), dok je pripovijetka Tristam – posvećena sukobu između umjetnosti i života, odnosno trivijalnoga života kao glavnog neprijatelja ljepote, te smještena u sanatorij – neka vrsta predloška za kasnije autorovo remek-djelo, roman Čarobna gora.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 416, veljača 2010.

Iz tiska je upravo izašla četvrta knjiga sa festivala kratke priče „Kikinda short” pod naslovom „Meni pričaš!?”. Knjiga sadrži tekstove sa samog festivala održanog u lipnju prošle godine, kao i priče koje su povodom događaja „Kikinda rock sho’t” napisali poznati muzičari, rock kritičari i pisci. Počasno mjesto u festivalskom dijelu knjige zauzimaju škotski autori, među kojima se ističe Rodge Glass, dobitnik nagrade „Sommerset Maugham" za 2009. godinu. Pored njega, tu zemlju predstavljaju još priče Sophie Cook i Alana Bissetta. Ljubitelji kratkog žanra mogu pronaći i tekstove Vesne Lemaić iz Slovenije, Rumene Bužarovske i Dimitra Samardžijeva (Makedonija), Kristijana Greča i Judit Agneš Kiš (Mađarska), Andree Pisac, Slađana Lipoveca i Radeta Jarka (Hrvatska), Lejle Kalmujić (BiH) te Dragane Dukić, Danijele Kambasković Sojers, Srđana V. Tešina, Slobodana Bubnjevića, Igora Marojevića, Mirjane Đurđević, Ivana Mrđena i Pece Popovića iz Srbije.
U „Kikinda rock sho’t” odjeljku nalaze se priče Snežane Golubović, Pece Popovića, Vladimira Đurića Đure, Petra Janjatovića, Dejana Cukića, Vudu Popaja, Mome Rajina, Bogice Mijatovića, Duleta Nedeljkovića, Vladislava Bajca i Mihajla Pantića.Izdavanje knjige podržala je fondacija „Heinrich Boell” i Pokrajinski sekretarijat za kulturu AP Vojvodine.

Knjižnica Sesvete
i ove godine organizira
Sesvetski pjesnički maraton
(po treći put)
te sve pjesnike poziva
na sudjelovanje (s 1-2 pjesmice u džepu)

u Knjižnici Sesvete, u četvrtak, 08. 04. 2010.
(od 18,00 do fajrunta),


Ne propustite dobru zabavu uz poeziju,
domjenak
i svirku grupe "Boris Beštak jazz collective".

Organizatori pozivaju pjesnike
da potvrde svoj dolazak :

tel. 2002-064 (Knjižnica Sesvete)
mob. 091/578 2969 (Ivan Babić)
e-mail: ivbabic@gmail.com

Odbor za doček:
Ivan Babić
Branislav Oblučar
Darija Žilić

Uz središnji događaj dodjele Goranova vijenca za ukupan doprinos pjesničkoj umjetnosti, nagrade Goran za mlade pjesnike i nagrade učenicima osnovih i srednjih škola, organizirana su čitanja poezije sudionika Goranova proljeća i njihovih domaćina svake godine u drugoj hrvatskoj regiji, te pjesnički maraton Svatko može pet minuta, nitko ne može dva puta, kao jedno od reprezentativnih događanja, otvoreno svim pjesnicima i publici.

Nastup sudionika pjesničkog maratona ocjenjivat će stručni žiri koji će dodijelit tri nagrade nakladničkih kuća, sponzora ovog programa, a prvonagrađeni autor bit će gost Goranovog proljeća u Lukovdolu 21. ožujka.

Budite u MM centru u subotu, 20. ožujka u 19 sati gdje vas čeka voditelj Ivica Prtenjača i iskoristite svojih pet minuta!

Ne znate
što je
splitska
'Bookvica'?

