HSP-u Velike Gorice pristupio Ivan Malić - "Tigar iz Kongore", višestruki državni prvak u atletici! - HSP Velika Gorica - Mladen Amstrong Grof

utorak, 23.04.2013.

HSP-u Velike Gorice pristupio Ivan Malić - "Tigar iz Kongore", višestruki državni prvak u atletici!

Dragi naši pravaši i pravašice, veliko mi je zadovoljstvo objaviti da je u redove velikogoričkog HSP-a pristupio Ivan Tigar Malićar Malić, višestruki prvak Hrvatske u atletici, u kategoriji kadeta, juniora, pa čak i mlađih seniora!

Predsjednik Lucijan Maslać čestita Ivanu na učlanjenju u stranku

Tigar iz Kongore Kongore (mjesto kod Tomislavgrada) svakako spada u najveće hrvatske športske nade u ovom trenutku.
A za jednoga Duvnjaka reći još i da je veliki domoljub zaista nema potrebe. I Ivan je upravo takav. A kad si domoljub vrele krvi i nemaš veće ljubavi od Boga i domovine, onda je logičan politički izbor stranka čije je geslo "Bog i Hrvati"!

Naravno da je Ivan i praktični vjernik koji iako srednjoškolac, još uvijek redovito ministrira na misi za mlade u župi Navještenja.
Sve su to Ivanovi slobodni izbori.
Ipak, Ivan ima i jedan krivi izbor! Pitate se kakav? "Krivi izbor" je, naime, ime benda u kojem Ivan pjeva sa svojim prijateljima! Za sada bilježe nastupe po viđenijim gradskim lokalima i privatnim zabavama, ali kako Ivan u svemu rapidno napreduje, moguće je da nekadašnji "čupavac iz Čavoglava" dobije konkurenciju!

Na kraju, čestitke Ivanu koji je danas pred predsjednikom Lucijanom Maslaćem i članovima Izvršnog odbora stranke ispunio Zamolnicu za učlanjenje u Hrvatsku stranku prava, domoljubnu stranku s najdužom političkom tradicijom u Hrvatskoj!

Ivan pred stranačkim panoem sa pravaškom Zamolnicom

....................

Mali ulomak iz podužeg intervjua kojeg je Ivan prije godinu dana dao tomislavgradskom portalu RTG-u:

RTG: Nastupao si i na Svjetskom i na Europskome prvenstvu. Proglašen si športskom nadom Velike Gorice, športskom nadom Zagrebačke županije. Podsjeti nas na one najbolje i tebi najznačajnije športske nastupe i uspjehe?

Ivan Malić: Nezgodno o sebi pričati ( smijeh ), ali evo pokušat ću biti što objektivniji.
Nastupa, a s njima i uspjeha. je mnogo. Višestruki sam prvak Hrvatske na 1500 metara u raznim dobnim kategorijama.
Da sada sve pojedinačno ne nabrajam, ali meni najznačajnije natjecanje bilo je prošlogodišnje Svjetsko prvenstvo u Francuskoj i Europsko prvenstvo u Turskoj.
Uz natjecanje mi je velika čast bila i nositi hrvatsku zastavu na spomenutim natjecanjima, jer svi mi znamo za koga dišu naši ljudi, pa tako i ja.

23.04.2013. u 21:20 • 0 Komentara • Print • #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

<	travanj, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Želite nam pristupiti?

Javite nam se na e-mail:
e-adresa: hsp.gorica@gmail.com

IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:

Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković

NADZORNI ODBOR:

Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić

Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice

Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.

Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.

Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine

Pravaš

Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!

Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!

Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!

Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Ivica Gašpar

POVIJEST HSP-a

Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.

Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.

U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.

Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.

Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).