Čelnik mađarske desnice: Želimo poljsko-mađarsko-hrvatski savez!
Predsjednik najveće mađarske desne oporbene stranke Jobbika, Gabor Vona izjavio je u razgovoru za francusku televiziju kako želi stvaranje poljsko-mađarsko-hrvatskog saveza okrenutog prema suradnji s Rusijom.
Jedna od najgledanijih francuskih internetskih televizija Pro Russia TV, koja prenosi vijesti iz Rusije i Istočne Europe, objavila je razgovor s predsjednikom Pokreta za bolju Mađarsku (Jobbik Magyarorszagert Mozgalom, skr. Jobbik), najveće desne oporbene stranke u Mađarskoj. Gabor Vona profesor je povijesti, a Jobbik je osnovao za vrijeme studija početkom 2000-ih. Predstavnik je mladog naraštaja mađarskih političara koji se protive ostatcima bivših komunističkih struktura, euroatlantskoj i neoliberalnoj politici mađarske vlade, te koji traže očuvanje mađarske neovisnosti i tradicionalnih vrijednosti. Stranka je 2009. dobila 14 posto glasova na izborima za Europski parlament, a 2010. na mađarskim parlamentarnim izborima osvaja 16% glasova i 46 mandata. Prema većini aktualnih anketa, Jobbik danas uživa potporu više od 20% mađarskih glasača, što ga čini drugom po jačini i najvećom oporbenom strankom. Više od trećine mladih u Mađarskoj podupire Jobbik, a velik broj glasača stranka ima i među mađarskom manjinom u susjednim zemljama.
Gabor Vona smatra da zadnjih 23 godina demokratske Mađarske zapravo nije donijelo nikakve promjene u odnosu na prethodno komunističkog razdoblje jer, kako kaže, Mađarskom i dalje vladaju ljudi koji su bili povezani s bivšim komunističkim režimom. 'Moram također spomenuti naš ulazak u Europsku uniju, jer EU je pomogla taj proces, koji je omogućio – nakon kraja komunističke diktature – socijalistima da dobiju legitimitet i zadrže političku i ekonomsku moć u Mađarskoj. Europska unija pobratimila se s tim ljudima, pomogla im', izjavio je Vona za francusku televiziju.
Predsjednik Jobbika Europsku uniju smatra propalim projektom i vjeruje kako će prestati s postojanjem u skoro vrijeme. Po njemu, Zapadna Europa na čelu s Francuskom i Njemačkom vidi Istočnu Europu samo kao prostor za regrutiranje jeftine radne snage i kao tržište za svoje proizvode.
Iako naša hrvatska javnost u Viktoru Orbanu i Fideszu vidi protivnike europske birokracije, čelnik mađarske desne oporbe ne slaže se s takvim kvalifikacijama aktualnog mađarskog premijera. 'Pogledamo li važna strateška pitanja, ekonomsko iskorištavanje Mađarske, ili budućnost Europske unije, mi ne možemo vidjeti bilo koju razliku između njih (Socijalističke stranke i Fidesza). Viktor Orban želi se prikazati kao borac za slobodu u Mađarskoj, ali istovremeno, tijekom sjednica EU tijela, on konstantno potpisuje sve odluke, dokumente i dekrete koji idu prema stvaranju Ujedinjenih Država Europe“, objasnio je Vona svoje stavove o sadašnjoj mađarskoj vlasti. Zalaže se za Europu nacijâ i kaže kako želi „pravu Europu, vjernu svojim kršćanskim, grčkim i rimskim vrijednostima, Europu koja se temelji na tim vrijednostima, koja štiti te vrijednosti i brani ih od bilo kakvih napada.“
Jobbik se danas, kao i većina desnih euroskeptičnih stranaka, zalaže za suradnju s Rusijom, u kojoj vidi alternativni model neoliberalnom i multi-kulturalnom zapadu Europe. U svibnju je u Moskvi svečano potpisan sporazum o priključivanju Jobbika Međunarodnom euroazijskom pokretu, političkoj organizaciji bliskoj službenom Kremlju. No, ono što nije uobičajeno za europsku desnicu, Jobbikova je sklonost Turskoj. Gabor Vona ove kontroverzne vanjskopolitičke stavove objašnjava time kako je 'euroatlantizam u Mađarskoj gotov te mora biti zamijenjen euroazijskom politikom, koja bi predstavljala prekid s usklađenošću naše strategije s američkom vanjskom politikom. (…) Za Mađarsku, koja je u sredini Europe, na pola puta između Istoka i Zapada, važno je zadržati dobre odnose s tim dvjema silama.'