Saznajte
ovdje

Moji novi tekstovi na portalu
za kulturu i nekulturu
Kupus.net:

- blogovlje : Servus dragi Zagreb moj ovdje

- kritika : Smrt u štrajku ovdje

Hrvatski radio 3.program
18.03.2010. 18:00 h

RADIO DRAMA - Tihomir Mraović: Drugi dolazak

Drama hrvatskog pjesnika i prozaista Tihomira Mraovića kombinacija je znanstveno-fantastičnog govora i kriminalističkog zapleta o svekolikoj kontroli modernog svijeta. Pojedinac se u strogo kontroliranoj sredini gubi, njegovi životni i radni tragovi nestaju u nepoznatu svrhu svijeta kao vojno-policijske mega-korporacije. Život nestalog znanstvenika pokušava rekonstruirati novinar koji uskoro potpada pod jednaku bigbradersku atmosferu sveopće kontrole i prismotre.

Režija: Petar Vujačić.

Serija mojih razgovora
s akterima knjiške scene
ide dalje - nova žrtva moje radoznalosti
bio je Zoran Pilić.

Intervju objavljen
na portalu Moderna Vremena Info
pročitajte
na ovome linku

'O pričama' je divna, dojmljiva analiza pripovjednog umijeća, najstarijeg i najvažnijeg ljudskog umijeća, umijeća iz kojega proizlaze sva ostala.
Richard Kearney, jedan od najcjenjenijih suvremenih irskih filozofa i teoretičara književnosti prikazuje nam primjere velikih narodnih priča i njihovih posljedica: irsko-engleski sukob, srpsko-hrvatski, njemačko-židovski, kao i primjer osobne, dramatične pripovijesti Dore, Freudove pacijentice.
Svaka od tih scenografija pokazuje kako je umijeće pričanja priča moćno i sveprisutno - stvorilo je narode, odredilo milijarde ljudskih života, skiciralo povijest na velikom platnu, kao
I na najmanjem, najosobnijem; pojavljuje se u najprofinjenijim kao i najtrivijalnijim oblicima. Svaki je život priča, čudnovata, drugačij od drugih, jedinstvena i neponovljiva i upravo to je ono što ga čini tako posebnim i vrijednim poštovanja.

Da je Alen Bović, autor precijenjenih 'Metastaza' objavio roman, to sam vam već obznanio.

Na ovome linku možete pročitati razgovor s autorom.

Tekst Igora Mandića
čitajte
na ovome linku

Hrvatsko književno društvo
poziva nas

na promociju zbirke novela
"IZRAVNO S NEBA"
Ratka Dimovskog

u četvrtak. 18. ožujka. 2010.godine
u prostorijama Umirovljeničke čitaonice u Puli,
s početkom u 17 sati.

O knjizi će govoriti Valerio Orlić
a dijelove iz knjige kazivat će pjesnik Josip Eugen Šeta

O nakladničkoj korupciji
na ovome linku .

Ministar Fuchs prokomentirao je kako o svemu tome nema pojma.

U zbirci kratkih priča "Janusove sestre“ Zvjezdana Jembrih izvlači iz "ropotarnice“ mitologije i povijesti poznate (a i one manje poznate) ženske likove (Kirku, Mariju Magdalenu, Penelopu, Utu iz Naumburga, Bilhu i Zilpu…).

Oživjevši ih, autorica ih nanovo motri, osvjetljava, "otprašuje", „oslikava“ svojim osebujnim spisateljsko-slikarskim zahvatima, nadograđuje, restaurira, „prebacuje“ kroz vrijeme i prostor, konzervira ili ih prepušta suptilnom razgrađivanju unutar literarnog tkiva. Ili ih pak ostavlja napukle, u očekivanju neke ponovne pretvorbe.

I pri tom svakim svojim tekstom uspijeva obuhvatiti ono nepotrošivo: ponovno promišljanje ljudskog čina…

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

nas poziva
u srijedu, 17. ožujka 2010. u 10,30 sati

na predstavljanje novog broja časopisa
'Most/The Bridge', 3-4/2009.


