Hrvatska numizmatika

četvrtak, 24.01.2013.

Novci Dubrovačke Republike

Coins of Ragusa
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.

Početkom VI st. postojalo je na mjestu današnjeg Dubrovnika malo ribarsko naselje. Kad su avarsko - slavenske čete izbijajući na Jadran razorile grad Epidaurum, današnji Cavtat, preživjelo stanovništvo sklonilo se u to ribarsko naselje. Izgrađuju ga i utvrđuju, tako da je u IX st. bilo dostatno jako da odoli arapskoj opsadi. Stanovnici su pomorci, zatim graditelji brodova, pa su tako krajem IX st. imali flotu, dovoljno brojnu i jaku, da prevezu hrvatsku vojsku što je išla u pomoć gradu Bariju, koga su opsjedali Saraceni.

Dubrovčani su već od zametka svoga grada dobri pomorci, trgovci i, kako bismo mi to danas rekli, političari. Povoljan smještaj grada omogućuje im dobre veze sa zaleđem, s unutrašnjošću Balkana. Paktiraju i održavaju veze, zaključuju ugovore ali po potrebi i ratuju s okolnim gradovima i vladarima. Snalažljivi su, elastični i dinamični, pa prema potrebi priznavaju vrhovništvo jačih država i vladara, iako to vrhovništvo nije suviše značilo, bilo je uglavnom samo nominalno, dok je grad živio gotovo posve samostalnim životom. Do početka XII st. priznavaju, s kraćim prekidima, vrhovnu vlast Bizanta. Kad su Mlečani zauzeli Bizant, priznaju (1205. g.) mletačko vrhovništvo, a Mleci im nameću svoje ljude za knezove i nadbiskupe. Za hrvatsko - ugarskog kralja Ludovika I Dubrovnik 1358. g. priznaje njegovu vrhovnu vlast, pa od tog vremena bira iz svojih redova kneza i nadbiskupa. Padom Bosne i cijelog Balkana pod tursku vlast, Dubrovnik priznaje tursko vrhovništvo, pa u ime tog priznanja plaća Porti dosta visoke svote novca da bi održao mogućnost nesmetane trgovine sa zaleđem i sa Carigradom.

Dubrovnik je već od početka postojanja gostoljubiv grad, otvoren svakom strancu, što je bilo dobro i probitačno za njegovu u to doba već razgranatu trgovinu, ali je u vjerskom pogledu neelastičan i netrpeljiv, pa inače dobro došao stranac ako nije bio katolik nije smio zanoćiti u gradu nego je morao prenoćiti izvan gradskih zidina. Trajalo je to sve do Rusko - turskog rata 1768. godine, kad je ruski admiral Orlov zaprijetio da će bombardirati grad zbog kršenja neutralnosti. Nato je Rusija zatražila od Dubrovnika da prihvati ruskog konzula i da omogući pravoslavcima da u Dubrovniku slobodno ispovijedaju svoju vjeru, na što je Dubrovnik pristao 1775. g.

Dolaskom Napoleonove vojske, 1806. godine gubi Dubrovnik svoju samostalnost, a nakon pada Napoleona, odlukom Bečkog kongresa pripojen je Austriji. Propašću Austro - ugarske monarhije pripojen je kraljevini Jugoslaviji, a nakon drugog svjetskog rata ušao je u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju kao sastavni dio Socijalističke Republike Hrvatske.

Dubrovnik nije jedini hrvatski grad koji je kovao svoj novac, ali ga jedini kuje dugo vremena, gotovo pet stotina godina bez prestanka.

Ne zna se pouzdano kada je Dubrovnik počeo kovati svoj novac. Prema poznatim arhivskim podacima dubrovačka je kovnica proradila pod kraj XIII st. No, i prije početka rada službene državne kovnice, kovali su, vjerojatno trgovci, sitan novac za svoje potrebe. Kako dubrovački novac nije nikad imao oznake vladara ili kneza u čije vrijeme je kovan, a prvi novac s oznakom godine potječe tek iz 1626. godine, dosta je teško, a često i nemoguće, odrediti vrijeme kovanja pojedinih komada. Donekle se to može prema formi slova u natpisu, no to je posao za specijalne stručnjake.

