Xportal.hr.
Želite reagirati na neku vijest, medijsku podvalu ili laž? Imate nešto za reći, ali ne znate gdje bi ste to mogli? Uvijek ste željeli pisati i izvještavati ili možda imate blog? Ili ste afirmirani novinar kojem je odbijena vijest zato jer je urednik poznat po cenzuri i dobrim odnosima sa svim strankama. Ako želite nešto napisati, izjaviti, komentirati ili jednostavno saznati najnovije vijesti iz građanske perspektive - od danas sve to možete na Vašem portalu - Xportalu. Xportal je prvi Hrvatski građanski portal gdje blogeri, novinari, ili svi ostali koji to žele mogu iznijeti svoje mišljenje. Bez cenzure. Članci se pozicioniraju prema ukupnoj ocjeni posjetitelja. Na isti način se rangiraju Top autori članaka i novinari. Top novinari prema ocjeni posjetitelja nagrađuju se tjednim nagradama poput DVD playera ili Ipoda. Xportal se sastoji šest glavnih rubrika: vijesti, sport, tehnologija, kultura, zabava i zdravlje te tridesetak pod-rubrika. Ako želite doprinijeti autorskim člankom te usput možda i osvojiti nagradu, ili jednostavno želite čuti glas građana - posjetite www.xportal.hr
|
- 08:38 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Izglašavanje proračuna je sramota
Izborni proračun Vlade u kojoj ne participiramo ne podržavamo.
Bilo koja rasprava o proračunu - a to je njegov najveći problem – jest suvišna jer je još trećesiječanjska vlast promjenom saborskog poslovnika i Zakona o proračunu omogućila izglasavanje državnog proračuna kroz formu obične većine, a to je 39 ruku, što je sramota koju neće nitko tko je na vlasti promijeniti – komentirao je saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin nepodržavanje prijedloga državnog proračuna za iduću godinu.
Kajin apsurdnim drži da se »u jednom Lanišću cijelo selo mora okupiti« da bi izglasalo proračun, dok u Saboru državni proračun može izglasati »predsjedavajući radni stol«. Bitno je, kaže, da je proračun ratne 1994. iznosio 22,5 milijardi kuna, čemu treba pridodati još 30 posto sredstava izvanproračunskih fondova. Proračun države za 2007. iznosi 108 milijardi kuna, plus 8-9 posto sredstava izvanproračunskih fondova.
Nelogično da o općim bolnicama brinu županije
- HDZ je proračun s 86,2 milijarde povećao za 22 milijarde kuna. Državni proračun je od 1994. povećan na 108 milijardi kuna (za ukupno 86 milijardi), dok je BDP porastao s 99 milijardi (1994.) na 250 milijardi kuna, odnosno za 151 milijardu kuna. Dakle, proračun je u 13 godina povećan za 4,65 puta, a BDP za svega 2,7 puta. Pametnome dosta. To znači da je problem Hrvatske što troši gotovo svaku drugu kunu, a opet nitko nije zadovoljan. Rješenje je jednostavno: pustiti ljude da rade jer na ovim prostorima je još jedna država promijenjena, ali je politika ostala ista – »što manje radiš to više imaš«, odnosno u Hrvatskoj se sve isplati, samo ne raditi – rekao je Kajin.
Iznio je još nekoliko brojki, među ostalim one koje govore da državni proračun za 2007. raste za 8,8 posto u odnosu na 2006. ili dvostruko više od rasta BDP-a. To, po njemu, govori da je Vladi primarno kupovanje socijalnog mira. Proračun je izborni, Vlada igra na sigurno, kazao je, ali u tom povećanju bilo je mjesta i da država preuzme odgovornost za opće bolnice (uključujući financiranje), kao i za rješavanje novih umirovljenika
Nelogično je, smatra naš sugovornik, da o općim bolnicama brinu županije, jer su im proračuni manji od prihoda bolnica. Naveo je primjer Istarske županije s proračunom od 210 milijuna kuna, dok su istodobno godišnji prihodi Opće bolnice Pula oko 200 milijuna kuna.
Županija gubi 7,5 a Rovinj 30 milijuna kuna!
Kada je o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave riječ, naveo je da proračun Istarske županije, prema izračunu pročelnice za financije Silvane Kostešić, gubi 7,5 milijuna kuna, dok prema izračunu Ministarstva financija gubi – 5,5 milijuna. Rovinj prema podacima pročelnice gubi skoro 30 milijuna, a prema resornom ministarstvu – 27 milijuna. Zagreb će izgubiti oko 530 milijuna, što je, međutim, 7 posto njegova proračuna, dok Rovinj gubi 24 posto proračuna, upozorava Kajin.
- Da bi se to kompenziralo, prvi put u zadnjih 15 godina u proračun RH unesena je stavka gradnje sportske dvorane u Rovinju koju će država financirati s 15 milijuna kuna. Inače, svi drugi istarski gradonačelnici, od Pule do Buzeta, zagovaraju novi zakon. Za mene su jednako šokantna sredstva, odnosno subvencije za brodogradnju: ove godine ona će biti manja za 43,7 milijuna kuna, ne računajući lanjsku sanaciju (4,2 milijarde kuna) od koje Uljanik nije dobio ni kune, da bi Vladino povjerenstvo jučer »najavilo« spajanje pulskog i riječkog brodogradilišta. Dosta mi je floskula i obećanja da će netko riješiti i mirovine i zdravstvo i školstvo i socijalu, a da se ne kaže kome će se uzeti i koje područje u Hrvatskoj koliko daje u proračun - kazao je Kajin, koji tvrdi da Istrani (per capita) gotovo triput više izdvajaju u odnosu na hrvatski prosjek. Na pitanje odakle mu ovi podaci, ističe da su njegovi te da ih je dobavio od Državnog zavoda za statistiku.
U državnom proračunu za iduću godinu, istarski projekti dobili samo 44,7 milijuna kuna
Na koncu, rekao je da su u državnom proračunu za iduću godinu zastupljeni istarski projekti u iznosu od 44,7 milijuna kuna. Riječ je o dogradnji OŠ Vodnjan (120.000 kuna), Općoj bolnici Pula (13 milijuna), sportskoj dvorani u Rovinju (15 milijuna), opremanju Sveučilišta u Puli (9,2 milijuna), izgradnji sportske dvorane Srednje talijanske škole »Dante Alighieri« u Puli (6 milijuna), Domu za psihički bolesne odrasle osobe Motovun (1,3 milijuna), dok je ukupno 220.000 kuna namijenjeno manjim projektima, uglavnom cestogradnji.
|
- 18:17 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Skup Hrvata svijeta u Las Vegasu 9. i 10. prosinca 2006.
Skup Hrvata i njihovih prijatelja zakazan za 9. i 10. prosinca 2006. u Las Vegasu sa temom formiranja financijske institucije, organiziranja i informiranja hrvatskog korpusa na nivou svijeta, vec daje rezultate.
Nesluzbeno su se iskristalizirali stavovi o minimalnom (deset tisuca dolara) i maksimalnom (milion dolara) ucescu osnivaca financijske institucije.
Zakljucno sa danom 19. studenog prijavilo se 237 osnivaca koji nude ulog od deset tisuca dolara (naravno, njih je najvise), nekolicina nudi po sto tisuca dolara, a par pojedinaca daje petsto tisuca dolara. Pet osoba bi ulozilo maksimum - milion. To je najveci dozvoljeni iznos. Dvoje njih dolazi iz Amerike, jedan iz Svicarske, jedan iz Australije, a jedan je veliki gospodarstvenik iz Hrvatske. Do sada je prijavljeno 27 osnivaca iz Hrvatske a iznosi koje bi ulozili kreću se od deset tisuca dolara navise.
Formiranje financijske institucije na nivou svijeta podrzavaju Hrvati i prijatelji hrvatskog naroda u Hrvatskoj i svijetu, katolicka crkva i njeni najvisi veledostojnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te Vlada Republike Hrvatske. Vjerujemo da ce i voditelji drugih vjeroispovijedi u Hrvatskoj podržati formiranje financijske institucije te svojim vjernicima preporuciti da istu podrze.
Financijska institucija, ciji temelji ce se postaviti u Las Vegasu, sluziti ce hrvatskom narodu i njihovim prijateljima, Drzavi Hrvatskoj, Drzavi Bosni i Hercegovini, te drugim drzavama svijeta na čijem podrucju ce ista raditi i djelovati. Sa zadovoljstvom mozemo konstatirati da je to prvi hrvatski program oko kojeg je postignut konsenzus naroda, vjerskih institucija i Vlade Republike Hrvatske.
