ponedjeljak, 30.07.2012.
Agregatna stanja tvari
|
Kemija je znanost o tvarima i njihovim promjenama. HOMOGENE SMJESE (grč. homoios – jednak, grč. genos – rod) su smjese kojima se prostim okom, povećalom ili mikroskopom ne mogu vidjeti njihovi sastojci. Primjer: ocat, otopine šećera ili soli u vodi, zrak, more, legure. HETEROGENE SMJESE (grč. heteros – drugi, različiti, grč. genos – rod) su smjese u kojima se prostim okom, povećalom ili mikroskopom mogu vidjeti njihovi sastojci, imaju promjenjiv sastav i svojstva. Primjer: zemlja, onečišćena voda, gusti sokovi, smjesa strugotina bakra i željeza.  ČISTE TVARI su uvijek homogene, a mogu biti građene od istovrsnih ili raznovrsnih atoma. ELEMENTARNE TVARI – građene su od istovrsnih atoma (kisik, sumpor). KEMIJSKI SPOJEVI – građeni su od raznovrsnih atoma Agregatna stanja tvari Tvari se u prirodi nalaze u tri agregatna stanja: čvrstom (s), tekućem (l) i plinovitom stanju (g). ČVRSTO Zbog male međusobne udaljenosti čestica čvrstih tvari privlačne sile su vrlo jake. Tvari imaju stalan oblik i volumen, a čestice titraju oko središnjeg položaja ne napuštajući geometrijsku strukturu.   TEKUĆE Između čestica tekućih tvari udaljenost je veća, pa su privlačne sile slabije. Čestice se relativno slobodno gibaju i lako mijenjaju svoj položaj, te poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.  Sublimacija joda PLINOVITO Udaljenost između čestica plinovitih tvari je velika, zbog toga su privlačne sile zanemarive. Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u prostoru. Volumen ovisi o tlaku i temperaturi. Promjenom uvjeta u kojima se tvar nalazi mijenja se i agregatno stanje.  |
