'Majstor i Margarita' na TV ekranima

T-portal izviještava kako je ruska televizija hrabro krenula u prikazivanje prve televizijske adaptacije legendarnog nadrealističkog romana 'Majstor i Margarita' Mihaila Bulgakova čiji su glavni protagonisti zlobni mačak Behemot i sam Sotona u ulozi mađioničara.

Dugo je prevladavao stav da je ovo književno remek-djelo 20. stoljeća nemoguće ekranizirati na primjeran način. Redatelj Vladimir Bortko obećao je ljubiteljima Bulgakovljeva romana i svim ostalim gledateljima da će se strogo držati književnog predloška, a nedavno je priznao široj javnosti da je prilikom filmske interpretacije djela zapravo stavio svoj ugled na kocku.

Roman Majstor i Margarita vrlo je zajedljiva satira nastala u vrijeme Staljinovih čistki, a Bulgakov ga je pisao sve do smrti 1940. godine.
Kako je odbio napraviti preinake koje je zahtijevala vladajuća struktura, djelo je bilo zabranjeno u Rusiji, a prva je cenzurirana verzija izdana tek 1966. godine. Trebalo je sačekati 1973. godinu da bi knjiga mogla biti predstavljena javnosti u proširenom izdanju.

U vrlo slojevitoj i kompleksnoj priči izmjenjuju se epizode u kojima Woland/Sotona u pratnji vjernih pomagača posjećuje Moskvu i tamo stvara posvemašnju zbrku, s epizodama koje se odvijaju u Jeruzalemu u vrijeme suđenja Isusu Kristu i u kojima se s vlastitom savješću i glavoboljom bori Poncije Pilat.

Kritičari roman opisuju kao fantastičnu avanturu, bajku u kojoj se dobro sukobljava sa zlom i koja se kao takva može dobro primijeniti na tadašnje teške prilike u Sovjetskom Savezu.

Određeni citati iz djela odavno su zaživjeli u bivšem SSSR-u, u toj mjeri da je čak i čečenski ratni vođa Šamil Basajev u namjeri da se naruga Rusima jednom izjavio da je 'Anuška već prolila ulje' (legendarna rečenica iz prvog dijela romana) aludirajući pritom na neizbježnu rusku sudbinu.

Iako je roman neka vrsta svetinje ruskog naroda u koju se malo tko usudi dirati, postoje i raniji pokušaji filmskih adaptacija djela. Ipak, nijedan redatelj nije uspio pogoditi pravu interpretaciju niti postići uspjeh kod ruske publike koja i autora i djelo smatra nacionalnim blagom.
Redatelj Vladimir Bortko nije imao nikakvih problema prilikom skupljanja novčanih sredstava za ovu ekranizaciju. Kapital od 2,8 milijuna funti osigurao je državno kontrolirani kanal Rossiya, a serija će biti prikazana u deset dijelova.
Snimanje se većinom odvijalo u St. Peterburgu jer je izgled tog grada danas najbliži izgledu Moskve nakon Drugog svjetskog rata. Korišteni su i specijalni efekti, posebno prilikom oživljavanja pakosnog mačka Behemota kojeg je utjelovio glumac Vano Miranian.

Bulgakovljevi štovatelji izuzetno su sumnjičavi pa se ekranizaciji već u startu ne predviđa velik uspjeh. Također, stručnjaci procjenjuju da će brojne aluzije i slojevitost samog teksta te sam kontekst političke situacije u vrijeme Staljinovih čistki vrlo vjerojatno biti prilično nerazumljivi mlađim gledateljima.

Izvor : T-portal