Vjerujemo da ce takvih programa ubuduce biti mnogo jer Hrvatski Narod uz pomoc svojih prijatelja zna i moze vise.
Informacije o Skupu Hrvata svijeta u Las Vegasu gdje se odlucuje o tri osnovna nacionalna programa - Financijske institucije, Informiranje i Organiziranje Hrvata, su dostavljene svim medijima u Hrvatskoj i svijetu (Poziv i dole navedena informacija).
Osim casne iznimke Slobodne Dalmacije, koja je informacije objavila i u Hrvatskom i vanjskom izdanju i Vecernjeg lista koje je informacije objavio u vanjskom izdanju, drugi mediji su te informacije presutjeli kao da ih nacionalni interesi Hrvata ne interesiraju.
Od televizije koje djeluju u Hrvatskoj jedino TV Nova dala je kratku informaciju, dok Hrvatska Radio i Televizija nije tim Hrvatima rodoljubima posvetila niti jednu minutu.
Nije suvisno napomenuti da ti Hrvatski rodoljubi trose svoj novac i svoje vrijeme kako bi iz Evrope, Australije i drugih kontinenata dosli na Skup Hrvata u Las Vegas i pokusali pronaci rjesenja veoma bitna za sveopce hrvatsko pitanje. Za Hrvatski Radio i Televiziju (koje trose novac hrvatskih gradjana) Hrvatski nacionalni interesi nisu interesantni, te im ne zele pomoci u njihovim plemenitim namjerama. Drugim rijecima, Hrvate treba drzati u medijskoj blokadi kako bi se sprijecilo njihovo samoorganiziranje, medjusobno razumijevanje i njihov zajednicki rad.
Na njihovu zalost, Hrvati svijeta su se izdigli iznad toga i pokazali da znaju, te da su sposobni svoju sudbinu uzeti u ruke i pokrenuti procese koji ce njima i njihovoj Drzavi osigurati bolju buducnost.
Vlasnici i upravitelji medija znaju da ako Hrvati nemaju informacije ne mogu se jedni drugima pridruziti niti zajednicki raditi, a isto tako znaju da bez zajednistva Hrvatskog Naroda nema boljeg sutra.
Koliko je Hrvatska Televizija uistinu Hrvatska, osim sto nosi ime Hrvatska, najbolje je ilustrirao Glas Koncila u svom proslom broju, koji osim vjerskog sve vise postaje i narodni list – «…kako Hrvatska Televizija ne sluzi Hrvatskom covjeku».
Nasuprot tome sav tisak Hrvata svijeta koji izlazi na svim kontinentima, sve radio postaje, svi portali, svi bez iznimke po nekoliko puta konstantno izvjescuju Hrvate izvan domovine o skupu Hrvata u Las Vegasu, o zadacima i ciljevima. Ovim putem im se zahvaljujemo u ime organizatora skupa i svih Hrvata koji skup podrzavaju, jer su svojim korektnim izvjescima i objavama i po nekoliko puta pomogli Hrvatima svijeta da dodju do informacije, te je postignut neocekivano dobar odaziv Hrvata sa svih strana svijeta,zahvaljujuci upravo medijima koji djeluju izvan Hrvatske..
Svakodnevno dobivamo pisma podrske za organiziranje tog skupa, te prijave pojedinaca kako kao osnivaca finacijske institucije, tako i za druga dva programa.
Zahvaljujemo se onim Hrvatima i njihovim prijateljima, koji iz bilo kojeg razloga ne mogu doci u Las Vegas, ali se stavljaju na uslugu i preuzimaju funkcije u jednom od tri programa, kao sto se gđa. Brankica Pavic (koja iz opravdanih razloga ne moze prisustvovati skupu) prihvaca organizacije Hrvata u Italiji, ukoliko joj Hrvati u Las Vegasu daju povjerenje ili kao sto gosp. Joso Tomic iz Australije moli da ga se ukljuci u organizaciju, kako bi imao sansu da pomogne Hrvatima i da na njegovu pomoc mozemo racunati. Ili gdja. Suzann Pincevic iz Novog Zelanda koja se nesebicno zalaze i bez obzira sto je engleskinja pomaze i organizira Hrvate u Novom Zelandu.
Svakodnevno stizu pisma pohvale i podrske, sto nas jos vise obavezuje da zacrtani program odradimo kako najbolje znamo i mozemo. Kardinali i svecenici iz vise zemalja svijeta daju svoj blagoslov i kako jedan svecenik kaze »Bogu hvala da se i toga netko sjetio!!! Vec 15 godina cekamo da to netko pokrene. Hvala svima koji su ste toga prevaznog poduhvata prihvatili! Od srca Vam zelim uspjeh, a kao svecenik i rodoljub poduprijet cu Vas prema svojim mogucnostima, prije svega preporukom Hrvatima u inozemstvu! Neka Bog blagoslovi svaki posao koji je na dobrobit Nacije i svijeta»
Ovom prilikom zahvaljujemo se svim medijima, organizacijama i pojedincima koji nesebicno podrzavaju skup Hrvata i svojim prijedlozima i dobronamjernim savjetima daju svoj doprinos kvaliteti istog.
Zahvaljujemo se svim medijima u Hrvatskoj koji skup Hrvata ne podrzavaju, koji svojim presucivanjem informacija unaprijed Hrvate proglasavaju nesposobnim za tako nesto sveto i velicanstveno. Oni nam time otkivaju svoje pravo lice. Svojim necasnim djelima nam pomazu da shvatimo da je doslo vrijeme da sve podjele prepustimo proslosti, a prihvatimo podjele Hrvata na one koji su za Hrvatski Narod i Drzavu Hrvatsku i one koji su protiv Hrvatskog Naroda i Drzave Hrvatske.Vrijeme je da Hrvati shvate i upoznaju svoje prijatelje i neprijatelje. Moral i moralne norme Hrvati uvode kao osnovno mjerilo vrijednosti svakog pojedinca i njegov konkretni doprinos boljitku Hrvatskog Naroda
1. Organiziranje financijske institucije /Banke fondovi/
2. Organiziranje Hrvata kako na tlu Amerike tako i na nivou svijeta
3. Informiranje o: a) potrebama b) ciljevima c) portalu, dnevnom i mjesecnom tisku, radio i televiziji.
Cast nam je pozvati Vas na Svjetski skup Hrvata, koji znaci istinsko okretanje Hrvata sebi i svojoj drzavi.
Prvi put u povijesti Hrvati s Americkog kontinenta i cijeloga svijeta, naci ce se na jednom ovakvom skupu, sa konkretnim zadacima, te pokusati naci odgovor na pitanje STO NAM JE CINITI? To se odnosi na sve tocke navedenih tema.
Na ovom skupu naci ce se Predsjednici organizacija Hrvata, Predsjednici klubova i istaknuti pojedinci kako bi zajednicki pronasli put kojim trebamo ici da bi dosli do zeljenog cilja.
CILJ je: Pokrenuti proces financijskih aktivnosti i organizacije, te uspostavljanje puteva međusobne komunikacije između Hrvata svijeta i institucija sistema kako u Hrvatskoj, tako i po drzavama svijeta gdje zive Hrvati. Treba pronaci nacina kako uspostaviti informacijski sistem koji ce zadovoljiti minimum potreba Hrvatskog Naroda.
Hrvati su, uz Zidove najraseljeniji narod, koji zive po svim drzavama svijeta. Nisu organizirani kao narod i to bogatstvo i prisutnost Hrvata u svim drzavama svijeta i njihove pozicije u tim zemljama svijeta, ne koriste se za Hrvate niti za Drzavu Hrvatsku. Hrvati bez obzira na kojim funkcijama bili i koje mogucnosti i zelje imali da pomognu svom narodu i svojoj drzavi Hrvatskoj, nemaju otvoren prostor niti otvoren put kako pomoci. Kao narod nismo organizirani. Bez organizacije i objedinjenja, ljudskih i financijskih potencijala, ni drugi potencijali ne mogu biti iskoristeni, jer se prakticno za njih i ne zna.
Hrvati su Narod koji nisu organizirani i po prirodi su individualci, dok za timski i zajednicki rad nemaju snage. Danasnji proces globalizacije, neminovno je povezivanje po svim segmentima, nacionalnom, financijskom, ekonomskom, po strukama i djelatnostima, kako bi mogli zastititi pojedinca, njegove vrijednosti i njegovu individualnost.
