IUS BLOGER-PRAVNA POMOĆ-BESPLATNI PRAVNI SAVJETI

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

google-site-verification: google5307c860f32e51bd.html

besplatni upit na
e- mail:
ridddert@gmail.com

BROJAČ POSJETA
Symptoma

22.02.2019., petak

Drzavljanka sam RH u braku s turskim drzavljaninom,imamo dvoje djece (3 i 6 godina).Brak je sklopljen u Hrvatskoj gdje smo zivljeli do zadnjih godinu dana.Sad živimo u Turskoj gdje sam ja na privremenom boravku.Djeca su rođena u Hrvatskoj,imaju dvojno državljanstvo.Suprug je stekao Hrvatsko drzavljanstvo.Naime zbog trajnog narušenja odnosa u braku,neslaganja i omalovažavanja mene kao supruge i majke (nastoji me se prikazati kao nesposobnu) želim pokrenuti razvod braka.Suprug je za rastavu ali mi ne želi dati djecu.Mogu se ja vratiti u Hrvatsku sama.Osoba je s kojom se nemoguce dogovoriti.Koja su moja prava?kako i kome podnijeti zahtjev za razvod?Da li ja mogu s djecom zivljeti u Hrvatskoj gdje bi i suprug mogao raditi?Kako se dogovoriti o skrbnistvu s nekim s kim ni ne moze pricati? Kako uopce otici a povesti djecu?Ne mislim ih oteti ali zelim da odrastaju uz majku,otac bi mogao vidati djecu kad god zeli.Koji su moji slijedeci koraci?Kome se ovdje obratiti za pomoc?Konzulat je blizu ambasada nije
Slijedom vašeg upita-evo vam zakonski tekst-obratite se konzulatu.
Izvadak iz Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima
NN 53/91, 88/01

Članak 61.
Nadležnost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili razvoda braka (bračni sporovi) i kad tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj:
1) ako su oba bračna druga državljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje imaju prebivalište, ili
2) ako je tužitelj državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, ili
3) ako su bračni drugovi imali svoje posljednje prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj.
Ako je tuženi bračni drug državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske je isključiva.

Članak 66.
Nadležnost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o čuvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskim staranjem i kad tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, ako su oba roditelja državljani Republike Hrvatske.
Ako su tuženik i dijete državljani Republike Hrvatske i ako oboje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske je isključiva.
Odredbe st. 1, i 2. ovog članaka te odredbe članaka 46. ovog zakona odgovarajuće se primjenjuju i na određivanje nadležnosti drugih organa Republike Hrvatske kad odlučuju o čuvanju, podizanju i odgoju djece pod roditeljskim staranjem.

Oznake: brak

- 21:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.02.2019., srijeda

Postovani,prije 8 godina premunio mi je otac. Iza njega je ostala jedna nekretnina. Ja i brat smo bili nasljednici ali sam se ja odrekla svoga dijela u bratovu korist. Medutim kako je otac iza sebe ostavio dug ovrha je sjela i meni i bratu na racun. Brat to odbija platiti a meni uredno skidaju sa place. Zanima me sta mogu poduzeti tj. dali mogu traziti povrat svoga dijela nasljedstva s obzirom na ovu situaciju. Hvala,lijep pozdrav!
-----------------------------------------------------------------
Odricinje jednom izjavljeno(načelo neopozivosti dane nasljedničke izjave po završenoj raspravi)-"više ne ide nazad"

Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15
na snazi od 01.04.2015.
Nasljednička izjava
Članak 220.
(1) Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu.
(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom.
(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći.
(4) Nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik.
(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi, koja će to zabilježiti u zapisniku.
(6) Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen.
(7) Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na temelju zakona, ili na temelju oporuke, ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju.
(8) Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome.
(9) Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedstva sud će nasljednika upozoriti da se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.