Sudjelovat će :
Zvonimir Balog
Ranka Javor
Strahimir Primorac
Davor Šalat


Voditelj Tribine DHK
Božidar Petrač

Matica hrvatska objavila je prva četiri sveska (od planiranih osam) 'Sabranih djela' Slobodana Novaka.

Tim povodom, za Vijenac je sa Slobodanom Novakom razgovarao urednik edicije Davor Velnić.

Razgovor čitajte na ovome linku

Internetski portal www.tportal.hr treću godinu zaredom organizira i dodjeljuje književnu nagradu za hrvatski roman godine - roman@tportal.hr
Riječ je o najunosnijoj književnoj nagradi u Hrvatskoj koja iznosi sto tisuća kuna i dodjeljuje se autoru najboljeg romana pisanog na hrvatskom jeziku i objavljenog tijekom 2009. kod izdavača registriranog u Republici Hrvatskoj.

Prijave na natječaj traju od 12. do 22. ožujka 2010.

Roman prijavljuje izdavač ili autor pomoću online obrasca dostupnog na službenoj stranici nagrade na adresi roman.tportal.hr, gdje se također nalaze Statut i Pravilnik književne nagrade roman@tportal.hr.
Na istom mjestu će biti dostupne i sve informacije o izboru najboljeg hrvatskog romana, intervjui s kandidatima, kao i tekstovi o nominiranim romanima.

Članovi žirija ove godine su: Katarina Luketić (predsjednica), Igor Mandić, Jadranka Pintarić, Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Slaven Jurić i Miroslav Mićanović. Oni će u tri izborna kruga odabrati pobjednika.

Jedanaest polufinalista bit će poznato u prvoj polovici svibnja, a pet finalista potkraj istog mjeseca. Svečano proglašenje pobjednika bit će početkom lipnja.

N A T J E Č A J
za književnu nagradu
„TIN UJEVIĆ“

Nagrada „Tin Ujević“ dodjeljuje se za novu zbirku pjesama i sastoji se od plakete – rad akademskog kipara Krune Bošnjaka, diplome
i novčanog iznosa.

Nakladnici i autori mogu sudjelovati na natječaju zbirkama koje su objavljene u vremenu od svibnja 2009. do svibnja 2010.

Tri primjerka zbirke valja poslati do 1. svibnja 2010. na adresu:

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Jelačića 7 /I, 10000 Zagreb
Za nagradu „Tin Ujević“

HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO I
KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

pozivaju nas na tribinu
'Susret svjetova'

Predavanje na tribini održat će pjesnikinja i glazbena umjetnica, Lidija Bajuk. Lidija će čitati svoje stihove nadahnute putovanjima u Kolumbiju, Brazil i Argentinu gdje je imala zapažene nastupe, a otpjevat će nekoliko hrvatskih tradicionalnih pjesama, povezanih u duhu s čuvenom južnoameričkom melankolijom, ili nostalgijom, u Brazilu
poznatom kao Saudade.
Razgovarat će se i o povijesnim i društvenim aspektima glazbe u Južnoj Americi, i o trenutnom projektu na kojem Lidija radi: audio-albumu Pjesnolika, uglazbljenim stihovima hrvatskih pjesnikinja i pjesnika.

Sudjeluju: LIDIJA BAJUK i TOMICA BAJSIĆ

Tribina će se održati u utorak, 16. žujka 2010., u 18:00 sati, u prostorijama
Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5.

Nove knjige u izdanju Šarenog dućana:

- scenarij Tarantinovih 'Nemilosrdnih gadova', vidi ovdje

- 'Dani ruma' Huntera S.Thompsona, vidi ovdje

- 'Gotovo obične drame' Daniila Harmsa, vidi ovdje

Knjiga o medicini i podzemlju, liječnicima i licemjerju, mafiji i prostituciji!!!

