Novi naslov u biblioteci "Književna smotra" Hrvatskog filološkog društva

utorak , 13.07.2004.


Biblioteka Književna smotra je edicija Hrvatskog filološkog društva u kojoj se objavljuju književnoteorijska djela, te djela iz sfere povijesti književnosti i književne kritike.

Ovih dana iz tiska je izašao novi naslov biblioteke Književna smotra, a knjigu Postmodernizam i kulturni izazovi koju je bugarski autor Nikita Nankov napisao direktno za rečenu biblioteku, predstavit će vam urednica edicije, Irena Lukšić.

Nikita Nankov : Postmodernizam i kulturni izazovi
S engleskog prevela Marija Paprašarovski.
Hrvatsko filološko društvo, Biblioteka Književna smotra, Zagreb 2004.


Nikita Dimitrov Nankov najistaknutije je ime – uz Juliju Kristevu i Tzvetana Todorova – suvremene bugarske znanosti o književnosti. Polje njegova interesa podjednako su goruća teorijska pitanja i povijesno-tipološki pogled na tekući literarni proces tzv. tranzicijskih zemalja. Književnost pak, kao semiotičar nadahnut Ecovim pogledima na probleme modeliranja zbilje, autor motri kao dio šireg kulturnog konteksta u kojemu znakovi opslužuju različite umjetničke nizove. U tom smislu osobitu pozornost usmjerava na relacije između literature i filma, na točke iz kojih jezik književnosti prelazi u jezik slike i pritom stječe potpuno novi status u percepciji primatelja.
U knjizi Postmodernizam i kulturni izazovi Nankov je skupio studije koje s motrišta post-povijesne znanosti o znakovnim sustavima raščlanjuju fenomen umjetničkog izraza na prijelazu iz XX. u XXI. stoljeće. U uvodnom tekstu Sindrom Homo sapiensa autor upućuje na osnovne odlike vremena i znanstvenih spoznaja u humanističkoj sferi, na svojevrsnu eksploziju učenosti informatičkog društva i dominantna duhovna kretanja te daje objašnjenja za svoj pristup fenomenu umjetničkog jezika i status umjetnine u društvu.
U prvome dijelu knjige, naslovljenome kao Teorija, Nankov se bavi temeljnim postavkama postmodernizma i trima relevantnim teorijskim sustavima – Ecovim, Ricoeurovim i Sartreovim.
U drugome dijelu, pod naslovom Film, raščlanjuje kultne filmove druge polovice XX. stoljeća, dok u trećem dijelu, Književnost, obrađuje svijest o kulturnim prožimanjima na primjeru najistaknutijeg bugarskog predstavnika modernizma Geo Mileva, čiji su kritički tekstovi oblikovali novi, zapadnjački, okvir bugarske znanosti o književnosti i kulturologije, te analizira fenomen dviju glavnih kulturnih paradigmi XX. stoljeća, „istočnu" i „zapadnu“ – socrealizam, naime, i postmodernizam.
Knjiga Nikite Nankova zaokružen je i temeljit pogled na osnovne tijekove duhovnosti XX. stoljeća, najznačajnije književne teorije i uzorne umjetničke prakse. Ona nije, što je također važno, prijevod već objavljene knjige, nego je rukopis izdavač (Hrvatsko filološko društvo) naručio od autora sa ciljem upoznavanja hrvatske javnosti s jednim od najcjenjenijih američkih semiotičara slavenskog podrijetla.

Irena Lukšić, urednica



Bilješka o autoru:

Nikita Dimitrov Nankov rođen je 1956. godine u Sofiji, u obitelji diplomata. Na Sofijskom sveučilištu Sv. Kliment Ohridski završio je studij engleskog jezika i književnosti (1981.). Radio je kao znanstveni suradnik u Institutu za književnost Bugarske akademije znanosti (1982.-1994.). Doktorirao je na temi stvaralaštva Edgara Allana Poea. Obrazovanje je nastavio u Americi na Sveučilištu Washington (St. Louis) i Indiana (Bloomington).
Obranio je i disertaciju o djelu A.P. Čehova. Predaje poredbenu književnost na sveučilištu Indiana u Bloomingtonu.
Autor je više od stotine znanstvenih i dvjesta umjetničkih radova. Na bugarskom je objavio sljedeće knjige: Prazni prikazki (2000.), V ogledalnata staja: sedem obraza na bulgarskija literaturen selograd (2002.) i Tridnev (2002.).

<< Arhiva >>