Gabor Vona francuskoj je televiziji rekao i kako se nada ostvarivanju 'poljsko-mađarsko-hrvatske osovine' koja bi predstavljala alternativu europskim integracijama. Po Voni, 'sve tri zemlje imaju sličnu prošlost između Istoka i Zapada, u kojoj smo morali preživjeti u središtu Europe, što nije bilo lagano postignuće ni za Hrvate, ni Mađare ili Poljake.' U prilog stvaranju poljsko-mađarsko-hrvatskog saveza, po predsjedniku Jobbika, govori ne samo povijesna bliskost naših zemalja, nego i zajednički interes. 'Možemo vidjeti da su naši problemi slični, naša geostrateška situacija je identična, pa i naša vizija budućnosti može biti ista. Takav blok između Istoka i Zapada, osovina sjever-jug, s pristupom moru i na sjeveru i na jugu, sadržavao bi vrlo važne ekonomske i komercijalne komunikacijske smjerove, što bi rezultiralo političkim i ekonomskim jačanjem u odnosu na Europsku uniju, ostvarivanjem njegovih interesa i stvaranjem ekonomskih, socijalnih i političkih uvjeta potrebnih za naš opstanak između Istoka i Zapada', pojašnjava svoju geopolitičku viziju Vona.
Mađarska desnica protivi se američkoj hegemoniji u svijetu, o kojoj govori i čelnik Jobbika: 'političko vodstvo Sjedinjenih Država – bilo da je riječ o republikancima ili demokratima – postavilo se kao svjetski policajac, zadržava svoju moć manipulirajući svjetskom ekonomijom…'
Vona se osvrnuo i na pitanje homoseksualnih prava povodom sve češćih i većih zahtjeva homoseksualnih zajednica u europskim zemljama, osobito u Francuskoj. 'Mislim da je to zadnji čin bolesne i dekadentne Europe, i učinit ću sve da se to ne infiltrira i u Mađarsku. (…) Ukoliko Jobbik dođe na vlast, mi ne samo da ćemo blokirati legalni okvir (homoseksualne 'brakove'), nego ni nikad više ne će biti 'gay parada'. Ne bih želio živjeti u zemlji i ne želim da moja djeca odrastaju u zemlji u kojoj je bolesno prikazano kao zdravo, vrijedno kao bezvrijedno i ružno kao lijepo. Htio bih da redefiniramo te stvari u skladu s njihovim izvornim značenjem.'
Zaključno, Vona se osvrnuo na primjedbe određenih mađarskih ljevičarskih političkih komentatora te političara iz Fidesza i Socijalističke stranke o Jobbikovoj nespremnosti za vladanje zemljom i mogućoj međunarodnoj intervenciji u slučaju dolaska te stranke na vlast. Tvrdi kako unutar sveučilištâ i državne administracije postoji veći broj stručnjaka koji su članovi Jobbika te koji će se staviti na raspolaganje stranci u slučaju njezinog dolaska na vlast. Eventualnu međunarodnu intervenciju kao reakciju na stvaranje patriotske vlade u Mađarskoj smatra realnom opasnošću kojoj se rješenje može vidjeti samo u aktualnom povezivanju Jobbika sa zemljama koje bi bile spremne 'braniti slobodu i pravdu za Mađare'.
Mađarsku iduće godine očekuju parlamentarni i lokalni izbori, kao i izbori za Europski parlament, a smatra se kako bi Jobbik mogao ostvariti velike uspjehe na svim trojim izborima. Prema anketama neovisnih, pa čak i Jobbiku nesklonih agencija, stranka će osvojiti preko 20 posto glasova te time preteći Socijalističku stranku i postati najveća oporbena snaga u nama susjednoj zemlji.