Do druge polovice XVII st. kovan je sav dubrovački novac na najprimitivniji način, ručno. Jasno je da su se zato i kalupi brzo trošili i oštećivali, pa su morali biti zamijenjeni novima. Postoji stoga velik broj novca sa sitnim razlikama, koje nisu nastale namjerno. Stoga se na njih nećemo ni obazirati. Te sitne razlike ne označuju nikad neku bitnu razliku u pojedinoj vrsti novca, nego znače samo novi kalup. Sakupljač, ako se specijalizira za takav novac, morat će se obratiti na Renđea (koji je nepotpun, jer obrađuje samo srednji vijek) ili na Rešetara, no njegova je knjiga danas rijetka, u nekim detaljima je zastarjela, a zbog svoje prevelike opširnosti je za prosječnog numizmatičara nepregledna.

Namjena ovog kratkog prikaza nije da donese nešto nova. Cilj nam je samo da donesemo kratak, sažeti pregled svega dubrovačkog novca, i da sistematizacijom olakšamo svakom prosječnom numizmatičaru, sakupljaču dubrovačkog novca, snalaženje u toj problematici. Ograničit ćemo se stoga samo na najnužniji opis, ali ćemo nastojati.donijeti slike svih vrsta novca, jer će dobra slika moći amateru sakupljaču više reći nego najpodrobniji opis.

BAKRENJACI

1. MINCA ili FOLAR sitni je bakreni novac promjera 14 - 15 mm. Kovani su od oko 1350. do 1449. godine. Postoji nekoliko tipova i varijanata.

Tip1

1.1. varijanta 1 A Mladolika glava ili poprsje ovjenčano lovorom. Bez natpisa. Slika 1.

R Veliko slovo R okruženo sa 4 zvijezde. Bez natpisa.

1.2. varijanta 2 A Poprsje mladolikog muškarca s kacigom. Bez natpisa. R Isto kao i na prvoj varijanti.

1.3. varijanta 3 A Kao na varijanti br. 2. Natpis RACUSA ili RACUSI ili DOMINATIO ili LIBERTAS.
R Gradska vrata sa 3 kule, bez natpisa. Slika 2.

Tip 2

Promjer oko 17 - 18 mm, kovan od 1452. do 1612. godine. Postoji mnogo varijanata s malim razlikama, pa ih u ovom kratkom pregledu ne možemo sve nabrojiti. Na svim ranijima je mladolika ženska glava, a na kasnijima muška, ovjenčana lovorom. Ta je glava često toliko plastična, da daje dojam rimskog bakrenjaka.

1.4. A Glava ovjenčana lovorom, uokolo natpis MONETA RACUSII
R Gradska vrata, uokolo natpis Cl VITAS RACUSII. Slika 3.

2. POLUDINARIĆ kovan samo 1795. i 1796. godine, promjera oko 21 - 22 mm.

2.1. A Sličan aversu perpere: sv. Vlaho stoji, desnom rukom blagoslivlja, uokolo natpis PROT REIP RHACUSINE, godine je označena s obje strane lika.
R kao kod dinarića Isus stoji, desnicom blagoslivlje a u ljevici drži kuglu, uokolo natpis DEUS REFUGI ET VIRTUS. Ispod lika obično je potpis kalupara. Slika 4.

3. SOLDO kovan od 1678. do 1797. godine, dakle preko stotinu godina. Stariji su nešto teži, ali veličina gotovo i nije varirala. Na svima je označena godina kovanja, osim na soldu iz 1678. godine. Promjer oko 21 mm.

3.1. A Nad gradskim vratima poprsje sv. Vlaha. Desnom rukom blagoslivlje, a u lijevoj drži biskupski štap. Ispod grada je godina kovanja. Uz rub teče natpis MONETA CIVITA RACUSI. Na nekima natpis počinje na lijevoj strani, a na nekima na desnoj.
R Krist prikazan cijelim likom, stoji, s desnom rukom blagoslivlja. S lijeve i desne strane Krista su dva sitna grba Dubrovnika a iznad njih zvijezde. Slika 5.

