ponedjeljak, 30.07.2012.

Agregatna stanja tvari

Kemija je znanost o tvarima i njihovim promjenama.
HOMOGENE SMJESE (grč. homoios – jednak, grč. genos – rod) su smjese kojima se prostim okom, povećalom ili mikroskopom ne mogu vidjeti njihovi sastojci. Primjer: ocat, otopine šećera ili soli u vodi, zrak, more, legure.

HETEROGENE SMJESE (grč. heteros – drugi, različiti, grč. genos – rod) su smjese u kojima se prostim okom, povećalom ili mikroskopom mogu vidjeti njihovi sastojci, imaju promjenjiv sastav i svojstva. Primjer: zemlja, onečišćena voda, gusti sokovi, smjesa strugotina bakra i željeza.




ČISTE TVARI
su uvijek homogene, a mogu biti građene od istovrsnih ili raznovrsnih atoma.
ELEMENTARNE TVARI – građene su od istovrsnih atoma (kisik, sumpor).
KEMIJSKI SPOJEVI – građeni su od raznovrsnih atoma


Agregatna stanja tvari
  
Tvari se u prirodi nalaze u tri agregatna stanja: čvrstom (s), tekućem (l) i plinovitom stanju (g).
 
ČVRSTO
Zbog male međusobne udaljenosti čestica čvrstih tvari privlačne sile su vrlo jake. Tvari imaju stalan oblik i volumen, a čestice titraju oko središnjeg položaja ne napuštajući geometrijsku strukturu.






TEKUĆE
Između čestica tekućih tvari udaljenost je veća, pa su privlačne sile slabije. Čestice se relativno slobodno gibaju i lako mijenjaju svoj položaj, te poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.




Sublimacija joda

PLINOVITO
Udaljenost između čestica plinovitih tvari je velika, zbog toga su privlačne sile zanemarive.
Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u prostoru. Volumen ovisi o tlaku i temperaturi.
Promjenom uvjeta u kojima se tvar nalazi mijenja se i agregatno stanje.






- 13:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 26.07.2012.

Razvitak biljnog organizma

• izmjena haploidne i diploidne generacije
• haploidna generacija (GAMETOFIT) proizvodi gamete ili spolne rasplodne stanice
• stapanjem muške i ženske gamete nastaje zigota
• zigota se razvija u biljku (SPOROFIT) koja je diploidna i proizvodi spore
• spore se razvijaju u generaciju koja proizvodi gamete





Tipični dvospolni cvijet kritosjemenjača sastoji se od lapova, latica, prašnika i tučka.



Biljka je sporofit ili diploidna generacija. Tijekom evolucije diploidna je generacija (sporofit) postala sve izraženija, a haploidna (gametofit) se postupno reducirala.




http://www.zastavki.com/eng/Nature/Flowers/wallpaper-22365-18.htm

PRAŠNIK
• muški dio cvijeta u kojem se razvijaju
MIKROSPORE ili peludna zrnca
• prašnik se sastoji od prašničke niti (filamenta) i prašnice (antere)
• prašnica ima dvije polutke od kojih svaka sadrži dvije peludnice





Prerez prašnika
http://chsweb.lr.k12.nj.us/psidelsky/plant_meiosis.htm

• u peludnicama iz diploidnih matičnih stanica mejozom nastaju mikrospore
PELUDNICE = MIKROSPORANGIJ
MIKROSPOROGENEZA - proces kojim nastaju peludna zrnca (mikrospore)
• iz jedne matične stanice nastaju 4 haploidne mikrospore



Peludna zrnca
http://www.paranoias.org/2010/06/pollen-under-a-microscope/

• iz mikrospora se dalje razvija muški gametofit (haploidna generacija)
• jezgra mikrospore se mitotički dijeli i nastaju dvije jezgre: vegetativna i generativna
• kada peludno zrnce dospije na njušku tučka razvija se peludna mješinica
• jezgra generativne stanice podijeli se u dvije spermalne jezgre


TUČAK
• ženski dio cvijeta
• sastoji se od plodnice
, vrata i njuške
• u plodnici su sjemeni zameci (homologni
makrosporangiju)
• u sjemenom zametku nastaje matična stanica embrionske vreće
• tijekom makrosporogeneze (mejoza) matična stanica se dijeli i nastaju 4 haploidne stanice
• 3 stanice propadaju, samo 1 (makrospora) se razvija u
embionsku vreću  iz koje će se razviti ženski gametofit (haploidna generacija)
• jezgra makrospore se tri puta mitotički dijeli - nastaje 8 jezgara
• jezgre se razdvajaju u dvije skupine od po 4 jezgara (smjeste se na suprotnim krajevima embrionske vreće)
• zatim se po jedna jezgra iz svake skupine stanica pomiče prema središtu stanice
• po tri jezgre ostaju na svakom kraju stanice - oko njih se oblikuju membrane i one postaju samostalne stanice
• jedna od tri gornje stanice (najveća) - jajna stanica (preostale dvije su pomoćnice)
• tri donje stanice su
antipode
• dvije preostale središnje jezgre stapaju se u diploidnu sekundarnu jezgru
• ženski
GAMETOFIT = embrionska vreća s 8 jezgara





- 19:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 22.07.2012.

Građa atoma

ATOM je najsitnija čestica elementa koja može kemijski reagirati, a izgrađen je od atomske jezgre i elektronskog omotača i nema naboj.

ATOMSKA JEZGRA izgrađena je od pozitivno nabijenih protona i nenabijenih neurona.

ELEKTRONSKI OMOTAČ izgrađuju negativno nabijeni elektroni.



PROTON je subatomska čestica mase m = 1,673 X 10-27 kg, naboja Q = +1,6 x 10-19 C.  Nabojni broj protona je 1+.
NEUTRON je neutralna subatomska čestica mase m = 1,673 X 10-27 kg.
ELEKTRONI su čestice čiji je naboj Q = -1,6 x 10-19 C. Nabojni broj je 1-, a masa zanemarivo mala.

Broj protona u atomskoj jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču.
Atom je definiran ATOMSKIM (protonskim, rednim) i MASENIM (nukleonskim) brojem.


ATOMSKI BROJ (Z) je broj protona sadržanih u atomskoj jezgri, odnosno broj elektrona.
MASENI BROJ (A) jednak je zbroju protona i neutrona u atomskoj jezgri.
Broj protona u atomskoj jezgri određuje vrstu atoma, a elektroni određuju kemijska svojstva elementa.

IZOTOPI su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona, a različit broj neutrona (isti atomski broj, a različiti maseni broj).

Z = N (p+) = N (e-)
Z - atomski broj
N (p+) - broj protona
N (e-) - broj elektrona

A = N (p+) + N (n)
A - maseni broj
N (n) - broj neutrona


- 22:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.