Izborni proračun Vlade u kojoj ne participiramo ne podržavamo.
Bilo koja rasprava o proračunu - a to je njegov najveći problem – jest suvišna jer je još trećesiječanjska vlast promjenom saborskog poslovnika i Zakona o proračunu omogućila izglasavanje državnog proračuna kroz formu obične većine, a to je 39 ruku, što je sramota koju neće nitko tko je na vlasti promijeniti – komentirao je saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin nepodržavanje prijedloga državnog proračuna za iduću godinu.
Kajin apsurdnim drži da se »u jednom Lanišću cijelo selo mora okupiti« da bi izglasalo proračun, dok u Saboru državni proračun može izglasati »predsjedavajući radni stol«. Bitno je, kaže, da je proračun ratne 1994. iznosio 22,5 milijardi kuna, čemu treba pridodati još 30 posto sredstava izvanproračunskih fondova. Proračun države za 2007. iznosi 108 milijardi kuna, plus 8-9 posto sredstava izvanproračunskih fondova.
Nelogično da o općim bolnicama brinu županije
- HDZ je proračun s 86,2 milijarde povećao za 22 milijarde kuna. Državni proračun je od 1994. povećan na 108 milijardi kuna (za ukupno 86 milijardi), dok je BDP porastao s 99 milijardi (1994.) na 250 milijardi kuna, odnosno za 151 milijardu kuna. Dakle, proračun je u 13 godina povećan za 4,65 puta, a BDP za svega 2,7 puta. Pametnome dosta. To znači da je problem Hrvatske što troši gotovo svaku drugu kunu, a opet nitko nije zadovoljan. Rješenje je jednostavno: pustiti ljude da rade jer na ovim prostorima je još jedna država promijenjena, ali je politika ostala ista – »što manje radiš to više imaš«, odnosno u Hrvatskoj se sve isplati, samo ne raditi – rekao je Kajin.
Iznio je još nekoliko brojki, među ostalim one koje govore da državni proračun za 2007. raste za 8,8 posto u odnosu na 2006. ili dvostruko više od rasta BDP-a. To, po njemu, govori da je Vladi primarno kupovanje socijalnog mira. Proračun je izborni, Vlada igra na sigurno, kazao je, ali u tom povećanju bilo je mjesta i da država preuzme odgovornost za opće bolnice (uključujući financiranje), kao i za rješavanje novih umirovljenika
Nelogično je, smatra naš sugovornik, da o općim bolnicama brinu županije, jer su im proračuni manji od prihoda bolnica. Naveo je primjer Istarske županije s proračunom od 210 milijuna kuna, dok su istodobno godišnji prihodi Opće bolnice Pula oko 200 milijuna kuna.
Županija gubi 7,5 a Rovinj 30 milijuna kuna!
Kada je o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave riječ, naveo je da proračun Istarske županije, prema izračunu pročelnice za financije Silvane Kostešić, gubi 7,5 milijuna kuna, dok prema izračunu Ministarstva financija gubi – 5,5 milijuna. Rovinj prema podacima pročelnice gubi skoro 30 milijuna, a prema resornom ministarstvu – 27 milijuna. Zagreb će izgubiti oko 530 milijuna, što je, međutim, 7 posto njegova proračuna, dok Rovinj gubi 24 posto proračuna, upozorava Kajin.
- Da bi se to kompenziralo, prvi put u zadnjih 15 godina u proračun RH unesena je stavka gradnje sportske dvorane u Rovinju koju će država financirati s 15 milijuna kuna. Inače, svi drugi istarski gradonačelnici, od Pule do Buzeta, zagovaraju novi zakon. Za mene su jednako šokantna sredstva, odnosno subvencije za brodogradnju: ove godine ona će biti manja za 43,7 milijuna kuna, ne računajući lanjsku sanaciju (4,2 milijarde kuna) od koje Uljanik nije dobio ni kune, da bi Vladino povjerenstvo jučer »najavilo« spajanje pulskog i riječkog brodogradilišta. Dosta mi je floskula i obećanja da će netko riješiti i mirovine i zdravstvo i školstvo i socijalu, a da se ne kaže kome će se uzeti i koje područje u Hrvatskoj koliko daje u proračun - kazao je Kajin, koji tvrdi da Istrani (per capita) gotovo triput više izdvajaju u odnosu na hrvatski prosjek. Na pitanje odakle mu ovi podaci, ističe da su njegovi te da ih je dobavio od Državnog zavoda za statistiku.
U državnom proračunu za iduću godinu, istarski projekti dobili samo 44,7 milijuna kuna
Na koncu, rekao je da su u državnom proračunu za iduću godinu zastupljeni istarski projekti u iznosu od 44,7 milijuna kuna. Riječ je o dogradnji OŠ Vodnjan (120.000 kuna), Općoj bolnici Pula (13 milijuna), sportskoj dvorani u Rovinju (15 milijuna), opremanju Sveučilišta u Puli (9,2 milijuna), izgradnji sportske dvorane Srednje talijanske škole »Dante Alighieri« u Puli (6 milijuna), Domu za psihički bolesne odrasle osobe Motovun (1,3 milijuna), dok je ukupno 220.000 kuna namijenjeno manjim projektima, uglavnom cestogradnji.
Post je objavljen 27.11.2006. u 18:17 sati.