Inspirirana umjetnost

08.03.2019., petak

PEPELNICA UMJENTIKA

PEPELNICA UMJETNIKA
Na zagrebačkom željezničkom kolodvoru mnogo toga se događa. Susreti različitih krajeva i ljudi, tako dok sam ja išla na Pepelnicu umjetnika u Zagreb na "Muzičku akademiju", Stanko Špoljarić pov. umjetnosti odlazio je na Pepelnicu umjetnika u Karlovac govoriti o slikarstvu u sakralnim prostorima.
Umjetnost je izazov, kao i duhovnost.
Sinoć, 6.3. u Muzičkoj akademiji u Zagrebu održana je Pepelnica umjetnika: „Svaka glazba je dijete svoga vremena i majka naših osjećaja - U kojim vremenima živi glazba danas?“

Ne samo da je bilo zanimljivo u Muzičkoj akademiji već i poticajno za budućnost. Voditelj ove dugogodišnje tribine je dominikanac Frano Prcela koji godinama živi u Berlinu, radi na dominikanskom Institutu Marie-Dominique Chenu i pronalazi vrijeme za dolazak u Zagreb. Ove godine je bio je XIX . susret u vrijeme Pepelnice i s temom Pepelnice umjetnika u Zagrebu. Primijetila sam na sjedalima i neka poznata lica iz moga grada. Dakle, nije nam teško otići do Zagreba za sat vremena i poslušati neke malo drugačije teme koje bi možda voljeli i u svom gradu čuti.

Uvod je bio glazbeni, na koji sam malčice zakasnila. Gosti tribine i rasprave koji su sudjelovali bili su pijanist Dalibor Cikojević, orguljaš Pavao Mašić i skladatelj Antun Tomislav Šaban. Uvodnu riječ dao je moderator nabrajajući što sve glazba jeste. Glazba kao osjećaj koji u čovjeku proizvodi ili potiče. Glazba koja se mijenja kroz stoljeća i tisućljeća. Ona nam daje stalno i ništa ne oduzima kao i pjev ptice u tišini. Gost Tomislav Šaban govorio je o glazbenim pravcima kroz povijest i o tome kako će u budućnosti glazba izazivati čuđenje. Voditelj Frano Prcela govorio je o snazi glazbe jer postoje i neka znanstvena istraživanja u kojima su primjeri glazba koja liječi (osvrt iz Biblije David i Šaul), ali i glazbe koja će biti sve više emocionalno potraživana. Također potaknuti temom "Svaka glazba je dijete svoga vremena i majka naših osjećaja - U kojim vremenima živi glazba danas?“, tražio se način na koji je glazba dijete svoga vremena, kako ulazi u crkvu, kakva je glazba bila prije u crkvi i kakva je danas. Zaključak - glazba je odgovornost onih koji ju skladaju i sviraju, kao i onih koji ju odobravaju i slušaju.

Pijanist Dalibor Cikojević citirao je: Veliki skladatelji nisu radili razliku između duhovne i svjetovne glazbe, oni su skladali i ostajali su vjerni svom izričaju. Možda je i to misao kojom možemo biti vođeni, glazba koja nadrasta podjele.
U raspravi se spomenuo i problem instrumentalne glazbe u Crkvi ali problem ženskih glasova koji nisu bili dopušteni (ali danas jesu). Kasnije je instrumentalna glazba ostavljena na utkivanje npr. dok se čitaju Psalmi, ili drugi biblijski tekstovi upotrebljava se instrumentalna glazba. U prošlosti je bio grijeh da se u crkvi svira saksofon, ali danas je to normalno. Rasprava je potaknula misao i o vremenski odmaklom gregorijanskom pjevanju, koje bi ljudi danas voljeli negdje poslušati, ali je ono malo zapušteno.

Provukle su se misli u raspravi i o nama slušateljima pa smo dobili i male dobronamjerne opaske kako bi slušatelji trebali biti aktivni, kao i skladatelji što bi trebali biti iskreni pri stvaranju. Slušatelj će prepoznati iskrenost. Samo onaj koji stvara s onim iskrenim osjećajem nepatvorenosti može očekivati da će biti primljen i da će ga razumjeti slušatelji. Leonardo da Vinci misao: "Tamo gdje započinje glazba događa se pretvorba", potaknula je na to koliko je važno biti vjeran sebi.
Gosti su rekli da su se iznenadili koncertima koje su imali u Kini, jer je tamo uobičajeno na koncert klasične glazbe povesti malu djecu, ponesti hranu i piće te to sve zajedno doživjeti kroz glazbu. No, to je dio njihove kulture.

Hoće li se glazba očuvati i kako ju čuvamo ovisit će o nama samima. Doista novo doba donosi drugačiju vrstu glazbe koji možda nećemo odmah razumjeti. Glazba je još više svuda oko nas: na mobitelima, računalima, automobilima, u tramvajima, parkovima...ona nas liječi, pomaže nam...ovisi o nama. Možda je zvuk tišine ranog jutra najbolja glazba koju uho želi čuti ? Možda je to let labuda dok prelijeće nad rijekom? Možda je to dijete koje plače? Glazba djeteta svoga vremena. Od gregorijanskog pjevanja do glazbe koja tek dolazi možemo osvijestiti svoje emocionalne receptore, ali i pročistiti uši za glazbu našeg duha.

