HSP Velike Gorice: U nedjelju su EU-izbori, iziđite i glasujte za ONE KOJI HRVATSKOJ ŽELE DATI, a ne od nje uzimat! Zaokružite LISTU br. 15!

četvrtak, 11.04.2013.

Ne krijemo da od izbora za Europski parlament očekujemo značajne rezultate za našu stranku i njene kandidate.
Iako smo još uvijek u medijskoj zavjetrini, ne svojom krivnjom, vjerujemo da ćemo ipak doprijeti do očiju i ušiju hrvatskih građana koji su već dva desetljeća taoci velikih crveno-plavih zabluda.
Makar je i u našim redovima bilo velikih turbulencija kao i u svim drugim strankama, jedna se stvar nikada nije promijenila, a to je: HSP-ovo kontinuirano i dosljedno zastupanje hrvatskih nacionalnih interesa!
Može li to netko poreći?

Zato, dragi naši sugrađani i sugrađanke, dragi svi ostali, IZIĐITE NA EU- IZBORE 14. TRAVNJA I ZAOKRUŽITE PRAVAŠKU LISTU BROJ 15!!!

Sjetite se, barem vi stariji, kako ste u bliskoj prošlosti, u vrijeme jednopartijskog sustava, mogli samo sanjati da ćete MOĆI BIRATI KANDIDATE PO VLASTITOJ ŽELJI!
Bogu hvala, došlo je i to vrijeme, zato vas molimo, ISKORISTITE SVOJE DEMOKRATSKO PRAVO I GLASUJTE!

Za listu broj 15, naravno!

HVALA VAM!

Bog i Hrvati!

Evo i najvažnijih uputa za glasovanje, budući se ovi izbori po mnogočemu razlikuju od nacionalnih:

Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament osim za stranku ili nezavisnu građansku listu, glas se može dati i određenom kandidatu, što već izaziva zabunu među građanima, ali da zabune ne bude, pročitajte nekoliko pitanja i odgovora na tu temu. Bit će vam puno jasnije.

- Na koliko će se birališta organizirati prvi izbori za Europski parlament u Hrvatskoj?

- Na njih 6.614 u Hrvatskoj te na 82 biračka mjesta u inozemstvu.

- Birače bi moglo zbuniti preferencijalno glasovanje, na kojem uz stranačku ili građansku listu zaokružuju ime jednog kandidata?

- To je novost ovih izbora. Birač sada ima mogućnost da se odredi za jednu kandidacijsku listu te da unutar te liste da glas jednoj osobi koju smatra najboljom da bude njegov predstavnik u Europskom parlamentu.

- Kako će to konkretno izgledati, na izborima je 28 lista s 336 kandidata?

- Birač će izabrati jednu listu, koju će zaokružiti i onda unutar te liste će izabrati jedno od dvanaest imena s te liste.

- Može li birač zaokružiti samo stranku, a ne i kandidata s liste?

- Može, tada glas ide stranačkoj listi.

- Je li moguće zaokružiti jednu stranku i kandidata s liste neke druge stranke?

- Moguće je, ali tada će vrijediti samo glas za stranku, a ne i za posebnog kandidata. Listić se u tom slučaju neće poništiti.

11.04.2013. u 15:29 • 0 Komentara • Print • #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

<	travanj, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Želite nam pristupiti?

Javite nam se na e-mail:
e-adresa: hsp.gorica@gmail.com

IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:

Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković

NADZORNI ODBOR:

Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić

Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice

Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.

Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.

Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine

Pravaš

Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!

Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!

Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!

Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Ivica Gašpar

POVIJEST HSP-a

Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.

Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.

U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.

Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.

Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).