SREBRNJACI

4. DINAR kovan od početka XV st. do početka XVII st. Za cijelo je to vrijeme zadržao isti oblik, a veličina i težina su mu malo varirale. Promjer 18 do 21 mm. Kako su se dugo kovali, a godina kovanja nije ni na jednom komadu označena, postoji mnogo varijanata sa sitnim razlikama, pa im se vrijeme kovanja može donekle odrediti samo prema obliku pojedinih slova. Slova gotičkog oblika su starija, dok su latinska slova mlađa. Dinari bez ikakve oznake i sigle kovani su između 1337. i 1438. godine.

4.1. A sv. Vlaho prikazan cijelim likom desnom rukom blagoslivlje a u lijevoj drži biskupski štap. Uokolo je natpis S BLASIUS RAGUSII
R Krist u mandorli, stoji, desnom rukom blagoslivlja a u lijevoj drži knjigu. Lijevo i desno izvan mandorle su monogrami IC XC, a na kasnijim. Slika 6.

Nekih godina kovani su dinari označeni siglama, koje su redovito stavljene ispod desne ruke sv. Vlaha. Njima je nešto lakše odrediti godinu kovanja. Ovdje ćemo nabrojiti sve poznate sigle i naznačiti godine njihova kovanja.

Na ovom potonjem iz XVII st. svetac na aversu je u odori latinskog kroja, a Krist na reversu je vrlo krupnog lika i duge kose, pa se jasno razlikuju od svih ostalih.

4.2. Postoji izvjestan broj, zbog kontrole falsifikata, kontramarkiranih dinara. Kontramarkirani znak promjera oko 7 mm utisnut je u sredinu novca s obje strane. Na prednjoj strani su to gradska vrata s točkom lijevo i desno, a na stražnjoj strani novca je glava sv. Vlaha s točkom lijevo i desno. Slika 7.

4.3. Postoji iz 1549. godine dinar s već prigodom kovanja utisnutom kontramarkom.

5. POLUDINAR kovan od 1370. do 1627. godine. Promjer 14,5 do 15,5 mm. Postoji nekoliko varijanti sa sitnim razlikama.

5.1. A U unutrašnjem krugu je glava sv. Vlaha. Između tog kruga i vanjskog ruba je natpis S BLASIUS RAGUSII
R U unutrašnjem krugu je glava Kristova, uokolo je natpis IESUSCRISTUS. Slika8.

6. DINARIĆ Kovani su od 1626. do 1761. godine. Promjer im je od 17 do 19 mm. Isprva su lijepo rezani i kovani, ali su s vremenom postali najslabije rezan i najslabije kovani dubrovački novci. Postoji više varijanti. To je prvi dubrovački novac, koji redovito ima označenu godinu kovanja. Poznato je nekoliko primjeraka bez oznake godine kovanja, ali je to vjerojatno nastalo greškom.

6.1. A sv. Vlaho stoji, desnom rukom blagoslivlje, a u lijevoj drži biskupski štap i grad. Uokolo je natpis S BLASIUS RAGUSII. Godina kovanja se nalazi s lijeve i desne strane
novca.
R Krist, prikazan cijelim likom, desnom rukom blagoslivlja, a u lijevoj drži zemaljsku kuglu. Uokolo zvijezde i natpis TUTA SALUS. Slika9.

7. ARTILUK kovan uz prekide od 1626. do 1701. godine. Veličina oko 20 mm. Imitacija je novca od 3 groša poljskoga grada Rige.

7.1. A U unutrašnjem krugu poprsje sv. Vlaha desno okrenuto. Samo svečava mitra i vrh brade izlaze iz toga kruga. Uokolo teče natpis S BLASIUS RAGUSII
R U gornjem dijelu grad, a iznad grada brojka III. Lijevo i desno od te brojke je godina kovanja. Lijevo i desno od grada su dva sitna dubrovačka grba. U donjoj polovici teče u 3 vodoravna reda natpis GROS ARGE TRIP CIV RAGV. Slika 10.