Sjajni Alen Bović nakon "Metastaza" ponovno je napisao dramatičan roman koji će vas ostaviti bez daha i promijeniti način gledanja na mnoge stvari koje ste uzimali zdravo za gotovo. Bolnički hodnici, unezvjerene pacijentice, doktori koji s gorčinom obavljaju svoj posao, korumpirani policajci, cajke i kokain, nemoralne ponude - slika je to hrvatskog društva ispisana hiperrealističnim perom i dinamičnim stilom.

Alen Bović je literarni pseudonim dr.Ive Balenovića, četrdesetogodišnjaka, liječnika ginekologa po građanskom zanimanju. U Konzorovoj biblioteci Godine nove, pod istim pseudonimom, Alen Bović, objavljen mu je 2006. roman-prvijenac "Metastaze". Roman je tiskan u tri izdanja te adaptiran za kazalište i igrani film. Kerempuhova predstava Metastaze proglašena je 2008. najboljom hrvatskom kazališnom predstavom, a igrani film Metastaze najboljim hrvatskim filmom 2009.

RECENZIJE
Roman “Ljudožder vegetarijanac” razmjerno je kratak i vrlo dinamičan, osobito prema kraju, kad popuste sve fabularne i pripovjedačke kočnice i priča skrene prema trileru, akciji i totalnom prožimanju liječničke i kriminalne prakse. Glavni lik Danko Mrkan, ginekolog u jednoj klinici, na početku, čini se, samo je ciničan prema kolegama i pacijentima, razočaran što ga je mimoišlo očekivano napredovanje.
No, razotkrit će se kako je on odlično prilagođen zdravstvenom sustavu kojim vlada totalna korupcija, što se poklapa s drugim sferama društva, no s posljedicama koje ne moraju biti toliko smrtonosne. Balenovićeva (ili bismo i dalje trebali reći Bovićeva) klinika poprište je krivih dijagnoza, krivotvorenja podataka, mita, seksualnih afera, ponižavajućeg odnosa prema pacijentima i specijalizantima, a njegov glavni lik u tome uvelike sudjeluje, dapače cijelu stvar zapravo i pokreće i odvodi u neslućene kriminalne razmjere. Poznanstvo s korumpiranim policajcima dovodi ga do mafijaškog miljea kojemu rado podastire svoje usluge, a jedna kriva dijagnoza čak i do međunarodnog šverca organima i transplantacija bubrega koje odrađuje u Bangkoku kako ne bi izgubio ugled i licencu. Koliko je to realna (ili hiperrealna) slika hrvatskog zdravstva, a koliko literarna hiperbola, sa zebnjom će se pitati čitatelji romana.
(Jagna Pogačnik, Jutarnji list)

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
zbirke priča
Yoko Ogawe
'Grizodušje'


Novi 'Vijenac još donosi:

- razgovor sa Slobodanom Novakom
- kolumna jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Lane Derkač 'Zastava od prašine'
- esej Krešimira Bagića 'Od figure do kulture - akronim i hapaks'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Zorana Malkoča 'Groblje manjih careva'
- tekst Mire Muhoberac o knjizi Sanje Nikčervić 'Što je nama hrvatska drama danas?'
- tekst Davora Šalata o knjizi 'Urezi: izbor iz svjetske poezije o ratu, represiji, ropstvu'
- tekst Marije Perice o knjizi Vladimira Nabokova 'Laurin izvornik'
- tekst Mladena Machieda 'Kako prevoditi poeziju'
- tekst Lovra Škopljanca o knjizi Zorana Kravara 'Uljanice i duhovi'
- tekst Katice Čorkalo Jemrić u povodu 75.rođendana Stanislava Marijanovića
- proza Tome Podruga
- temat u povodu obljetnice smrti Alberta Camusa

- te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Objavljen je novi broj AGON-a (br.06/2010.), internetskog časopisa za poeziju .

Novi broj u cijelosti je posvećen 'ženskoj poeziji' - domaćoj i prijevodnoj, te esejima i kritikama.