Nesrecu Hrvata koji su, iz raznoraznih razloga, morali napustiti svoju ocevinu i krenuti u svijet trbuhom za kruhom, danas mozemo pretvoriti u bogatstvo i osigurati im povratak. Hrvate koji zele da se vrate u stari kraj kao i njihova djeca, moze se organizirati na nivou svijeta i otvoriti vrata svakom Hrvatu za biznis za politicki i gospodarski napredak. Hrvati su uz Zidove jedini narod koji te mogucnosti ima. Sada je vrijeme da se iskoriste sve vrijednosti i mogucnosti za dobrobit svakog pripadnika Hrvatskog naroda, a najvise za one koji se ukljuce u biznis, putem kojeg se moze naci mjesta za nacionalne, kulturoloske i druge sadrzaje sto, covjeka cini bogatijim, kompletnijim i medju narodima svijeta prepoznatljivim.
Zelja nam je da na ovom skupu prevlada razum da nam nitko nije kriv sto kao narod ne koristimo bogatstvo koje Drzava Hrvatska ima, sto je razlog da danas u Hrvatskoj cine biznis drugi, a ne Hrvati i to takav biznis koji se ne moze napraviti ni u jednoj drzavi svijeta.
Hvala Bogu sazrijeva spoznaja da moramo poci od sebe i sebi postaviti pitanje sto smo mi ucinili da na medjunarodnom planu sebi i svom narodu osiguramo ono mjesto koje nam kao Hrvatima pripada. Hrvatski narod dao je svijetu, od nauke do svih drugih vrijednosti, proporcionalno broju vise nego ijedan narod svijeta. Mi moramo kao Narod promijeniti svoj odnos prema sebi samima. Recimo dosta! Mi imamo vrijednosti i nikome necemo dozvoliti da nam te vrijednosti omalovazava ili prepusti zaboravu. Mi cemo kao narod svoju sudbinu uzeti u svoje ruke, te cuvati nase vrijednosti kao zjenicu oka, jer bez tih vrijednosti covjek je prazan duhom. Covjek bez duha nema zdravo tijelo. Hrvati moraju vratiti svoj ponos, vratiti duhovne vrijednosti i postati zdrav moralan, cist i snazan narod da mogu sebi, svojoj obitelji, naciji i cijelom svijetu dati vise, jer smo kao narod to sposobni. Pogledajte gdje je Hrvatska danas. Svi smo krivi za danasnje stanje.
Kriv je Hrvatski Narod, branitelji, Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati izvan Hrvatske. Svi smo krivi manje ili vise, jer smo za vrijeme oslobodjenja od agresora i nakon oslobadjanja, svoju drzavu pustili na milost i nemilost (Lesinarima), a da nismo tu drzavu osposobili za zivot. Zamislimo se kada bi roditelji nakon dobivanja djeteta rekli: mi smo svoju duznost ispunili, napravili smo i rodili dijete - te ga pustili, sto bi se desilo s tim djetetom. To su isto Hrvati napravili svojoj drzavi Hrvatskoj koja je u krvi stvorena i zrtvama svih Hrvata. Svatko je pomogao kako je znao i mogao i onda kada smo dobili taj cvijet svi smo ga napustili. Sto je najgore, svi sebe pravdamo laznim sjajem - mi smo ucinili sto smo mogli, vise nas ta drzava ne interesira, neka s njom rade sto hoce. I povlacimo se zadovoljni samim sobom. Zamislite da isto to naprave roditelji s djetetom - koje dijete bi prezivjelo.
Za divlji kapitalizam koji danas vlada Hrvatskom svi smo krivi, naravno proporcionalno svojem znanju, gopodarskoj i politickoj moci.
Zadatak ovog skupa nije raspravljati i gubiti vrijeme o proslosti /koju ne mozemo promijeniti/. Od proslosti moramo uciti. Mi trebamo misliti i raditi za buducnost. Na ovom skupu treba pokusati pronaci puteve kojima trebamo ici da bi ocuvali sto se ocuvati moze, spasili sto se da spasiti, aktivirali sto se moze aktivirati, kako bi osigurali djeci Hrvata cijelog svijeta čiji su stari morali napustiti Hrvatsku, iz ekonomskih i politickih razloga, uvjete povratka u Hrvatsku na njihovu djedovinu.
Hrvatsku koja ima ogromne potencijale i koja je postala najatraktivnija zemlja svijeta, treba osposobiti da se moze uspjesnije studirati, uspjesnije gospodariti, uspjesnije stvarati profit. Da to bogatstvo koje Hrvatska ima, sluzi Hrvatima, koji danas u Hrvatskoj mogu imati bolje radne uvjete, bolje place nego na bilo kojem dijelu kugle zemaljske. Hrvatska je jedna oaza u Evropi s bogatstvima koje nijedna zemlja Evrope nema - od pitke vode, koje ima vise nego cijela Evropa, pa do nezagadjenog zemljista, cistog mora sa otocima koji mogu biti blagostanje za Evropu i svijet. To Hrvatska moze i moci ce razviti, ako sacuva svoje more, svoje planine, ciste izvore pitke vode, svoje zemljiste. Sve snage dati na razvoj zdravstvenog turizma i ekoloske, poljoprivrede, te pratece djelatnosti za te dvije grane razvoja. Hrvatska treba Evropi i svijetu jer Evropa i svijet takve oaze nigdje nemaju. Sve to Hrvatska ima, ali je sada problem pronaci nacina kako da to imaju Hrvati i kako da to bogatstvo Bogom dano iskoriste za sebe i svoja pokoljenja. Tu smo kao narod zatajili i danas bogatstvo Hrvatske rastacu isti oni protiv kojih su se Hrvati vjekovima borili, bilo da se radi o domacim izdajicama ili stranim osvajacima. Danas je svijet suvremen. Danas se ne osvaja oruzjem /barem ne u Evropi/. Danas se osvaja znanjem-ekonomijom-novcem. Hrvati koji zive izvan Hrvatske imaju znanje, imaju novac i znaju raditi. Vrijeme je da Hrvati objedine snage i zajednicki pronalaze put kojim treba ici kako ne bi zaostali za drugim narodima svijeta. Sto nam je ciniti, hocemo li sto uciniti ili necemo nista ciniti i mirno cekati i da nas se oguli do kosti. Hvala Bogu danas ne treba ginuti za Hrvatsku, ne treba patiti i ici u tudji svijet kako bi prehranili porodicu. Danas sve imamo. Ali ne smijemo dozvoliti da nam materijalno potpuno prevlada duhovne vrijednosti. Covjek kada zanemari duhovne vrijednosti, postaje rob i iz tog ropstva nikada vise ne moze izici. Hrvati ne smiju dozvoliti da postanu robovi. Hrvati cijelog svijeta se pomalo bude i shvacaju da njihova sudbina ovisi od njih samih, te je proces zajednistva Hrvata na nivou svijeta pokrenut i nitko ga vise ne moze zaustaviti. Poceli smo uciti od drugih naroda. Moramo nauciti lekciju ili nas kao malog naroda u ovom procesu globalizacije nece biti. Sto god izaberemo to cemo i imati.
Ovaj skup je sazvan na inicijativu velikog broja Americkih Hrvata, Hrvata iz Argentine, Kanade, Australije i Evrope. To je dobar znak jer znaci da Hrvati svijeta pocinju razmisljati o sebi, svojim mogucnostima, svom narodu i o Drzavi Hrvatskoj, kojoj htjeli ili ne htjeli pripadaju. Americki Hrvati su uvijek bili luconose i vodeca snaga Hrvata u svijetu. Hrvati svijeta od Americkih Hrvata mnogo ocekuju. Vjerujemo da ce ovaj skup pokazati da su njihova ocekivanja bila opravdana. Vjerujemo da ce na ovom skupu prevladati razum, dijalog, tolerancija i medjusobno uvazavanje. Da ce se na ovom skupu razlicitosti prihvatiti kao bogatstvo, a nikako opravdanje za razbijanje Hrvatskog korpusa.
Hrvatski korpus na Americkom tlu mora biti jedinstven kada je u pitanju nacionalni interes Hrvata i drzave Hrvatske koji je zajednicki s Hrvatima Australije, Evrope i drugih kontinenata. Nasu nesrecu sto smo kao narod raseljen po svim drzavama svijeta moramo pretvoriti u srecu i zajednicki stvarati novu buducnost. Moramo sami pisati svoju povijest, sami sebi suditi, sami sebi krojiti buducnost i uz Boga odlucivati o svojoj sudbini.
Hrvatski Narod to zna, moze, zeli i vjerujemo da i hoce.
Treba da nam bude casno biti Hrvat, a istovremeno Amerikanac, Australac, Nijemac ili Francuz.
Vjerujemo da cete svojim konstruktivnim ucescem u radu skupa pomoci da se pronadje put kojim trebamo ici kako bi nam sutra svima bilo bolje.