8. PERPERA kovana je od 1683. do 1803. godine. Veličina im varira uglavnom od 28 do 24 mm. Starije su teže nešto veće, dok su perpere iz 1801. i 1803. jako reducirane. Slika je na njima ista, natpis je isti, ali su vrlo loše, jer su kalupi slabo rezani. Sve perpere nose oznaku godine kovanja.

8.1. A sv. Vlaho stoji, desnom rukom blagoslivlje, a u lijevoj drži grad i biskupski štap. Desno i lijevo su slova SB a ispod njih je godina kovanja (1683. do 1705. a dijelom i iz 1706. imaju godinu kovanja označenu sitnim brojkama iznad slova S u okomitom smjeru). Uokolo teče natpis PROT REIP RHAGUSINE.
R Krist stoji, desnom rukom blagoslivlje, a u lijevoj drži kuglu. Okružen je zvjezdicama ili križićima. Uokolo je natpis SALUS TUTA. Slika 11.

9. POLUPERPERA je kovana samo 1801. godine. Promjer 20 mm.

9.1. A sv. Vlaho kao i na perperi. Uokolo natpis PROT REIP RHACUSIN 1801.
R Među dvjema grančicama lovora natpis u vodoravnom smjeru GROSSETTI a ispod toga brojka VI. Slika 12.

10. ŠKUDA je kovana između 1708. i 1750. godine, ali ne svake godine, pa Rešetar navodi samo 1708, 1709, 1747, 1748. i 1750. godinu. Promjer joj varira od 31 do 28 mm.

10.1. A sv. Vlaho stoji, desnom rukom blagoslivlje, a u lijevoj drži grad i biskupski štap. Desno i lijevo od sveca su slova SB. Ispod njih je godina kovanja. Lik je uokviren unutrašnjim krugom. Izvan tog kruga ide neprekinuti natpis PROTECTOR REIPUBLICAE RHACUSINAE.
R Krist stoji, desnom rukom blagoslivlje, a u lijevoj drži kuglu s križem. Uokolo zvijezde i unutrašnji krug. Uokolo natpis TUTA SALUS SPES ET PRESIDIUM. Slika 13.

11. POLUŠKUDA je kovana samo 1708, 1709, 1748. i 1750. godine. Promjer joj je oko 33 mm. Po izgledu je jednaka škudi, samo je manja.

12. DUKAT je kovan samo 1723. i 1797. godine. Promjer prvoga je 40, a onog iz 1797. godine 37 mm. Inače su isti, samo je onaj iz 1797. slabije rezan. Dukat iz 1797. g. je prvi
dubrovački novac kovan u prstenu, pa mu je rub ornamentiran, i svi su primjerci posve iste veličine. Od tog dukata postoje dva tipa, a razlika među njima je uglavnom samo u grbu na stražnjoj strani novca.

12.1. A sv. Vlaho u stereotipnom stojećem stavu. Desnom rukom blagoslivije, a u lijevoj drži grad i štap. Desno i lijevo su monogrami SB, ispod njih je godina kovanja.
R veliki grb Dubrovnika zauzima cijelu visinu novca. S lijeve i desne strane uz rub je natpis DUCAT REIP RHACUSINAE. Slika 14.

13. BRADAN je najveći i najkrupniji dubrovački novac. Kovan je od 1725. do 1743. godine, ali ne svake. Promjer bradana iz 1725. g. je 45 mm, dok su ostali nešto manji, oko 43 mm. Svi imaju na aversu poprsje sv. Vlaha desno okrenutog, svetac desnom rukom blagoslivije a u lijevoj drži grad i biskupski štap. S lijeve i desne strane glave su monogrami SB, a uz rub je natpis koji je na svima isti. Na reversu je na svima veliki grb grada Duorovnika, i uokolo je
na svima jednaki natpis. Bradan iz 1725. g. se i crtežom razlikuje od ostalih. Svetac ima na glavi drugačiju mitru, a ruka, kojom blagoslivije, vidi se do lakta, dok se na svim ostalim vidi samo šaka. Postoje dvije varijante toga prvog bradana: na jednom je godina kovanja na reversu označena na kraju teksta uz rub, a na drugom je godina označena s lijeve i desne strane krune.

