Intendos

srijeda, 20.01.2016.

Glas naroda vrijedi!

Naša okolina je puna primjera koji ukazuju na to kako poduzeća i lokalna zajednica ne pričaju uvijek istim jezikom. Za svako poduzeće je glavni cilj ostvariti što je moguće veći profit uz što manje troškove te pritom u potpunosti iskorištavati oskudne resurse. Lokalna zajednica pak razmišlja o očuvanju zdravlja, ekologiji i zadržavanju tih oskudnih resursa. Jasno je zbog čega se gotovo stalno nalaze na suprotnim stranama kada je riječ o bilo kakvim novim projektima.

Jedan dobar primjer te nesloge je projekt gradnje termoelektrane u Pločama. Stručnjaci su izračunali da će do 2020. godine prestati s radom 65% termoenergetskih postrojenja u Hrvatskoj, te ako danas uvozimo 30% električne energije brojka će tad porasti preko 50%. Jedina opcija je gradnja TE na ugljen ili plin. Za opciju TE na plin jedina je lokacija Zagreb, a TE na ugljen su pogodne za obalna područja. Prevagnuo je kriterij cijene jer su sustavi pročišćavanja podjednako efikasni. Obalna pozicija omogućuje jeftinu i logistički jednostavnu dobavu ugljena brodovima iz cijelog svijeta, a također je pogodna pozicija iz tehničkih razloga jer se za hlađenje koristi morska voda te na taj način eliminira dodatni trošak gradnje rashladnog tornja. Što se tiče pozicije luka Ploče je idealna jer ima već potrebnu infrastrukturu za pretovar ugljena. U luci Ploče smatraju da će se realizacijom tog projekta ostvariti velika korist za lokalno stanovništvo u vidu otvaranja radnih mjesta, povećanja proračuna grada, razvoja stakleničke proizvodnje povrća, voća i cvijeća. Smatraju da su emisije štetnih čestica na minimalnoj razini te da nema razloga za strah. U mnogim europskim zemljama takva su postrojenja u središtu grada te je samo potrebno educirati stanovništvo o svim mogućnostima koje im takav projekt pruža.

E pa upravo tu leži problem. Komunikacija!! Stanovništvo je u velikom strahu od štetnih tvari jer su u prethodnim godinama iskusili teške slučajeve obolijevanja od azbestoze. Onaj tko se jednom opekao neće ponovo. Osim toga ne žele TE u gradu jer smatraju da bi jako štetno utjecala na razvoj turizma, okoliša te ekoloških proizvoda u cijeloj dolini Neretve. Žestoko se pobunila cijela lokalna zajednica i inicijativa „Pravo na zdrav život“ iz Ploča te „Spasimo dolinu Neretve“ iz Metkovića. Uspjeli su se izboriti za referendum kojim su se izjasnili da ne žele gradnju TE u Pločama. Nakon referenduma, poštujući volju naroda, odustalo se od gradnje.

Da je projekt od samog početka detaljno informirao lokalnu zajednicu o prednostima i nedostatcima možda bi i bio realiziran. Ne može se očekivati da zajednica prihvati tako veliku investiciju samo zato što ćete ih zaposliti i da se neće pobuniti. Pločani su dokazali da i glas naroda vrijedi!

ponedjeljak, 11.01.2016.

Stakeholderska teorija

Stakeholderi ili interesne skupine su grupa ljudi ili osoba koja je investirala u tvrtku ili ima interes u njoj.Oni mogu imati utjecaj na ostvarenje organizacijskih ciljeva i po njihovom pristupu mogu biti interesne grupe,vladine organizacije,trgovinske asocijacije,sindikati kao i zaposlenici, dioničari i financijske institucije.

Uloga menadžera po stakeholderskom pristupu nije nimalo laka.On mora uravnotežiti potrebe i promicati kolektivne interese kao i orijentirati se konkretnim potrebama svih interesno-utjecajnih skupina.
Njegov organizacijski ali i menadžerski osobni cilj je kreirati bogatstvo i sačuvati odnose tj.služiti pravedno svim stakeholderima.
Po normativnom pristupu stakeholderske teorije on je povjerenik koji izlaže interese poduzeća kao cjeline balansirajući različite interese stakeholdera.Sam taj pristup je usmjeren na to da ograniči moć i negativan utjecaj poduzeća kad tržište u tome ne uspjeva. Usmjeren je na određenje svrhe poduzeća i smjera u kojem bi se ono trebalo upravljati ali uzimajući u obzir stakeholdere.
Također sugerira da bi poduzeće trebalo preuzeti odgovornost za posljedice svog djelovanja i biti uključeno u rješavanje socijalnih pitanja.
Interesno-utjecjane skupine često imaju različite interese međusobno, kao i od samog poduzeća. Primjerice, dioničari mogu biti poduzeća, institucionalni investitori kao što su fondovi i banke, menadžeri i zaposlenici koji su ujedno i vlasnici, mali pojedinačni dioničari itd. ,i njihovi interesi se mogu razlikovati.

Zaposlenici žele zadržati svoj posao u poduzeću kao i redovnu plaću, a na to mogu utjecati putem sindikata,štrajkovima,raznim akcijama i slično.Dioničari su zainteresirani za dividendu,a njihova moć je u glasačkim pravima temeljenim na vlasništvu dionica.Kupci žele poštenu razmjenu,tj. kvalitet za potrošeni novac u tom poduzeću.Svoje nezadovoljstvo mogu iskazati kupnjom kod konkurenta ili bojkotiranjem poduzeća.

Izazovi koji stoje pred vrhovnim menadžmentom mogu izraziti pitanjem: kako zadovoljiti zahtjeve interesno-utjecajnih skupina, a istodobno maksimizirati sposobnost stvaranja bogatstva poduzeća.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.