četvrtak, 02.08.2012.
Građa stanice
|
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama. Stanična teorija koju su prvi predložili Matthias Jakob Schleiden i Theodor Schwann 1839. govori da su svi organizmi izgrađeni od jedne ili više stanica. Stanice mogu nastati samo iz postojećih stanica. Prokariotska stanica Prokariotska stanica (protocit) je jednostavne građe te ima staničnu stijenku i membranu, ali nema staničnu jezgru (nemaju oblikovanu jezgrinu ovojnicu) i organele, osim ribosoma koji su manji od eukariotskih. U citoplazmi prokariotskih stanica nalazi se jedna slobodna, prstenasta (iznimno linearna), zatvorena DNK koja se zove nukleoid.  Prokariotske stanice evolucijski su starije od eukariotskih stanica (eucita). Tri glavne skupine prokariota su: mikoplazme, bakterije i cijanobakterije ili modrozelene alge. Eukariotska stanica Eukariotska stanica je stanica kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom jezgrinom membranom. U eukariotskoj stanici razvile su se i brojne stanične organele kojih nema kod prokariotskih organizama, među kojima su: endoplazmatiski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi, mitohondriji i plastidi. Među eucitima razlikuju se biljne i životinjske stanice. Biljne stanice imaju čvrstu celuloznu stijenku, sadrži plastide i vakuolu.  • Citoplazma – osnovna supstancija stanice bez membrana (tj. organela) • Plazmatska membrana - polupropusni lipidni dvosloj izgrađen od bjelančevina i lipida koji odvaja unutarstanični dio od vanstaničnog okruženja • Citoskelet - mreža tankih bjelančevinastih niti i cjevčica koje se protežu kroz cijelu stanicu. Daje oblik stanicama, omogućuje gibanje stanica i citokinezu, gibanje staničnih dijelova, staničnu diobu, endocitozu, usidrenost staničnih organela i citoplazmatskih enzima na određenom mjestu čime se održava optimalan prostorni raspored u samoj stanici te rast same stanice • Endoplazmatski retikulum – sustav membrana koji se pruža kroz cijelu stanicu (sinteza lipida, sinteza membranskih dijelova, eksport proteina) • Golgijev aparat - sastoji se od 3 - 8 membranskih vrećica pritisnutih jedna na drugu, diktiosoma • Lizosomi - proizvode se u Golgijevom tijelu, sadrže enzime • Mitohondriji – stanični organeli sa vlastitom DNA (stanično disanje, pretvorba energije) • Stanična jezgra - nosi staničnu genetsku uputu koja određuje razvoj organizma. Okružena je jezgrinom ovojnicom, a jezgrine pore propuštaju određene tvari iz jezgre i u jezgru • Ribosomi - sastoje se od bjelančevina i RNA, a služe prevođenju genetske upute koja dolazi u obliku glasničke RNA (mRNA) u polipeptidni lanac (npr. bjelančevinu) • Endoplazmatski retikulum – sustav membrana koji se pruža kroz cijelu stanicu (sinteza lipida, sinteza membranskih dijelova, eksport proteina) |
ponedjeljak, 30.07.2012.
Agregatna stanja tvari
|
Kemija je znanost o tvarima i njihovim promjenama. HOMOGENE SMJESE (grč. homoios – jednak, grč. genos – rod) su smjese kojima se prostim okom, povećalom ili mikroskopom ne mogu vidjeti njihovi sastojci. Primjer: ocat, otopine šećera ili soli u vodi, zrak, more, legure. HETEROGENE SMJESE (grč. heteros – drugi, različiti, grč. genos – rod) su smjese u kojima se prostim okom, povećalom ili mikroskopom mogu vidjeti njihovi sastojci, imaju promjenjiv sastav i svojstva. Primjer: zemlja, onečišćena voda, gusti sokovi, smjesa strugotina bakra i željeza.  ČISTE TVARI su uvijek homogene, a mogu biti građene od istovrsnih ili raznovrsnih atoma. ELEMENTARNE TVARI – građene su od istovrsnih atoma (kisik, sumpor). KEMIJSKI SPOJEVI – građeni su od raznovrsnih atoma Agregatna stanja tvari Tvari se u prirodi nalaze u tri agregatna stanja: čvrstom (s), tekućem (l) i plinovitom stanju (g). ČVRSTO Zbog male međusobne udaljenosti čestica čvrstih tvari privlačne sile su vrlo jake. Tvari imaju stalan oblik i volumen, a čestice titraju oko središnjeg položaja ne napuštajući geometrijsku strukturu.   TEKUĆE Između čestica tekućih tvari udaljenost je veća, pa su privlačne sile slabije. Čestice se relativno slobodno gibaju i lako mijenjaju svoj položaj, te poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.  Sublimacija joda PLINOVITO Udaljenost između čestica plinovitih tvari je velika, zbog toga su privlačne sile zanemarive. Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u prostoru. Volumen ovisi o tlaku i temperaturi. Promjenom uvjeta u kojima se tvar nalazi mijenja se i agregatno stanje.  |
četvrtak, 26.07.2012.