Hvala svim Hrvatima na nivou svijeta, koji su inicirali ovaj skup i koji su unaprijed rekli da ce doci na takav skup i pomoci koliko je u njihovoj moci da se on uspjesno odrzi, da bude na cast i ponos svim ucesnicima i drugima koji iz bilo kojih razloga nisu u mogucnosti sudjelovati.
Molimo vas da se pozivu odazovete i ako smatrate da bi na taj skup trebalo pozvati Vaseg prijatelja ili poznanika, a nismo dosli do njegove adrese, molimo Vam da nam date prijedlog, kojeg cemo rado prihvatiti.
Vjerujemo u Vas i Vasu pomoc unaprijed hvala uz visoko cijenjeno stovanje.
Informacije:
Za hotel i aviokarte:Niko Hazdovaca tel: 3105481446, E-mail: AdriaticSP@aol.com i Henzel Helena tel: 9056700075,E-mail: helen@dubrovniktravel.ca
Druge informacije:
Za Ameriku:Marko Rudela tel.7143432062,e-mail: hrvatska5@sbcglobal.net/Steve Rukavina E-mail: ruksj@aol.com
Za Austarliju:Branko Cubelic tel: 894449026,E-mail: bcubelic@yahoo.com.au/Ivan Strika tel: 262415566, E-mail: strika@amartchat.net.au
Za Kanadu:Zvjezdana Stela Hlad tel: 9052703044,E-mail: zvezda@rogers.com
Za Evropu:Niko Soljak tel: 052431575, 052427057,E-mail: informiranje@hssd.hr
INFORMACIJE O SMJESTAJU
Hotel STRATOSPHERE. ZA SKUP 9.i 10 prosinca 2006. kojeg oni vode pod nazivom CROATIAN EVENT , odobrili su:
Cijena po sobi je:35 $ - 7.12. i 10.12./74 $ - 8. i 9. 12. 2006.
Rezervacije za grupu CROATIAN EVENT traju od 3. – 16.11.2006.
Rezervacije: www.stratospherehotel.com
Tel. (800) 998 6937 ( pon – pet 7.00-22.00sati ) napomenuti sifru: CROAT.
Individualni otkaz rezervacije bez penala moze se izvrsiti do dva dana prije dolaska.
Chek in – prijava dolaska je do 15.00 sati, chek out – prijava odlaska do 11.00 sati
Na dolasku portir ce besplatno odnijeti kofere u sobu. Preporucena napojnica je 4.50 $/ osobi.
Obroci:
Buffet obrok:7.00-15.00 sati (od pon – sub) – 8$
Champagne obrok:7.00-15.00 sati (nedjelja) – 12,12 $
Buffet vecera:16.00- 22.00 sati (od pon – cetvrtka, subota) – 13,20 $
Steak i Morski plodovi vecera: 16.00- 22.00 sati (petak, nedjelja) – 17,51 $
Hotel trenutacno naplacuje svoj resort fee - program 5 $/ noci koji se placa kod odjave. Resort fee nudi:
Upotreba bazena i fitnessa – wellness centar na 8 katu
Najduza upotreba bazena i prijateljskog okupljanja ljudi u Las Vegasu
2 karte za Viva Las Vegas show
2 karte za 1 American Superstars i 2 za 1 Bite show
Besplatni razgled s Tower Viewing Decka – Kule vidikovca (10.00 – 14.00 sati)
Besplatno cisenje i susenje rublja
Knjiga doborodoslice u vrijednosti od 150 $ o uputama o Hotelu, Casinu i Toweru
Parking za goste
sponzorirana vijest.
|
- 16:25 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
12. Sa(n)jam knjige u Istri.
12. Sa(n)jam knjige u Istri.
Na ovogodišnjem sajmu, koji se odvija pod motom »Poezija je pitanje srca«, bit će predstavljeno ukupno 105 autora, 270 nakladnika i oko 24 tisuće naslova. Sajam se otvara u četvrtak, 30. studenoga, točno u podne u Domu oružanih snaga.
|
- 11:01 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Bivšim vlasnicima Vlada vraća turistička zemljišta
BANSKI DVORI TRAŽE RJEŠENJE ZA 100 MILIJUNA ČETVORNIH METARA NAJATRAKTIVNIJEG ZEMLJIŠTA NA OBALI
Plan je vlasnicima kojima je imovina oduzeta poslije Drugog svjetskog rata zemljište vratiti gdje god je to moguće, odnosno gdje zemljište nije privedeno svrsi
Povrata zemljišta u kampovima neće biti jer će ono pripasti državi
ZAGREB -U višegodišnjoj raspravi o tome treba li turističko zemljište što nije privatizirano zajedno s poduzećima koja su ga koristila pripasti državi, lokalnoj samoupravi ili samim tvrtkama, dogodio se obrat, jer Vlada u igru vraća nekadašnje vlasnike kojima je ta imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. Kako sada stvari stoje, Vlada planira bivšim vlasnicima vratiti zemljišta gdje god je to moguće, odnosno gdje zemljište nije privedeno svrsi i već ima gospodarsku namjenu. Povrata zemljišta u kampovima neće biti, jer će ono pripasti državi, a isključeni su i vlasnici koji su dobili bilo kakvu naknadu.
Takvu Vladinu namjeru potvrđuje i odgovor koji smo dobili iz Ministarstva pravosuđa na pitanje hoće li novi zakon omogućiti povrat zemljišta prijašnjim vlasnicima turističkog i građevinskog zemljišta.
- U nacrtu zakona o turističkom zemljištu pokušava se iznaći optimalno rješenje kroz vraćanje u naravi prijašnjim vlasnicima turističkog i drugog građevinskog zemljišta, osim zemljišta u kampovima, koje u postupku pretvorbe i privatizacije nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala trgovačkog društva, poručuju iz Ministarstva.
Nekoliko prijedloga
Turističko zemljište čiji status još nije riješen, a radi se o 100 milijuna četvornih metara, nalazi se na najatraktivnijim lokacijama i čini najvrjedniju neprivatiziranu imovinu u Hrvatskoj. Prema neslužbenim informacijama njegova se vrijednost procjenjuje na nekoliko desetaka milijardi kuna. Po Zakonu o privatizaciji izuzeto je od prodaje i postalo je vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Turističke tvrtke nikada nisu prestale zahtijevati i lobirati da to zemljište postane njihovo vlasništvo, ali je Vlada prošle godine predložila zakon po kojem bi turističkim tvrtkama pripalo samo zemljište na kojem su izgrađeni njihovi objekti, dok je ostatak zemljišta, bez kojeg ti objekti mogu normalno funkcionirati trebao postati vlasništvo lokalne zajednice, ali ga ona ne bi mogla prodavati, nego samo davati u koncesiju. Država je trebala dobiti oko 25 milijuna četvornih metra zemljišta u kampovima. No, Vlada je naprasno odustala i od tog prijedloga i najavila je donošenje zakona o turističkom i građevinskom zemljištu. Nakon toga su krenula nagađanja hoće li Vlada ipak izići u susret turističkim tvrtkama i dati im malo veći kolač, odnosno pravo na veći udio u turističkom zemljištu. Oporba je takvu Vladinu namjeru iščitavala iz izmjena Zakona u vlasništvu. No, Vlada opovrgava takve spekulacije, te ističe kako ide u izradu novog zakona jer se u paketu želi riješiti i pitanje građevinskog zemljišta, koje je također izuzeto iz privatizacije.
Ministarstvo bez evidencije
Vlada je odlučila da će to zemljište i turističko i građevinsko, vratiti prijašnjim vlasnicima gdje god je to moguće. Koliko je takvog zemljišta, odnosno bivših vlasnika koji nisu obeštećeni zato što im je nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imovina, u Ministarstvu pravosuđa ne znaju, jer o tome kako kažu ne vode evidenciju.
Međutim, naši izvori tvrde da Ministarstvo prikuplja takve podatke jer će baš o njima ovisiti koliko će Vlada ići daleko u povratu turističkog zemljišta, a pogotovu u svojoj drugoj namjeri, a to je povećanje naknada za obeštećenje tamo gdje je nemoguć naturalni povrat. Naši izvori tvrde da Vlada planira povećati naknade za turističko i građevinsko zemljište kako bi one bile pravednije od dosadašnjih i kako bi bile što bliže tržišnoj cijeni. Tako se želi izbjeći situacija u kojoj nekadašnji vlasnici za svoje zemljište dobivaju vrijednost koja odgovara tek malom postotku tržišne vrijednosti pa kojoj to isto zemljište danas prodaju tvrtke i lokalne vlasti koje su ga u međuvremenu uknjižile u svoju imovinu.
