Knjiga 'Zašto čitati filozofe – u pedeset kratkih poglavlja', kako kaže filozofkinja Nadežda Čačinovič u uvodu, nije sažeta povijest filozofije. Naslov valja shvatiti doslovno. U knjizi se, dakle, od autora do autora u više-manje kronologijskom nizu (od Platona i Aristotela, preko Marka Aurelija, Augustina, Tome Akvinskoga, potom Kanta, Schellinga, Hegela i Marxa, sve do Simone de Beauvoir, Foucaulta, Habermasa, Derride, Rortyja i mnogih drugih) nabrajaju razlozi zašto bi se neko njihovo djelo čitalo, a da za to ne postoji izvanjska prinuda pa čak ni prinuda pokazivanja obrazovanosti mimo školskih i sveučilišnih provjera.
Knjiga će možda nekome omogućiti da govori o djelima koja nije pročitao ili pročitala. No možda je već želja da se o nekoj knjizi govori prvi korak do toga da se ona doista i čita.
Postoji paradoks: da bi se klasici još uvijek čitali, treba nadići vrstu mišljenja koja ih proglašava klasicima. Mora ih se čitati bez strahopoštovanja. Zato provjerite što znate o Platonovoj Državi, Augustinovim Ispovijestima, Pascalovim Mislima, Kantovoj Kritici čistoga uma, Nietzscheovu Zaratustri, Jaspersovoj Filozofiji, Drugom spolu Simone de Beauvoir ili Foucaultovu djelu Riječi i stvari. Uostalom, puno je knjiga koje bi trebalo čitati, a ovdje su izloženi razlozi za čitanje filozofskih djela.

NADEŽDA ČAČINOVIČ (1947.) profesorica je filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je sljedeće knjige: 'Subjekt kritičke teorije' (Zagreb, 1980.), 'Pisanje i mišljenje' (Zagreb, 1981.), 'Estetika njemačke romantike' (Zagreb, 1987.), 'Estetika' (Zagreb, 1988.), 'Ogled o pismenosti' (Zagreb, 1994.), 'U ženskom ključu' (Zagreb, 2001.) 'Doba slika u teoriji mediologije' (Zagreb, 2001.), 'Parvulla aesthetica '(Zagreb, 2004.), 'Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu' (Zagreb, 2007.). Uredila je i zbornik 'Žene i filozofija' (Zagreb, 2007.).