Pišu Darija Žilić, Tamara Šuškić, Maja Solar, Ana Seferović, Danica Pavlović, Dragana Mladenović, Sonja Veselinović, Jasmina Topić, Sonja Jankov, Dubravka Đurić, itd.

Čitajte na ovome linku

Nagradu “Petar Zoranić” za kratku priču osvojila je novela “Topla ljudska priča” autora Ludwiga Bauera, dok je drugo mjesto zauzela dijalektalna proza Igora Eškinje, a treće - priča Irene Lukšić.
Prvonagrađenom autoru, uz novčani iznos od 10.000 kuna, bit će uručena i brončana skulptura Petra Zoranića, rad akademskoga kipara Ratka Petrića. Uz grafike Ratka Petrića, drugonagrađeni autor dobit će 7000 kn, a trećenagrađeni 4000 kuna.
Nagrade će biti svečano dodijeljene potkraj ožujka u Zadru. Natječaj je utemeljen u povodu 500. godišnjice rođenja prvoga hrvatskog romanopisca Petra Zoranića, a u sklopu natječaja u kulturnom prilogu Donat “Zadarskog lista” objavljene su 54 priče u razdoblju od prosinca 2008. do prosinca 2009. godine.

Petak, 12.03. 2010. , u 19 sati,
HDP, Basaričekova 24, Zagreb,

Tribina dekonstrukcije: Dubravka Đurić

Beogradska pjesnikinja, doktorica anglistike i književna kritičarka,
koja je objavila niz knjiga o suvremenoj poeziji i feminističkoj teoriji.
U knjizi „Poezija, teorija, rod, moderne i postmoderne američke pjesnikinje“(2009.), Đurić donosi uvod u ginokritiku, kritiku ginokritike, propituje sintagmu žensko pismo, izlaže osnove poststrukturalizma, postmodernizma, postfeminizma, postkolonijalizma.
To su i teme na ovoj tribini.

Voditeljica Darija Žilić.

Na ovome linku naći ćete intervju s Asjom Bakić, u kojemu pjesnikinja govori o svojoj nedavno objavljenoj zbirci 'Može i kaktus, samo neka bode', te o pornografiji, feminizmu, politici, književnosti, itd.

Hrvatsko književno društvo
poziva nas
na 8. KNJIŽEVNI SET

četvrtak 11. 03. 2010. u 19. h
u caffe bar '' S E T ''- Verdijeva 11/A,
(pokraj riječkog kazališta I. pl. Zajca)

na kojem će biti predstavljena knjiga
„Smisao slobodnog zidarstva“,
autora Waltera Lesliea Wilmshursta
u prijevodu Zvonka Jadrešina

u programu sudjeluju:
voditelj „Književnog seta“,Valerio Orlić
o knjizi će govoriti prevoditelj Zvonko Jadrešin
dijelove iz knjige kazivat će Žarko Radić

AGM poziva na
predstavljanje biblioteke
OBELISK
u četvrtak, 11. ožujka 2010. u 19.00 sati
u B. P. clubu,Teslina 7

U biblioteci Obelisk objavljene su knjige:

Charles H. Hapgood: 'Zemljovidi drevnih kraljeva mora'
Jacob Liberman: 'Svjetlost: lijek budućnosti'
Jane Cobbald: 'Život u učenju od prirode - Viktor Schauberger'
Elmar R. Gruber: 'Parapsihološki ratovi'
Philip J. Corso: 'Dan poslije Roswella'

o kojima će govoriti
Krešimir Mišak, urednik biblioteke
Giuliano Marinković
Grozdana Cvitan
Bože Čović

Glazbena pratnja:
Svemir Vranko, glazbenik i zvukoterapeut

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb
i nakladnička kuća Alfa

pozivaju Vas u
ponedjeljak, 8. ožujka 2010. u 19 sati
na predstavljanje nove knjige

Melite Rundek
“HAJ, JA SAM ONLINE”
(Alfa, Zagreb, 2009.)