Za 1.454 rješenja 153,5 milijuna kuna
Dosad je u državnim obveznicama, podaci su Fonda za naknadu imovine, država za građevinsko zemljište isplatila naknadu od 136 milijuna kuna za 1.154 pravomoćna rješenja. U tijeku je isplata još 300 rješenja, pojašanjavaju iz Fonda, po kojima sveukupna naknada iznosi 17, 5 milijuna kuna u državnim obveznicama. To znači da su dosad donesena ukupno 1.454 rješenja, po kojima je naknada za građevinsko zemljište ukupno 153,5 milijuna kuna, odnosno u prosjeku 105 tisuća kuna po rješenju. To bi značilo da su bivši vlasnici građevinskog zemljišta u prosjeku dobili obeštećenje od 14 tisuća eura za što se samo u rijetkim dijelovima Hrvatske može kupiti zemljište za gradnju kuća ili nekih drugih objekata. Uz to je država isplatila i 89 milijuna kuna naknade za poljoprivredno zemljište za 1.123 bivša vlasnika ili njihove nasljednike, odnosno 89 tisuća kuna po rješenju.
Hoće li te naknade ubuduće biti veće, ovisit će o tome koliko se građevinskog i turističkog zemljišta ne može vratiti u naturi, odnosno koliko bi državu koštala isplata po novim pravilima. A to će pak ovisiti o ponašanju vlasnika turističkih poduzeća, odnosno o tome hoće li se oni pomiriti s time da će dobiti samo zemljište na kojem su izgrađeni njihovi objekti i ono koje im je potrebno za obavljanje posla ili će i dalje lobirati da se njihov kolač poveća.(Jagoda MARIĆ glasistre)
|
- 10:58 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
VIKEND MLADOG MASLINOVOG ULJA I GASTRONOMSKIH DELICIJA
Na početku maslinarske manifestacije posjetiteljima se ipak najzanimljivijim pokazao štand pršutara i gastro kutak ekipe Gastronomada. Za dobrodošlicu se grupa vrsnih kuhara prezentirala tradicionalnim jelom nekadašnje Poljičke republike - soparnikom
Gastro kutak je za otvorenje ponudio dalmatinski specijalitet
VODNJAN -Istra kao regija najboljeg maslinovog ulja, a Vodnjan i njegova okolica kao nositelj i motor takve proizvodnje – tim je riječima jučer istarski župan Ivan Jakovčić otvorio drugo izdanje Dana mladog maslinovog ulja na vodnjanskom Narodnom trgu. Istaknuo je da si Istra ne može priuštiti proizvoditi nešto prosječno jer ima uvjete za vrhunsko, kao i da bi ova manifestacija trebala postati međunarodnog karaktera.
Brojnim se uzvanicima, među kojima su bili predstavnici županijske i vodnjanske vlasti, neki istarski čelnici i lokalni vijećnici, uz gradonačelnika Klaudija Vitasovića, Lorenza Delzotta i predsjednika organizacijskog odbora Sandija Chiavalona iz vodnjanskog Agroturista obratio i stručni savjetnik ove udruge Franko Raguž. Rekao je da je ovogodišnja berba u maslinicima južne Istre jedna od najboljih u zadnjih desetak godina. To pokazuje i dvostruko veći broj maslinara u odnosu na ovu godinu koji su ušli u svjetske vodiče ekstradjevičanskih ulja. Otvorenje su uveličali i zbor ovdašnje Zajednice Talijana te klapa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
U kvalitetu ovogodišnjih ulja mogli su se uvjeriti brojni znatiželjnici i ljubitelji dobre hrane i vina. Pod velikim se šatorom na trgu okupilo više izlagača nego prošle godine, a tijekom tri dana predstavit će se i proizvođači vina, pršuta te istarske lavande. Svoje su štandove otvorili, uz domaćine, Grad Buje, Vina Trapan, Kalavojna Vina, Agrolaguna, Agroprodukt, Brist, Agrofarmacija, Svijet biljaka, Euroherc, Agrooprtalj, Vina Bibich iz Skradina, Franco Basiaco, Vinistra, Vetropack Straža, Udruga proizvođača istarskog pršuta iz Pazina, Uje iz Splita te Labinprogres, dok je na otvorenom izložena poljoprivredna mehanizacija. Na samom se početku manifestacije posjetiteljima ipak najzanimljivijim pokazao štand pršutara i gastro kutak ekipe Gastronomada. Za dobrodošlicu se grupa vrsnih kuhara prezentirala tradicionalnim jelom nekadašnje Poljičke republike soparnikom, koji se više stotina godina jede s maslinovim uljem, te crnim plavcem, koji se naveliko točio iz starinske mišine. Majstor kuhinje Robert Ripli za vikend je najavio bogat gastro show, kada će se pripremati mnogi specijaliteti s područja cijele Hrvatske koji se dobro »slažu« s mladim maslinovim uljem.(B. BAN)
|
- 11:04 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
«KUGLICE ZA KLINCE» Donirajmo 1 kunu
DUHANOVA HUMANITARNA AKCIJA «KUGLICE ZA KLINCE»
Donirajmo 1 kunu ustanovama za odgoj i obrazovanje!
U sklopu svog humanitarnog programa, Duhan d.d. Rijeka organizira božićnu akciju Kuglice za klince, u kojoj će se prikupljati novac za Centar za odgoj i obrazovanje – Rijeka te Školu za odgoj i obrazovanje - Pula.
Duhan d.d. Rijeka potiče organizaciju humanitarnih akcija svake godine u vrijeme božićnih blagdana, a humanitarnom akcijom «Kuglice za klince» želi pomoći i svojoj zaposlenici čije je dijete štićenik ustanove u Puli.
Donirane ustanove se jedine na području Primorsko-goranske i Istarske županije bave odgojem, obrazovanjem, radnim i stručnim osposobljavanjem djece i mladih s teškoćama u razvoju.
Od listopada 1960. godine u Rijeci djeluje Centar za odgoj i obrazovanje, koji provodi odgoj, obrazovanje, habilitaciju, rehabilitaciju, radno i stručno osposobljavanje djece i mladih s mentalnom retardacijom i drugim utjecajnijim teškoćama u razvoju. U Centru se provodi i školovanje mladeži u srednjoj školi i stječe se niža stručna sprema u različitim područjima rada - strojarstva, poljoprivrede, obrade drva, graditeljstva, tekstilno-odjevnog područja, grafike, ugostiteljstva i turizma te ostalih usluga.
Škola za odgoj i obrazovanje Pula osnovana je 1958. godine. U njoj se odgajaju, obrazuju, radno i stručno osposobljavaju djeca i mladež s lakom, umjerenom i težom mentalnom retardacijom s utjecajnim teškoćama, te djeca i mladež s autističnim smetnjama s područja Istarske županije.
Od 21.studenoga do 24. prosinca 2006. godine na svim prodajnim mjestima Duhana d.d. moći će se kupiti kuglice za božićno drvce po cijeni od samo 2 kune, od čega će se 1 kuna zajednički donirati ustanovama u Rijeci i Puli.
Prikupljenim novcem u akciji Kuglice za klince, COO u Rijeci ostvarit će projekt Škola u prirodi koji zbog specifičnog programa škole iziskuje velike financijske troškove, a ŠOO u Puli nabavit će neophodnu edukacijsku opremu.
|
- 11:19 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
INA & dionice INE
AVNA PONUDA DIONICA NACIONALNE NAFTNE KOMPANIJE: SVAKE MINUTE SEDAM GRAĐANA PREDA PONUDU ILI SE RASPITUJE ZA KUPNJU DIONICA
Prvi mali dioničari Ine - umirovljenici
Od deset građana koji su jučer predali ponude čak šest su umirovljenici. Oni će se najvjerojatnije odlučiti samo za paket uz pogodnost, odnosno za kupnju do 38 tisuća kuna. Ako je računica o sedam građana u minuti točna, dionice bi u konačnici moglo kupiti čak 50 tisuća građana
Tek kada prikupi i ponude bez pogodnosti i ponude investitora, Vlada će odrediti cijenu po kojoj će građani plaćati dionice
RIJEKA/ZAGREB -Od deset građana koji su jučer predali ponude za kupnju Ininih dionica čak je šestero umirovljenika. Neslužbeni su to podaci o odazivu građana prvog dana predaje ponuda za kupnju dionica, koje se mogu upisati u 46 poslovnica Raiffeisen banke i 153 poslovnice Fine. Koliko je točno građana prvog dana predalo svoje ponude, u Vladi ne smiju odgovoriti jer, kako objašnjavaju, na taj način će utjecati na javnu ponudu, pa tako i na cijenu Ininih dionica. Neke procjene, pak, ističu da svake minute čak sedam građana preda ponudu ili se raspituje o kupnji Ininih dionica te da će tako biti do kraja predaje ponuda. Ponude za kupnju uz pogodnost predavat će se do 23. studenog, a one bez pogodnosti do 27. studenog, pa bi, ako je računica o sedam građana u minuti točna, čak 50 tisuća građana moglo kupiti Inine dionice. Ako se među njima nastavi omjer umirovljenika kakav je bio prvog dana, to znači da će čak 30 tisuća umirovljenika kupiti Inine dionice. Oni će se najvjerojatnije odlučiti samo za paket uz pogodnost, odnosno za kupnju do 38 tisuća kuna.