Oznake: Pepelnica umjetnika


- 06:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< ožujak, 2019 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Rujan 2019 (2)
Srpanj 2019 (1)
Lipanj 2019 (1)
Svibanj 2019 (1)
Ožujak 2019 (2)
Veljača 2019 (6)
Siječanj 2019 (1)
Studeni 2018 (1)
Kolovoz 2018 (2)
Srpanj 2018 (1)
Veljača 2018 (1)
Prosinac 2017 (3)
Studeni 2017 (2)
Listopad 2017 (1)
Rujan 2017 (1)
Srpanj 2017 (1)
Lipanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (1)
Siječanj 2017 (1)
Prosinac 2016 (3)
Studeni 2016 (3)
Listopad 2016 (4)
Rujan 2016 (2)
Srpanj 2016 (1)
Svibanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (1)
Prosinac 2015 (1)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (3)
Rujan 2015 (2)
Kolovoz 2015 (3)
Srpanj 2015 (2)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (4)
Travanj 2015 (2)
Veljača 2015 (2)
Prosinac 2014 (2)
Studeni 2014 (3)
Listopad 2014 (2)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (2)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (4)
Svibanj 2014 (2)
Travanj 2014 (1)
Ožujak 2014 (3)

Opis bloga

Marijana Petrović Mikulić
slikarica i svašta nešta (mag.lik.umj.)
e-mail:mari48anne@net.hr




...o umjetnosti...

CV

Samostalna i neka skupna izlaganja

1995. Priča o drvetu - srednja škola, Sisak (samostalna)
1998. Monotipija - srednja škola Sisak (samostalna)
1999. Čestitke - srednja škola Sisak (samostalna)
2001. Je vu cherche (Tražim te) - Mali kaptol, Sisak (sam.)
2002.ili 2003. Salon mladih - KKV Sisak (skup., ne znam je li god. prava)
2002. Zajednička sa B. Bjelić i J. Bulat – Mali kaptol, Sisak
2006. Mostovi i parkovi grada Siska - Gradska knjižnica, Sisak (samos.)
2006. Zajednička sa N. Ivković – Galerija Krsto Hegedušić, Petrinja
2007. Slike akvareli, akrilik, ulje - Galerija Sveti Kvirin, Sisak (sam.)
2008. Sudjelovala u postavljanju interaktivne izložbe Adventski labirint u Velikom kaptolu u Sisku sa grupom Mladi za Krista iz Rijeke
2009. Vodila dvotjednu radionicu crtanja i slikanja u Sisku
2010. Isusov put - Crkva Svete Marije Magdalene, Sunja (sam.)
2010. Akrilik i ulja - Gradska knjižnica, Sunja (sam.)
2011. INTER IMAGO 3 - MC galerija, skupna, New York
2011. Međunarodni festival zastavica - Kolotečina, Zagreb
2012. Međunarodni festival zastavica - Čovjek koji sjedi ili Mačak među cvijećem, Zagrljaj, Zagreb
2012. Bewegter-wind, Slikanje vjetra osnovnim bojama,Essen, Njemačka,
2013. Međunarodni festival zastavica - Odraz u ogledalu ili Ukradeni komadić radosti, Zagreb
2014. Minijature, skupna, Popovača
2014. Međunarodni festival zastavica - U stvaranju I, U stvaranju II, Zagreb
2014. Slikarske i poetske minijature, NKČ Sisak
2014. Identiteti, 3.Hrvatsko triennale autoportreta, Galerija Prica, Samobor, skupna
2015. Minijature, skupna, Popovača, Petrinja, Knin
2015. Međunarodni festival zastavica, - Moj grad, Zagreb
2016. Međunarodni festival zastavica- Komplementarna ljubav,
naljepnica-Ljubav na žici u 17
2016. Žene u različitim psihološkim stanjima u 21.st, samostalna, Sisak
2017.Međunarodni festival zastavica - Rascvjetana
2018. Mađunarodni festival zastavica-pohvalnica
2018. Bewegter-wind -Kristalizacija misli, Njemačka
(samo dvoje ljudi iz HR)

50- tak skupnih izložbi sa udrugama: Petriart, Sulikum, drugim udrugama, sudjelovanja u humanitarnim akcijama i inozemnim natječajima, te nekoliko likovnih i kreativnih radionica, manje izložbe po malim kvartovskim kafićima. Radila u osnovnoj školi predajući likovni gdje su neki učenici dobivali nagrade (te sam baš ponosna na njih jer imaju potencijala). Trenutno kao likovni terapeut i tako sudjelujući na raznim likovnim natječajima i organizirajući izložbe (2011. i 2012., 2014.) likovnih radova korisnika. Članica art - akademije.








Linkovi 1

Linkovi 2

Statistika