Premda je terorizam pojava koja je obilježila cjelokupno 20. stoljeće, nakon 11. rujna o njemu se govori isključivo kao o sredstvu islamističkih fundamentalista. Konstrukcijom diskursa, koji svoj vrhunac zadobiva u popularnoj kulturi (prije svega u filmovima i medijskoj prezentaciji), terorizam se danas a priori odbacuje kao besmisleno nasilje koje se ne suspreže ni od nevinih žrtava. Za razliku od tog prevladavajućeg obrasca, terorizam nije tek jednodimenzionalni fenomen, niti je to nasilje koje bezrazložno prakticiraju isključivo vjerski fanatici. Pa ipak, u doba političke korektnosti, moralni imperativi današnjice nalažu da se o terorizmu govori jedino kao o negativnom fenomenu, umjesto da se on, kada se o tome radi, razumije kao reakcija na strukturalno nasilje kapitalizma. Od RAF-a, preko Crvenih brigada, sve do Al Qaide, diskurs terorizma uvijek je pratila cenzura i mistifikacija. Ova je knjiga pokušaj da se terorizam sagleda iz jednog drugog kuta.

Srećko Horvat je teoretičar, filozof i semiolog.
Dosad je objavio tri knjige: 'Protiv političke korektnosti. Od Kramera do Laibacha, i natrag', 'Znakovi post-modernog grada. Prilog semiologiji urbanizma' i 'Totalitarizam danas'.
Član je uredništva Europskog glasnika, Tvrđe i Zareza u kojem ima i kolumnu pod nazivom «Protiv političke korektnosti». Na hrvatski je s njemačkog i engleskog preveo djela i radove Norberta Eliasa, Slavoja Žižeka, Petera Sloterdijka i drugih. Dobitnik je 2. nagrade na međunarodnom arhitektonskom natječaju «U potrazi za etikom» 41. Zagrebačkog salona 2006., te diplome «Vladimir Vuković» za najboljeg novog filmskog kritičara u 2007.