Vezanost za Inu
Jučerašnji dan je upućivao da bi doista moglo biti tako jer su na šalterima Fine i RBA čekali uglavnom umirovljenici. Među onima koje smo zatekli pred šalterima na kojima se obavljaju transakcije Ininih dionica u riječkoj poslovnici Raiffesen banke, bio je i umirovljeni djelatnik Ine Sava Munjas kojemu je jedan od razloga za ulaganje u ove dionice upravo vezanost za svoju bivšu tvrtku.
- Pa vjerujem u te dionice, ne baš sto posto, ali devedeset posto, te mislim da će u budućnosti njihova vrijednost rasti. A i to što sam tridesetak godina radio u toj tvrtki jedan je od razloga što sam zainteresiran za dionice, rekao je Munjas koji se za dionice ipak ne namjerava zaduživati, već će kupnju financirati iz štednje.
Među građanima koji su se interesirali za kupnju, uz ostalo se primjerice moglo čuti kako je trebalo omogućiti i veće ulaganje od 38 tisuća kuna koliko je utvrđeno kao maksimalan iznos ulaganja za građane, kao i da je sadašnjim i bivšim djelatnicima Ine trebalo već sada omogućiti kupnju uz povoljnije uvjete.
Osim što je za kupnju dionica ušteđevinu »vadio iz čarapa«, dio Hrvata odlučio je za tu namjenu uzeti i kredit. Marjan Marić, koji se jučer informirao o uvjetima kupnje dionica koje planira kupiti gotovinom, a ostatak »pokriti« kreditom.
- Zbog čega kredit? Tridesetak tisuća kuna i nije prevelik iznos za uzimanje kredita, ali da je više, mislim da bih dobro promislio. Što se tiče povjerenja u dionice, mislim da će cijena nafte i dalje rasti, a time i cijena dionica, a i Ina je još uvijek dobrim dijelom u državnom vlasništvu pa je i to neka vrsta osiguranja. Po meni za uložen novac nema straha, kaže Marić.
Na trenutke su se u pojedinim poslovnicama, primjerice u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, stvarale gužve na šalterima, ali to nije trajalo cijeli dan. Građani jučer na šalterima nisu mogli dobiti ni prospekt uvrštenja kako bi imali sve podatke o poslovanju Ine, ali iz Vlade najavljuju da bi se on danas već mogao pojaviti u poslovnicama Fine i RBA.
Nema »posla« bez JMBG-a
Dio građana jučer je otišao neobavljena posla jer se dionice ne mogu upisati bez jedinstvenog matičnog broja građana, a njega na novim dokumentima nema. Oni koji nemaju JMBG na svojim osobnim iskaznicama trebaju sa sobom ponijeti dokument na kojem ga imaju ili iz MUP-a donijeti uvjerenje o JMBG-u. Uz to, moraju imati i dokaz o hrvatskom državljanstvu i broj tekućeg računa u bilo kojoj hrvatskoj banci. Ponude mogu predavati i strani državljani, ali oni nemaju pravo na prvenstvo i pogodnosti.
Vlada će u javnoj ponudi prvo zadovoljiti interes hrvatskih građana koji kupuju paket do 38 tisuća kuna, a oni svoje ponude mogu predavati najkasnije do 23. studenog do 20 sati, kada na računu moraju imati uplaćen novac. Tek kada prikupi i ponude bez pogodnosti i ponude investitora, koje se mogu predavati do 27. studenog, Vlada će odrediti cijenu po kojoj će građani plaćati Inine dionice, a ona će se kretati od 1.400 do 1.900 kuna. Prijenos dionica trebao bi završiti do 1. prosinca, a početkom sljedećeg mjeseca Inine dionice naći će se i na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi.
Plaća Tomislava Dragičevića - 60.783 kune
Mjesečna neto plaća (ona koju zaposlenik dobije nakon plaćanja poreza i doprinosa) predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića u ovoj je godini bila 60.783 kune, dok su njegova bruto primanja bila 118 tisuća kuna. Podatak je to iz prospekta uvrštenja, koji govori da Dragičević ima 3,3 puta veću plaću od premijera Ive Sanadera. U 2005. godini Dragičevićeva ukupna bruto primanja bila su 1,7 milijuna kuna. Član Uprave Ine Josip Petrović ima mjesečnu neto plaću 31,7 tisuća kuna, Mirko Zelić 32,64 tisuće, Niko Paulinović 32,4 tisuće, a najnižu plaću, 24,4 tisuće kuna, ima Tomsilav Thür. Plaće dvojice članova Uprave Ine koji predstavljaju MOL još isplaćuje ta mađarska tvrtka, a ne Ina.
Mateša i Gregurić kupuju, Linić i Valentić »bojkotiraju« dionice
Od četiri bivša »inaša«, Franje Gregurića, Slavka Linića, Nikice Valentića i Zlatka Mateše, koji su ujedno bili i vodeći članovi neke od hrvatskih Vlada, dvojica su nam najavila da će dionice svoje tvrtke kupovati, a dvojica to neće učiniti. No svi oni ističu da je ulaganje u Inu dugoročno isplativ posao.
Dionice će kupiti nekadašnji premijeri Mateša i Gregurić, a to neće učiniti bivši premijer Valentić i bivši potpredsjednik Vlade Linić. Mateša i Gregurić kupit će kao građani po 38 tisuća kuna Ininih dionica te paket na koji će imati pravo kao zaposlenici. Linić kaže da to neće učiniti iz principijelnih razloga jer ne sudjeluje u privatizaciji u Hrvatskoj, a Valentić napominje da on nikada nije ulagao u dionice. Otkriva da je svim svojim prijateljima koji su tražili savjet sugerirao da kupe Inine dionice. Što se tiče sadašnjih ministara, oni ističu da se ne mogu izjasniti jer bi time utjecali na javnu ponudu.(Jagoda MARIĆ, Alenka JURIČIĆ, glasistre)
|
- 14:37 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
"Bijeli štap-moj prijatelj" Humanitarna aukcija slika za pomoć slijepima
Poštovani sugrađani i prijatelji,
ovim putem Vas obavještavamo da će dana 17.11.2006. u 13 sati u gradskoj knjižnici u Puli biti održana humanitarna aukcija slika pod nazivom "Bijeli štap-moj prijatelj" sa ciljem pribavljanja sredstava za kupnju štapova za pomoć slijepima, te edukaciju za korištenje istih.
Slike možete pogledati od 13.11 u prostorijama gradske knjižnice i čitaonice Pula.
One koji žele pomoći, a i postati bogatiji za jedno vrijedno umjetničko djelo, pozivamo da se uključe u akciju gdje će imati prilike postati vlasnici neke od slika naših priznatih i talentiranih slikara. Plemenitom gestom, slike su poklonili slijedeći umjetnici: Aleksandra Rotar, Roberta Benčić, Mirjana Bursać, Mirjana Hrvatin, Ivanka Ocvirk, Nada Luboteni, Sonja Milotić Šesto, Ines Puhar, Saša Grbić, Rino Vale, Dolores Vlašić, Branka Legović, Mirjana Bužleta, Monika Petrović i Jadranka Benčić.