Razvitak biljnog organizma
|
• izmjena haploidne i diploidne generacije • haploidna generacija (GAMETOFIT) proizvodi gamete ili spolne rasplodne stanice • stapanjem muške i ženske gamete nastaje zigota • zigota se razvija u biljku (SPOROFIT) koja je diploidna i proizvodi spore • spore se razvijaju u generaciju koja proizvodi gamete  Tipični dvospolni cvijet kritosjemenjača sastoji se od lapova, latica, prašnika i tučka.  Biljka je sporofit ili diploidna generacija. Tijekom evolucije diploidna je generacija (sporofit) postala sve izraženija, a haploidna (gametofit) se postupno reducirala.   http://www.zastavki.com/eng/Nature/Flowers/wallpaper-22365-18.htm PRAŠNIK • muški dio cvijeta u kojem se razvijaju MIKROSPORE ili peludna zrnca • prašnik se sastoji od prašničke niti (filamenta) i prašnice (antere) • prašnica ima dvije polutke od kojih svaka sadrži dvije peludnice   Prerez prašnika http://chsweb.lr.k12.nj.us/psidelsky/plant_meiosis.htm • u peludnicama iz diploidnih matičnih stanica mejozom nastaju mikrospore • PELUDNICE = MIKROSPORANGIJ • MIKROSPOROGENEZA - proces kojim nastaju peludna zrnca (mikrospore) • iz jedne matične stanice nastaju 4 haploidne mikrospore   Peludna zrnca http://www.paranoias.org/2010/06/pollen-under-a-microscope/ • iz mikrospora se dalje razvija muški gametofit (haploidna generacija) • jezgra mikrospore se mitotički dijeli i nastaju dvije jezgre: vegetativna i generativna • kada peludno zrnce dospije na njušku tučka razvija se peludna mješinica • jezgra generativne stanice podijeli se u dvije spermalne jezgre TUČAK • ženski dio cvijeta • sastoji se od plodnice, vrata i njuške • u plodnici su sjemeni zameci (homologni makrosporangiju) • u sjemenom zametku nastaje matična stanica embrionske vreće • tijekom makrosporogeneze (mejoza) matična stanica se dijeli i nastaju 4 haploidne stanice • 3 stanice propadaju, samo 1 (makrospora) se razvija u embionsku vreću iz koje će se razviti ženski gametofit (haploidna generacija) • jezgra makrospore se tri puta mitotički dijeli - nastaje 8 jezgara • jezgre se razdvajaju u dvije skupine od po 4 jezgara (smjeste se na suprotnim krajevima embrionske vreće) • zatim se po jedna jezgra iz svake skupine stanica pomiče prema središtu stanice • po tri jezgre ostaju na svakom kraju stanice - oko njih se oblikuju membrane i one postaju samostalne stanice • jedna od tri gornje stanice (najveća) - jajna stanica (preostale dvije su pomoćnice) • tri donje stanice su antipode • dvije preostale središnje jezgre stapaju se u diploidnu sekundarnu jezgru • ženski GAMETOFIT = embrionska vreća s 8 jezgara   |
nedjelja, 22.07.2012.
Građa atoma
|
ATOM je najsitnija čestica elementa koja može kemijski reagirati, a izgrađen je od atomske jezgre i elektronskog omotača i nema naboj. ATOMSKA JEZGRA izgrađena je od pozitivno nabijenih protona i nenabijenih neurona. ELEKTRONSKI OMOTAČ izgrađuju negativno nabijeni elektroni.  PROTON je subatomska čestica mase m = 1,673 X 10-27 kg, naboja Q = +1,6 x 10-19 C. Nabojni broj protona je 1+. NEUTRON je neutralna subatomska čestica mase m = 1,673 X 10-27 kg. ELEKTRONI su čestice čiji je naboj Q = -1,6 x 10-19 C. Nabojni broj je 1-, a masa zanemarivo mala. Broj protona u atomskoj jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču. Atom je definiran ATOMSKIM (protonskim, rednim) i MASENIM (nukleonskim) brojem.  ATOMSKI BROJ (Z) je broj protona sadržanih u atomskoj jezgri, odnosno broj elektrona. MASENI BROJ (A) jednak je zbroju protona i neutrona u atomskoj jezgri. Broj protona u atomskoj jezgri određuje vrstu atoma, a elektroni određuju kemijska svojstva elementa. IZOTOPI su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona, a različit broj neutrona (isti atomski broj, a različiti maseni broj). Z = N (p+) = N (e-) Z - atomski broj N (p+) - broj protona N (e-) - broj elektrona A = N (p+) + N (n) A - maseni broj N (n) - broj neutrona |
petak, 22.10.2010.
Instrukcije iz kemije i biologije
|
Dajem poduku i instrukcije iz kemije i biologije učenicima osnovnih i srednjih škola (gimnazije i strukovne), te nudim pomoć u pripremama za državnu maturu. Ako se nalazite u Zagrebu i trebate pomoć: e-mail: kemibio@gmail.com mob: +385 97 796 7365 http://instrukcijeizkemije.webs.com/ |