O knjizi će govoriti:
dr. sc. Diana Zalar
Božidar Prosenjak, urednik
i autorica

Voditelj Tribine DHK
Božidar Petrač

Tekstove će čitati dramski umjetnik Dubravko Sidor.

Izašao je novi dvobroj časopisa 'Poezija' (4-5/2010.)
Gl.urednik Ervin Jahić
Uređuju: Tomica Bajsić (urednik prijevodne poezije), Ivan Herceg (izvršni urednik), Ervin Jahić, Tonko Maroević, Damir Šodan
Nakladnik Hrvatsko društvo pisaca.

Teme broja:
Intervju – Branimir Bošnjak
Stanje stvari – Vesna Parun
Izazvane epistole: Jagić – Šalat
Prijevodi – José Emilio Pacheco; Dinos Siotis
Suvremena rumunjska poezija

Cjelovit sadržaj ovdje

Svestrana umjetnica, književnica, pjesnikinja, erudita i umjetnička mentorica mnogih mladih autora, glavna urednica nakladničke kuće AORA te direktorica tvrtke za izmišljanje imena novih proizvoda Nomen est omen, gospođa Nela Milijić upravo je, u suradnji s Centrom za ženske studije, pokrenula književni festival zanimljivog imena Kratka priča ženskog je roda što je i povod razgovoru kojeg možete pročitati na ovome linku .

Ovotjedni Književni petak predstavit će roman Mladena Blaževića „Tragovi goveda“, roman prvijenac za koji sam autor kaže da je mali vestern.

Mladen Blažević čitateljskoj publici poznat je kao glavni urednik Slijepog putnika - časopisa za književnost i umjetnost te kao autor kratkih priča.

Riječanin Mladen Blažević, nakon preseljenja u kraj iz kojeg potječe, točnije u kordunaški gradić Vojnić gdje uzgaja šljive i kruške, fascinaciju tim krajem pretočio je u roman kroz koji nas vode tri lika. Sam autor govori da je upoznajući domicilne stanovnike, te ih povezujući s očevim i stričevim pričama, prepoznao određeni senzibiltet tog kraja iz kojeg je izašla priča koja čini roman.

Osim autora, o knjizi će govoriti urednik knjige Čedomir Višnjić te književnik Ernie Gigante Dešković.
Tribina će se održati 05. ožujka s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici,
Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Pozivaju se književnici do 35 godina starosti, iz centralne i jugoistočne Europe, da se do 1. lipnja prijave za sudjelovanje na Natječaju za književne stipendije. Natječaj se organizira u sklopu Međunarodnog književnog festivala Vilenica.

Opširnije ovdje

3.000?
Ne, neću vas moliti da brojite do 3.000...
Bilo bi previše.
Ne morate brojati ni do 300...
Udahnite duboko i brojite bar do 30.
Hvala.
A sad zamislite koliko bi trajalo da brojite do 3.000.
Jako bi dugo trajalo i bilo bi jako zamorno, zar ne?
Zašto vas gnjavim s tom brojkom, pitate se?

Ovaj blog za tri će mjeseca napuniti šestu godinu postojanja, dosad ste ga posjetili više od 830.000 puta (hvala!), u zadnje 3 godine dnevno ga posjeti 500 do 800 ljudi (hvala!), na njemu je dosad ukupno objavljen 5.131 tekst, od tog broja više od 3.000 tekstova obuhvaća najave promocija i književnih večeri što su ih organizirali, i promotivne tekstove o knjigama koje su objavili sljedeći izdavači:

Algoritam, Profil, VBZ, Fraktura, Vuković i Runjić, Naklada Ljevak, Znanje, Novela medija.

Ponavljam, više od 3.000 tekstova.
Eto zašto sam vas gnjavio s tom brojkom.
Predugo bi trajalo brojati do 3.000 a zamislite koliko truda i vremena iziskuje objaviti toliko tekstova na blogu.