Pogledajte dio djela za koja se možete natjecati, a ostatak najbolje pogledajte sami uživo…..detaljnije na "Bijeli štap-moj prijatelj"
|
- 11:17 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
UKLANJANJE ILEGALNIH OBJEKATA
LJEDEĆEG TJEDNA KOMUNALAC UKLANJA ILEGALNE MONTAŽNE OBJEKTE
Odzvonilo garažama na javnim površinama
Ako do 16. studenog ostane ovoliko objekata, pretpostavljam da će nam za njihovo rušenje trebati tri dana. Moglo bi ići i brže ako vlasnici budu ozbiljno shvatili obavijest o uklanjanju i sami ih maknu s javne površine, kaže ravnateljica Komunalca Tamara Puja
Neki su vlasnici već sami uklonili garaže
FAŽANA -Općinsko poduzeće Komunalac počet će 16. studenog s uklanjanjem 15-ak bespravnih objekata u užem području Fažane. Riječ je o garažama, drvarnicama, nadstrešnicama i drugim sličnim montažnim objektima na javnim površinama u Aleji maslina te u dvorištu stambenog bloka u ulicama 43. istarske divizije i boraca. Ako vlasnici, odnosno korisnici, sami ne uklone bespravno podignute objekte na općinskom zemljištu do tog datuma, djelatnici Komunalca učinit će to na njihov trošak.
- Ako do 16. studenog ostane ovoliko objekata, pretpostavljam da će nam za njihovo rušenje trebati tri dana. Moglo bi ići i brže ako vlasnici budu ozbiljno shvatili obavijest o uklanjanju i sami ih maknu s javne površine, kaže ravnateljica Komunalca Tamara Puja.
Odluku o definitivnom uklanjanju garaža Općinsko poglavarstvo donijelo je još 5. listopada. No, takva je odluka donošena i ranije, a njena je realizacija više puta odgađana. U proljeće je, po riječima Puje, prolongirana dok ne završi sezona grijanja, s obzirom da neki od tih objekata služe i kao drvarnice. Eliminaciju nepoželjnih građevina potom je nakratko »spriječila« i ljetna sezona. U međuvremenu su neki vlasnici objekte sami uklonili, o čemu danas svjedoče betonske ploče na kojima su se nalazili.
Na naše pitanje ima li među 15-ak spornih objekata i onih koji su legalizirani ili se nalaze na otkupljenim okućnicama, Puja odgovara niječno. Kaže da u blizini tih lokacija doista postoje garaže - isključivo zidane - koje su davno otkupljene, a pitanje je vlasništva apsolutno čisto pa nisu »na meti« Komunalca.
Zanimljiv podatak vezan za garaže na javnim površinama izvlačimo iz naše arhive, a mogao se čuti na sjednici Općinskog vijeća u prosincu prošle godine. Tada je načelnica Dušanka Šuran spomenula da se na cijelom općinskom zemljištu nalazi 140 privatnih garaža, od čega za samo 11 postoji potrebna dokumentacija.
Prostorni plan Fažane definirao je lokacije na kojoj se nalaze garaže, posebno one u dvorištu zgrada ulica boraca i 43. istarske divizije, kao površine javne namjene. Kakvi će se sadržaji ondje nalaziti još nam nije poznato. To će biti riješeno tek Urbanističkim planom uređenja naselja Fažana, za koji javna rasprava počinje za dva tjedna.(Z. STRAHINJA)
|
- 15:15 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
»JAZZBINA CLUBBING 2006.« SUTRA U ROCK CAFFEU
Koncert Innertexture trija - Igor Lumpert na saksofonu
PULA -Druga večer nove sezone »Jazzbina Clubbinga« seli u Rock Caffe gdje će sutra u 21 sat nastupiti Innertexture trio koji predvodi mladi i uspješni slovenski saksofonist Igor Lumpert. Tenor- saksofonist i kompozitor Igor Lumpert rođen je u Novom Mestu 1975. godine, a ne tako davne 1999. godine bio je članom Sidewindersa, najboljeg jazz sastava u Njemačkoj. Nakon europskog dijela školovanja odlazi u New York na poziv basista Reggieja Workmana – člana John Coltrane Quarteta tijekom 1961. godine, kada su nastali neki od legendarnih Coltraneovih albuma kao što su »Ole«, »Africa Brass Sessions« i »Impressions«.
Lumpert u New Yorku ostvaruje glazbene suradnje s Georgeom Garzoneom, Busterom Williamsom, Chicom Hamiltonom i Billyjem Harperom. Prije četiri godine izabran je u New School Ensemble Waynea Shortera. Lumpert Puli predstavlja svoj band Innertextures koji gaji fuziju jazza, funka, istočnobalkanskih ritmova i neo bop crtica.
Pula je samo jedna od stanica turneje Innertexture trija koju nastavljaju svirkama po Austriji i Sloveniji. Ovo im je ujedno i prilika da predstave materijal za novi album koji bi trebao ugledati svjetlo dana početkom sljedeće godine. Lumpertov prvi album logičnog naziva »Innertextures« objavljen je 2004. godine kada ga je na evropskoj turneji pratio i sam Reggie Workman na kontrabasu.
Innertexture trio počeo je redovno nastupati u njujorškim klubovima 2003. godine, a članovi trija upoznali su se na studiju u New Schoolu. Originalne kompozicije Igora Lumperta trio obrađuje na osobit način, velika većina toga čista je sloboda improvizacije koja nerijetko urodi sasvim novim i neočekivanim idejama. Znalci tvrde da svaki nastup Lumpertovog trija donosi val svježine kojim se može podičiti samo newyorška jazz scena. Uz njega, posjetitelje Rock Caffea izvrsnom će svirkom počastiti i basist Matt Brewer (član banda Grega Osbyja) i izvrsni bubnjar Tommy Crane.(B. V.)
|
- 16:55 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
BRIJUNI RIVIJERA
DRŽAVA NAMJERAVA TVRTKU BRIJUNI RIVIJERA DOKAPITALIZIRATI UNOSOM »PRAVA GRAĐENJA« NA SVOJIM NEKRETNINAMA
Zemljište ostaje državno !!
Prema do sada objavljenom predviđeno je da se na Muzilu gradi hotelski kompleks s golfom kvalitete pet zvjezdica, na Sv. Katarini bila bi luka za megajahte, novi turistički objekti visoke kvalitete gradili bi se i na području Hidrobaze te Fažane. Luksuzni hotelski i restoranski kompleks te golf igralište trebali bi niknuti i u baljanskom priobalju, na područjima oko tvrđave Barbariga (Fort Formio), odnosno uvala San Pol i Kolone
Poluotok Muzil i dijelovi Pulskoga zaljeva dobili zeleno svjetlo za ulazak u projekt 'Brijuni rivijera'
POREČ -
Ono što je mnogima u projektu »Brijuni rivijera« smetalo, a riječ je dakako o latentnoj opasnosti da unosom državnih nekretnina u istoimeno trgovačko društvo one postanu predmetom trgovanja dogovaranog u uskim krugovima političkih moćnika i međunarodnog kapitala, prekjučerašnjom je odlukom Vlade RH o izmjeni društvenog ugovora o osnivanju Brijuni rivijere d.o.o. dobrim dijelom otklonjeno. Kao što je poznato, iz osnivačkog dokumenta, kojega je supotpisnica Istarska županija koja u temeljnom kapitalu društva sudjeluje s milijun i pol kuna, odnosno 33 posto, izbačena je mogućnost prijenosa vlasništva nad državnim zemljištima u tu tvrtku.
Država će, a ona je daleko najveći vlasnik zemljišta na kojima se kani razvijati projekt »Brijuni rivijera«, tvrtku dokapitalizirati unosom »prava građenja« na svojim nekretninama. To znači da će zemljište ostati državno, ali će se trgovačkom društvu omogućiti da na njemu u raznim investicijskim aranžmanima gradi planirane objekte u skladu s usvojenim programom gospodarenja. Pravo građenja davat će se na određeni broj godina, a s obzirom na činjenicu da dio za projekt predviđenog zemljišta ima status šuma i nalazi se u državnoj šumskogospodarskoj osnovi predviđena je i mogućnost davanja tzv. prava služnosti. To će omogućiti da se u realizaciju pojedinih projekata krene i bez prethodne promjene statusa šumskoga zemljišta.
Očekuju se ulaganja od milijun eura
Vlada je utvrdila i popis čestica koje su u državnom vlasništvu ili su opće, pomorsko dobro, a na kojima će se moći ostvarivati spomenuta prava građenja i služnosti, odnosno davati koncesije. Čestice, ukupne površine blizu 550 hektara, nalaze se na desetak lokacija u jugozapadnom istarskom priobalju, od poluotoka Muzil i Pulskog zaljeva preko štinjanske i fažansko-perojske do baljanske obale. Na Muzilu je ukupna površina zemljišta milijun i 123 tisuće kvadrata, koje najvećim dijelom ima status pomorskog dobra ili šume. Lokacija Sv. Katarina obuhvaća 11,6 tisuća četvornih metara toga otoka u Pulskom zaljevu, a na području Valelunge »u điru« je 671 tisuća kvadrata u dvjema katastarskim općinama – Pula i Štinjan. Sama lokacija Štinjan obuhvaća novih 129 hektara zemljišta, veći dio kojeg se nalazi u šumskogospodarskoj osnovi. Posebna zona je Hidrobaza, također na štinjanskoj obali, s 309 tisuća četvornih metara. Na području općine Fažana dvije su lokacije – manja od jednog hektara, te velika na području Pinete, na kojoj državnog zemljišta ima ukupno 27,4 hektara. Naposljetku, tu je i baljansko priobalje na kojem je država za projekt »Brijuni rivijera« spremna »dati« najveću površinu – ukupno 179,8 hektara, od kojih opet veći dio otpada na šumu.