Oznake: nepozivost nasljedničke izjave

- 15:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

05.02.2019., utorak

Neplaćanje poreza na promet nekretnina

Evo pokušat ću biti što jednostavniji. Supruga i ja živimo u kući sa mojom majkom i njezinom mamom. Kuća je etažirana, sastoji se od dvorišta, garaže, stubišta, podruma, prizemlja u kojem živimo supruga i ja, poslovnog prostora u prizemlju, kata i terase u kojem žive moja majka i baka, te potkrovlja. Moja majka je vlasnica 2/3 kuće, tj. dvorišta, garaže, prizemlja gdje ja sada živim i kata gdje ona živi. Vlasnici poslovnog prostora u prizemlju (te njihovog dijela dvorišta) i potkrovlja su moji tetak i tetka. Stubište i podrum koristimo zajedno. Međutim oni (moji tetak i tetka) nisu bitni tu za ono što nas zanima samo sam Vam htjeo objasniti situaciju.
Moja majka bi meni prepisala prizemlje u kojem ja sada živim, darovnim ugovorom, te bih ja vlasništvo prizemlja preuzeo odmah (da li je to pametno rješenje što se tiče plaćanja poreza?) Vlasništvo ostatka kuće bi mi ostavila oporukom ili ugovorom o doživotnom uzdržavanju (što je bolje?). Što je najpametnije napraviti i kako, i da li mogu izbjeći da nakon majčine smrti moja sestra ne može ništa tražiti od mene. Naime roditelji su mi rastavljeni, otac će svoj stan ostaviti sestri, stoga bi majka kuću ostavila meni, o nekom dogovoru da se ona ili ja odričemo nekog dijela mislim da nema puno nade od moje sestre zbog narušenih odnosa, kako to već ide u skoro svakoj obitelji vjerujem da znate. I kada bih ispunjavao ugovor o darivanju samo prizemlja što bih trebao napisati u njega, ono što piše u zemljišnoj knjizi? Da li je najjednostavnije i najsigurnije da mi majka prepiše cijelu kuću odmah darovnim ugovorm? Šaljem Vam i neke javno dostupne dokumente ukoliko mogu pomoći uvid u situaciju. Eto kao što vidite puno toga me zanima i jesam upućen u neke stvari, ali sam laik te bih Vam bio zahvalan kada bi mi dali neki savjet što učiniti.

……………………………………………………………………
Da se isčitati-suvlasništvo majke u 2/3 dijela-svega navedenog -s time da u postojećoj imovini stanujete vi-majka i navodite tetu i tetka kao suvlsnici-odnosno teta,drugi suvlanik je majka
Navodie još i postojanje sestre kao ev.budućeg nasljednika s vama
u tom kontekstu-vi-majka sestra što napraviti tako da sestra kao nužni nasljednik bude bez nasljeđa i pitate za porez po dva spomenuta ugovora
napravie ugovor o darovanju-tu poreze nema
majka- sin je prva nasljedna linija
isto tako napravite ugovor o uzdržavanju-poreza na tu vrstu ugovora nema-on je tzv.teretni ugovor-sestra po majčinoj smrti neće moći s uspjehom osporavati ugovor
……………………………………………………………………
Izvod iz zakona o porezu na promet nekretnina
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 115/16, 106/18)

Na snazi i primjenjuje se od 1. siječnja 2019.

POGLAVLJE IV. - POREZNA OSLOBOĐENJA
Odjeljak 1. - Opća oslobođenja

Članak 13.

Porez na promet nekretnina ne plaćaju:
1. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je
jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zaklade i fundacije, sve
pravne osobe čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska, Crveni križ i neprofitne pravne osobe registrirane za
pružanje humanitarne pomoći sukladno posebnom propisu
2. diplomatska ili konzularna predstavništva strane države pod uvjetom uzajamnosti i međunarodne organizacije
za koje je međunarodnim ugovorom dogovoreno oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina
3. osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina
4. prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu
5. građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište) na kojem su imali stanarsko pravo ili uz
suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova na kojima postoji
stanarsko pravo. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na
temelju ugovora o najmu
6. osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge
oblike vlasništva
7. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s
primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili
na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih
nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.
Odjeljak 2. - Porezno oslobođenje pri unosu nekretnine u trgovačko

društvo
Članak 14.

(1) Kada se nekretnine unose u kapital trgovačkog društva, ne plaća se porez na promet nekretnina.
(2) Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se nekretnine stječu u postupku spajanja i pripajanja u smislu
zakona kojim se uređuju trgovačka društva te u postupku podjela trgovačkog društva u više trgovačkih društava.
(3) Ako tijekom poreznog nadzora Porezna uprava utvrdi prividnost pravnog posla po osnovi kojeg je stečena
nekretnina, sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, utvrđuje se pripadajući porez na promet nekretnina.

Odjeljak 3. - Porezno oslobođenje pri nasljeđivanju, darovanju i

drugom stjecanju bez naknade

Članak 15.

Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:
1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s
umrlim ili darovateljem
2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom
3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose

Oznake: NEPLAČANJE POREZA

- 09:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.