A koliko vremena je potrebno za sastavljanje i slanje odgovora na jedan mail?
Par minuta, puno kraće nego brojati ne do 3.000, nego čak i do 300, a kamoli besplatno pisati 3.000 tekstova.

Međutim, od navedenih 8 najvećih izdavača u Hrvatskoj, njih 6 se nije udostojilo niti odgovoriti mi na mail.
O kakvom se mailu radilo?

O mailu s mojom ponudom : 35 kn za objavu promotivnog teksta o njihovoj novoobjavljenoj knjizi, 20 kn za najavu promocije, književne večeri ili tribine koju oni organiziraju.

Ne bojte se, toliko glup i naivan nisam.
Nisam očekivao pozitivan odgovor.
Radilo se o testu kojega, kako sam i očekivao, navedeni izdavači nisu prošli.
Odnosno, nisu se udostojili niti mi odgovoriti na mail.

Ali, nakon što sam besplatno objavio više od 3.000 tekstova koji promoviraju njihove knjige i najavljuju promocije koje oni organiziraju, na blogu koji je dosad posjećen više od 830.000 puta, mislim da sam zaslužio barem nekakav odgovor.

Preciznije, od njih 8, odgovorilo je ih je samo dvoje. (Negativno, naravno.)

Ponavljam, prošlo je dva mjeseca otkako sam im poslao mail.

Stoga, ovaj blog prestaje biti besplatan marketinški servis sljedećih izdavača : Algoritam, Profil, VBZ, Fraktura, Vuković i Runjić, Naklada Ljevak, Znanje, Novela medija.

Sve su to izdavači koji stotine, pa i tisuće kuna mjesečno plaćaju za promoviranje u dnevnom i tjednom tisku, u tv programima, na internetskim portalima, pa čak i na džambo plakatima.

Besplatnu promociju na mom blogu imali su više od 5 godina.
Mislim da je to bilo dovoljno dug period.
Koji je zaslužio barem nekakav odgovor na mail...

Na Knjiškom moljcu i nadalje ću objavljivati tekstove o novoizišlim knjigama malih izdavača, onih koji zaista, za razliku od navedenih izdavača, nemaju sredstava za oglašavanje u medijima, kao i najave njihovih promocija.
I nadalje ćete ovdje moći čitati moje kritike, intervjue s piscima, urednicima, prevoditeljima i različite knjiške vijesti – uglavnom sve ostaje kao i dosad, uz jednu malu razliku, na Knjiškom moljcu više nećete moći čitati ništa što ima veze sa izdanjima i promotivnim aktivnostima sljedećih izdavača : Algoritam, Profil, V.B.Z, Fraktura, Vuković&Runjić, Znanje, Novela media, Naklada Ljevak.

Uostalom, tako je bilo i zadnjih mjesec dana, a niste ni primijetili...

P.S.
Navedene izdavače molim da mi prestanu zatrpavati mailbox svojim propagandnim materijalima, što čine nevjerojatnom upornošću i ustrajnošću, čak i vrlo bezobrazno jer si uzimaju za pravo da mi više puta dnevno, dan za danom šalju jedne te iste tekstove o novoobjavljenim knjigama i planiranim promocijama, sve dok ih ne vide objavljene na mom blogu.
A to čine čak i nakon što su primili onaj moj upit, na kojeg se nisu udostojili odgovoriti...

38

Povodom obilježavanja 100. obljetnice smrti Janka Polića Kamova, Gradska knjižnica Rijeka i Mentor d.o.o. u sklopu akcije 'Kamov ukratko' objavljuju

Natječaj za kratku priču inspiriranu životom ili književnim djelom Janka Polića Kamova

Deset (10) najboljih kratkih priča po ocjeni žirija bit će objavljeno u zajedničkoj zbirci priča, a autori objavljenih priča nagrađeni sa 700 kn netto. Ako je priča djelo više autora, nagrada se dijeli na jednake dijelove