Prema do sada objavljenom, predviđeno je da se na Muzilu gradi hotelski kompleks s golfom kvalitete pet zvjezdica, na Sv. Katarini bila bi luka za megajahte, novi turistički objekti visoke kvalitete gradili bi se i na području Hidrobaze te Fažane. Luksuzni hotelski i restoranski kompleks te golf igralište trebali bi niknuti i u baljanskom priobalju, na područjima oko tvrđave Barbariga (Fort Formio), odnosno uvala San Pol i Kolone. Master plan koji precizira izgradnju u sklopu »Brijuni rivijere« trebao bi uskoro biti predočen i široj javnosti, najavila je ministrica Marina Matulović-Dropulić. Doduše, sve to trebat će »pokriti« i odgovarajućim prostornoplanskim dokumentima, od GUP-ova do DPU-a, jedinica lokalne samouprave na čijem se prostoru projekt prostire.
Inače, od početka predstavljanja projekta »Brijuni rivijera« u javnosti se barata projekcijom ukupnih ulaganja u iznosu od milijardu eura, a investitori bi trebali doći izvana. Prilikom prekjučerašnjeg obrazlaganja spomenutih izmjena društvenog ugovora resorni ministar Kalmeta najavio je da će projekt otvoriti četiri tisuće novih radnih mjesta, a da će prva izgradnja početi unutar godinu dana.
Gradnja na Brijunima samo uz koncesiju
Osim promjene načina raspolaganja državnim zemljištem za »Brijuni rivijeru« na kopnu, izmijenjen je i način njegova korištenja na samim Brijunima koji imaju status nacionalnog parka. Dosadašnja odredba ugovora omogućavala je da se i na otočkom zemljištu osniva pravo građenja, ali važeći Zakon o zaštiti prirode propisuje da se pravo izgradnje i korištenja raznih objekata u zaštićenim dijelovima prirode može stjecati samo koncesijom, pa je ugovor na taj način i izmijenjen. I ovu promjenu prati popis čestica u katastarskoj općini Brioni za koje će se objaviti natječaj za dodjelu koncesije. Riječ je o ukupno 672 tisuće četvornih metara zemljišta, a prema dosadašnjim najavama naglasak bi bio na temeljitoj obnovi i podizanju kvalitete postojećih hotelskih kapaciteta na Velom Brijunu.
Radi provedbe izmjena društvenog ugovora Vlada je donijela i listu zaduženja za pojedina ministarstva i državna tijela. Tako ministarstva obrane i unutarnjih poslova kao posjednici nekretnina na pojedinim lokacijama moraju predložiti koje će konkretno predati Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Taj će ured Vladi u konačnici predložiti čestice na kojima će se dodijeliti pravo građenja. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka ima zadatak da pripremi izmjenu statusa vojne luke Muzil, odnosno da se ona izdvoji iz vojne luke Pula, a mora i na cijelom području utvrditi granice pomorskog dobra kako bi se na njemu mogle dodjeljivati koncesije. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva zadatak je da ustanovi pravo služnosti na šumama i šumskom zemljištu predviđenim za projekt »Brijuni rivijera«, a Ministarstvo kulture će raspisati natječaj za dodjelu koncesija na području Nacionalnog parka Brijuni. O izvršenju ovih zadataka spomenuta tijela bi Vladu trebala izvijestiti u roku od najviše dva mjeseca.
Goran PRODAN
|
- 16:21 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Umberto Eco na 2. SAJMU KNJIGE U ISTRI
PISAC ROMANA »IME RUŽE« NA 12. SAJMU KNJIGE U ISTRI
Skup prevoditelja »Eco – Magris: lavori in corso« (Eco – Magris: radovi u tijeku« u Circolu će se održati od 1. do 3. prosinca, a glavni gosti su Eco i Claudio Magris
Umberto Eco dolazi u Pulu. Jedan od najvećih živućih semiotičara i književnika današnjice od 1. do 3. prosinca bit će gost pulskog 12. sajma knjige u Istri. Vijest o pulskom gostovanju talijanskog književnika, koji je širu popularnost stekao romanom »Ime ruže«, potvrdila nam je jučer Magdalena Vodopija, direktorica Sajma knjige u Istri.
- Iako o tome nisam htjela govoriti prije najavne presice 12. sajma knjige u Istri, koja je zakazana za 15. studenog, nakon što je »procurila« vijest o dolasku Umberta Eca u Pulu, ne mogu reći da on ne dolazi. Svaki će vam organizator reći isto što i ja: program se nikad ne objavljuje neposredno prije samog početka manifestacije jer uvijek postoji mogućnost da najavljeni gost izostane iz opravdanih razloga i tako razočara publiku. Jednostavno, osjećamo se odgovorni i prema autoru i prema publici.
Dakle, gospodin Eco potvrdio je da dolazi u Pulu. On stiže na skup prevoditelja »Eco – Magris: lavori in corso« (Eco – Magris: radovi u tijeku), koji će se u prostoru pulske Zajednice Talijana, Circolu, održati od 1. do 3. prosinca. Kao što se vidi i po samom nazivu, uz Umberta Eca na skupu će biti i veliki talijanski pisac i intelektualac Claudio Magris. Program skupa, koji je dio sajamskog programa, a događa se u sklopu ovogodišnjeg, nultog izdanja Festivala »Polis - Jadran - Europa«, osmislila je i vodi naša poznata prevoditeljica Ljiljana Avirović. Ona je organizirala već dva takva skupa u Italiji, i to '80-ih u Rimu i '90-ih u Trstu, a Pula će imati čast ugostiti Eca i Magrisa i njihove prevoditelje, ističe Magdalena Vodopija.
Ona napominje da na pulski skup »Eco – Magris: lavori in corso« dolaze najpoznatiji prevoditelji djela dvojice istaknutih talijanskih autora iz cijelog svijeta. Tu će biti Mark Thompson (Velika Britanija), Afrodita Cionchin (Rumunjska), Veronika Brecelj (Slovenija), Anton Haakman (Nizozemska), Ragni Maria Gschwed (Njemačka), Elena Kostioukovitch (Rusija), Imre Brana (Mađarska), Srećko Fišer (Slovenija), Burkhart Kroeber (Njemačka), Helena Lozano (Španjolska), Mirela Radosavljević i Aleksandra Levi (Srbija) te Ljiljana Avirović, Nino Raspudić, Lija Paić i Ita Kovač iz Hrvatske. Organizator skupa je Sajam knjige u Istri, suorganizaciju potpisuju Festival »Polis - Jadran - Europa«, pulska Zajednica Talijana, talijansko ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca i Sveučilište u Trstu, a pokrovitelj je Talijanska unija.
Tijekom svog prvog nastupa u Hrvatskoj Eco, autor »Foucaultovog njihala«, »Baudolina«, »Otoka prijašnjeg dana«, »Šest šetnja propovjednim šumama«, »Otprilike isto«... na ovogodišnjem 12. sajmu knjige bit će i gost programa »Suton uz knjigu« 2. prosinca te »Doručka s autorom« 3. prosinca.
- Moram posebno zahvaliti Ljiljani Avirović, bez čijeg projekta »Eco – Magris: lavori in corso« ni Umberto Eco ni Claudio Magris ne bi došli u Pulu. Zanimljivo je da su i jedan i drugi veoma vezani uz svoje prevoditelje i ne odbijaju zajedničke nastupe s njima, veli Magdalena Vodopija. Ona ističe i da je Claudio Magris prihvatio ulogu savjetnika za program prvog Festivala »Jadran - Polis - Europa«, koji će se održati u lipnju u Puli, a čiji je grad gost Trst. Podsjetimo, Magris je već bio gost pulskog Sajma knjige. Bio je na jubilarnom, 10. izdanju 2004. godine, a još pamtimo njegov »Doručak« koji je vodio Vojo Šiljak i razgovore o njegovim djelima »Microscosmi«, »Izložba«, »Dunav«...(B. ĆUSTIĆ JURAGA)
|
- 13:36 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