13.1. A Poprsje sv. Vlaha desno okrenutog. Svetac desnom , rukom blagoslivije, a u lijevoj drži grad i biskupski štap. Desno i lijevo od glave monogrami SB. Uokolo uz rub natpis DIVINA PER TE OPE. Slika 15.

R Veliki grb grada Dubrovnika s krunom. Uokolo, uz rub, natpis DUCAT ET SEM REIP PRHAG i godina kovanja.

14. STARI VIŽLIN kovan od 1743. do 1748. g. svake godine. Promjer 43 - 45 mm.

14.1. A poprsje rektora grada, starijeg muškarca s dugom perikom, lijevo okrenutog. Uokolo gornjeg dijela novca teče natpis RECTOR REIP RHACUSIN
R Jednak reversu bradana. Slika 16.

15. NOVI VIŽLIN kovan je od 1751. do 1779. g. svake godine. Promjer mu varira od 40 do 44 mm. Zadržao je kroz cijelo vrijeme kovanja isti izgled i natpis. Mijenjali su se samo
monogrami rezača kalupa, koji su na aversu na početku i na kraju natpisa (neki ga uopće nemaju), a na reversu podno grba. Kalupi su bolje rezani, ali su plići. Novci su često dosta
izgrebeni, jer su kolali po svim susjednim zemljama uokolo Dubrovnika, pa je novi vlasnik često zagrebao da se uvjeri da nije novac patvoren.

15.1. A Poprsje mladolikog rektora lijevo okrenutog i s dugom kovrčavom perikom. Uokolo gornjeg dijela novca natpis RECTOR REIP RHACUSIN
R Veliki grb Dubrovnika s kneževskom krunom. Desno i lijevo od grba je natpis DUCAT ET SEM REIP RAG i godina kovanja. Slika 17.

16. POLUBRADAN je kovan samo 1731. i 1735. g. Jednak je s obje strane bradanu, samo mu je promjer manji, 35 do 37 mm i u natpisu je označeno da je pol talira.

16.1. A Isti kao bradan.
R Isti kao bradan samo ima natpis MED DUCAT ET SEM REIP RHAG i godina kovanja.

17. POLUVIŽLIN, kovan je samo 1747. i 1748. g. Obje strane su mu iste, kao u vižlina istih godina, samo mu je promjer manji, oko 37 mm. Na reversu je natpis MEDIUS DUCAT ETSEM IS i godina kovanja.

18. LIBERTINA je kovana od 1791. do 1795. svake godine. To je najljepše kovani dubrovački novac. Jednako kao i dukat iz 1897. g. kovan je u prstenu, pa mu je obrub ornamentiran. Svi su komadi potpuno okrugli i jednake veličine. Promjer im prema godini kovanja varira, od 41 do 44 mm.

18.1 A Poprsje mlade žene s dekoltiranom haljinom. Okrenuta na desno. Uokolo natpis RESPUBL RHACUS. Ispod slike monogrami kalupara GA. Slika 18.
R Između dvije grančice lovorova lišća štit s kneževskom krunom. U štitu u 3 vodoravna retka krupnim slovima natpis LIBERTAS. S desne i lijeve strane uz rub natpis DUCE DEO FIDE ET IUST. Pri dnu je godina kovanja. Samo godina 1791. ima na reversu grb grada Dubrovnika jednak grbu na drugim dubrovačkim talirima.

Bilješke

1) Slike izradio i darovao Roko Glasnović, član HND, Zagreb

Literatura

Rešetar: Dubrovačka numizmatika I i II, 1924/5.
Renđeo: Corpus, Graz, 1959.
Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb, II svezak

Autor: Z. V.
Izvor: Obol, glasnik HND, broj 32, Zagreb, godina 1980.

111

- 02:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>