Uvjeti za sudjelovanje u Natječaju:
- Priče trebaju biti inspirirane životom i/ili djelom Janka Polića Kamova.
- Opseg kratkih priča treba biti od 8-15 kartica teksta, pisano na pisaćem stroju ili računalu, isprintano na papiru formata A4.
- Uz tiskanu verziju teksta, potrebno je dostaviti i jedan CD s elektroničkom verzijom teksta u formatu .doc ili .rtf.
- Priče trebaju biti napisane na suvremenom hrvatskom standardnom jeziku, na njegovu kolokvijalnom izričaju (žargonu) ili na kojem od dijalektalnih idioma.
- Na Natječaj se predaju anonimni rukopisi. Na rukopis valja napisati šifru, priložiti zatvorenu omotnicu u kojoj se nalazi šifra, ime i prezime autora, adresa, broj telefona ili e-mail adresa.
- Dopušteno je poslati samo jedan književni rukopis po autoru.
- Rukopis predan na Natječaj ne smije biti objavljen prije ili za vrijeme Natječaja u bilo kojem obliku.
- Rukopise valja dostaviti u 3 primjerka.

Napomena: rukopisi se ne vraćaju!

Natječaj je otvoren do 30. travnja 2010. g.

Po završetku Natječaja, stručni žiri pročitat će i ocijeniti pristigle radove te odabrati 10 priča i autora koji će biti nagrađeni. Popis nagrađenih priča i autora objavit će se 1. srpnja 2010. g. na web-stranici Gradske knjižnice Rijeka http://www.gkri.hr .

Rukopisi se šalju na adresu:
Gradska knjižnica Rijeka
Matije Gupca 23
51000 Rijeka
ZA NATJEČAJ «KAMOV UKRATKO»

U posao novinara tv emisije 'Pola ure kulture', kako tvrdi Boris Beck, spada i ''slanje prijetećih sms-ova prije emitiranja priloga i uvredljivih nakon''.

O tome opširnije na ovome linku

Klikom na ovaj link možete pogledati petominutni film koji je prema scenariju Irene Lukšić snimio i režirao Radislav Jovanov Gonzo, a glazbu aranžirao Josip Cvitanović.

O biblioteci 'Na tragu klasika' u filmu govore prof. dr. Ingrid Šafranek i novinar "Novog lista" Davor Mandić.

Srijeda, 3. ožujka u 18 sati
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
Krvavi most 2, Zagreb

predstavljanje romana
DRAŽENA KATUNARIĆA
'P R O S J A K I N J A'
(izd.Leykam international) sudjeluju
Ingrid ŠAFRANEK
Jadranka PINTARIĆ
Dražen KATUNARIĆ

ulomke iz romana čita Urša RAUKAR

Povodom 2. ožujka, rođendana Marije Jurić Zagorke,

Centar za ženske studije održava javno čitanje kratkih priča 25 autorica u dvije večeri, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke u Zagrebu, Dolac 8 (na vrhu desnih stepenica prema Dolcu, iz pravca Trga bana Jelačića).

Radi se o autoricama manje poznatima javnosti, a ako su i poznate, onda manje po kratkim pričama - ovo je prilika da se to promijeni.
Iz finacijskih su razloga ove godine gotovo sve autorice iz Zagreba, a od iduće se godine organizatori nadaju ugostiti autorice iz cijele Hrvatske.

Prvo čitanje održat će se u utorak, 2.03.2010. (Zagorkin rođendan) od 18:00 - 20:00, s pauzom od 15 minuta.

Drugo čitanje održat će se u ponedjeljak, 8.03.2010. (Međunarodni dan žena) od 18:00 - 20:00, s pauzom od 15 minuta.

U pauzi između čitanja 2.ožujka, autorica Darija Žilić će otpjevati par jazz standarda.

Imena autorica koje će nastupati prve i druge večeri, te neke od njihovih priča možete pročitati na: kratkaprica.bloger.hr

Autorice će čitati po jednu svoju priču, a u zborniku će biti objavljene po dvije.