Indijanka vegetarijanka
03.08.2011., srijeda
Nutricionist o vegetarijanstvu
Prenosim intervju s jednim nutricionistom, o njegovom viđenju vegetarijanstva. Ne slažem se sa svime što je rekao, ali zanimljivo je čuti neka mišljenja. Posebno se ne slažem s ovim da se vegetarijanstvo ne smatra čudaštvom i da u restoranima ima svašta za vegetarijance – totalna neistina! Mr.sc. Zvonimir Šatalić, dipl.ing. nutricionist, u emisji 'Dobro jutro Hrvatska' osvrnuo se na osobitosti, aktualnosti i stajalište znanosti o vegetarijanskoj prehrani. Koliko danas u svijetu ima vegetarijanaca, primjerice, u Europi, a koliko kod nas? Broj vegetarijanaca je u porastu, a prelazak na vegetarijansku prehranu je najčešći zbog brige za zdravlje, zbog očuvanja okoliša i zbog zaštite prava životinja. Naravno, u nekim zemljama vegetarijanstvo nije odabir već nužda.Danas se vegetarijanstvo više ne smatra nikakvim čudaštvom, biti vegetarijanac je moderno i u restoranima se vegetarijanska jela naručuju s ponosom. Općenito, veći je broj vegetarijanaca među ženama nego muškarcima, također je više vegetarijanaca među mlađim osobama, primjerice, među studentima, nego u drugih dobnih skupina. U Australiji se 5 % stanovništva hrani prema vegetarijanskim principima prehrane, u Kanadi 4 %, u Americi i Švedskoj 3 %.Istraživanje koje smo proveli u Laboratoriju za kemiju hrane i prehranu PBF-a, pokazuje da je među studentima RH 5 % vegetarijanaca (3 % muškaraca i 6 % žena). Vegana je bilo 0,8 % (u Americi ~ 1 %, u Švedskoj 0,2 %). Nismo pronašli niti jednog frutarijanca; frutarijanci se prehranjuju isključivo voćem. Je li takav način prehrane zdrav i zašto je dobro hraniti se na takav način? Postoje različite prehrane koje podjednako dobro odgovaraju ljudskoj vrsti. Dvije krajnosti to najbolje opisuju: prehrana Eskima koja se sastoji od sirovih morskih sisavaca, a s druge strane prehrana australskih Aboridžina koji se prehranjuju s nekoliko divljih biljnih vrsta. Vegetarijanstvo se nekad smatralo vrlo nezdravim načinom prehrane, međutim s otkrićem fiziološke uloge vitamina, prehrambenih vlakana i fitokemikalija, status vegetarijanske prehrane se mijenja i općeprihvaćeni principi pravilne prehrane postaju sve sličniji vegetarijanskoj prehrani. Zašto je dobro biti vegetarijanac? Vegetarijanci imaju niže vrijednosti za BMI, razinu kolesterola, krvni tlak, manju učestalost šećerne bolesti, karcinoma prostate i debelog crijeva i dulji životni vijek. Koje su zablude o vegetarijanstvu? Najčešća zabluda je da proteini iz namirnica biljnog podrijetla ne osiguravaju dovoljne količine esencijalnih aminikiselina, dakle onih koje moramo unijeti hranom jer se u organizmu ne sintetiziraju u dovoljnoj količini. Biljni proteini s obzirom na aminokiselinski sasav, s izuzetkom proteina soje, nisu jednako kvalitetni kao proteini iz namirnica životinjskog podrijetla, ali raznolika prehrana i dobro kombiniranje namirnica osiguravaju sve esencijalne aminikiseline u potrebnom omjeru. Kombinacija žitarica i mahunarki je primjer dobrog kombiniranja. U Južnoj Americi svaki obrok uključuje grah i rižu. Također se nekad smatralo da je potrebno sve esencijalne aminikiseline osigurati jednim obrokom, međutim dovoljno je njihov unos rasporediti tijekom cijelog dana. Kome se ipak takva prehrana ne preporučuje? Iako se vegetarijanska prehrana, ukoliko je dobro isplanirana, smatra adekvatnom za sve dobne skupine, također za trudnice, dojilje, sportaše, potreban je oprez kod posebnih fizioloških stanja, pa prehranu, ukoliko nije dobro isplanirana, treba nadopuniti dodacima prehrani. Ekstremi poput frutarijanstva se ne mogu preporučiti za dojenčad i djecu. Adolescentice koje se aktivno bave sportom: energija, proteini, kalcij i željezo. Trudnica može biti vegan, ali potrebni su dodaci prehrani (željezo i folacin). Postoje li neka najnovija istraživanja o takvoj prehrani? Trenutno se dosta istražuje o statusu homocisteina u vegetarijanaca. Homocistein je aminokiselina čija povišena razina predstavlja čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Razina homocisteina je u vegetarijanaca često povećana zbog manjka vitamina B12, kojeg u aktivnom obliku ima isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Međutim, drugi elementi vegetarijanske prehrane koji povoljno djeluju na rizik od kardiovaskularnih bolesti nadvladavaju ovaj negativan učinak povišenog homocisteina. Makrobiotika, koja također spada u vegetarijansku prehranu u širem smislu, nalazi sve veću primjenu kao nadopuna u lijećenju karcinoma, te se smatra korisnom za prevenciju karcinoma. |