Hrvatska numizmatika

Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „T“ (t – trzeciak)

Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


T
Oznaka na novcu kovnice Nantes, Egucigalpa (Honduras).

TAKA
Novčana jedinica Republike Bangladeš od 1972. godine. 100 paisa = 1 laka.

TALA
Novčana jedinica Zapadnih Samoa, a još se naziva i DOLAR SAMOA. U prometu je od 10. VII 1967. g. 100 sena - 1 taka.

TALAR
1. U prošlosti na sjeveroistoku Afrike, a posebno u Etiopiji, raširen naziv za talir Marije Terezije. Krajem XVIII st. vrijednost mu je bila 150 medina.
2. Jedinica novog novčanog sustava, uvedenog u doba cara Etiopije Menelika II (1889.-1913.) od 9. II 1893. g. Kao osnova ovog sustava služio je talir Marije Terezije. 1 T (ili bir) = 16 gerša = 100 matona (centi), težina mu je bila 28,07 gr. Na aver-su je portret cara, a na reversu judejski lav sa zastavom. Kovan je do 1902. g.

TALENT
(grč. vaga). Najrasprostranjenija težinska i novčano-obračunska jedinica u staroj Grčkoj, uzeta iz zemalja s Istoka (Babilon). T. se dijelio na 60 mina = 6000 draJimi ili 36000 obola, a služio je za obračun velikih suma. Reformom Solona (954. g. pr. n. e.) uveden je Atički talent težine 26,195 kg. U doba Aleksandra Makedonskog težio je 25,9 kg.

TALIR
Veliki srebrni novac, nazvan po Joachimstalu u češkoj, gdje se prvi put u Evropi počeo kovati 1518. g. Zbog pada vrijednosti mala srebrnog novca, porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje srebra i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velika srebrna novca. Prvi takav novac počeo je kovati 1484.-1486. g. u Tirolu nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan GULDENGROSĆHEN zato jer je imao istu vrijednost kao i zlatni gulden. Od 1518. g. grof Schlick u Joachimstalu počinje sistematski kovati srebrne guldene, koje su nazvali IOACHIMS-TALER Mt)NZ ili samo TALER. Dobra čistoća srebra, težina od oko 27,20 gr, a kasnije 26,39 gr, i visok umjetnički domet, pridonijeli su da se T. prihvati u svim njemačkim zemljama, a također i u drugim, te da postane obrazac za kovanje slična novca. U početku je T. imao vrijednost od 60 krajcara, zatim 68 (Reichstaler), te nešto kasnije 72. Od 1580. e;. vrijednost mu je bila 90 krajcara. Sadržaj srebra u njemu u raznim zemljama bio je različit. U 1857. g. utemeljen je monetarni savez iužnonje-mnčkih zemalja, koji je za T. utvrdio jedinstvenu težinu sa sadržajem čistog srebra od 16,67 gr. Novčanom reformom 1871.-1873. g. vrijednost mu ie izjednačena s 3 zlatne marke. Od toga doba počelo je njegovo povlačenie iz prometa. Konačna demo-netanizacija T. nastupila je 1907. g. Naziv, malo iz-mijenien, zadržno se u nazivu novca mnosih zemalja: Skandinavske zemlie - daaler, riksdaler. Nizozemska - daalder, Italija - tallero, Amerika - dollar.

TALIR MARIJE TEREZIJE
Talir, koii je kovan na temelju konvencijske stope od 1735. g. s portretom carice Austrije Mariie Terezije. Sadrža; čistog srebra u njemu bio je 23,386 gr. Poslije smrti Marije Terezije njegovo je kovanje nastavljeno s oznakom godine smrti carice - 1780. g. Zbog dobre kvalitete bio je vrlo popularan na Levantu (LE-VANTETALER, LEVANTIN), dok je u nekim zemljama bio u upotrebi čaik i u novije doba: u Etiopiji do 1950. g. a u Jemenu sve do 1965. g.

TALLERO
U početku talijanski naziv za njemački carski talir, a zatim za vlastiti kovan u Veneciji od 1756. g. i Milanu, za potrebe trgovine s Levantom. U Modeni se počeo kovati 1650. g. po uzoru na nizozemski Lovendaler, koji je u Italiji nazivan TALLERO LEONCINO. U toskani ih je Ferdinand I (1587.-1608.) kovao tako da su se malo razlikovali od španjolskih pesosa i piastera. Imitacije se najčešće razlikuju u težini: dok je piastera bila 31-33 gr, T. je u početku težio 28-29 gr, a kasnije 26-27 gr.

TALLERO ERITREO
(tal. eritrejski talir). Talirski novac kovan od 1890. g. u Rimu i Milanu za talijansku koloniju Eritreju. Vrijednost mu je bila 5 lira, a bio je težak 28,125 gr. Na aversu je poprsje kralja, dok je na reversu orao. Od 1918. g. na aversu je orao s krunom na glavi i savojskim grbom na grudima, dok je na reversu Italija. Novac je izdavan do 1941. g.

TALON
Sporedni dio obveznice ili vrijednosnog papira, na kojem se nalaze kuponi, koji se mogu unovčiti, ili služe da bi se dobili novi kuponi.

TAM-BAK-TRON
Srebrni novac kraljevine Anam, kovan od 1820. g. Težio je 27 gr, dok je 2 T. bio težak 13,5 gr.

TAMBALA
Novčana jedinica Malavia od 15. II 1971. g. 100 T = 1 Kvvacha.

TAM-VANG-TRON
Zlatni novac Anaka težine 24,242 gr. Na novcu je ista predstava kao i kod tam--bak-trona: zmaj. Kovan je u isto doba.

TANGA
Novac portugalske kolonije Goa, kovan od srebra i bakra po uzoru na indijski novac Tankah. Srebrni T. kovan je u Goi od 1615. g. s težinom od 3-3,5 gr. Na aversu je štit s grbom ili portugalski križ, dok je na reversu najčešće mono-gram. Od 1765. g. kuju se bakreni T. težine 41,65 gr sa štitom, na kojem je grb na jednoj strani i oznaka nominale na drugoj. Poslije uvođenja decimalnog sustava kovane su vrijednosti od 1/2, 1/5, 1/10 a njihova težina je iznosila 20, 4 i 2 gr. Obračunska vrijednost od 10 T. bila je jednaka 1 rupiji ili 1000 reala Goe. T. je također i srebrni novac Bunarskog emirata (Srednja Azija), težine oko 3 gr. U Bunari je on kovan i poslije prisajedinjenja Rusiji (1865.-1873). Zadnji bunarski T. bio je kovan u 1920. g. od bakra.

TANGKA
Srebrni novac Tibeta. Težina mu je kolebala između 3,89 i 6,80 gr. Najstariji je tip kovan u Nepalu pod različitim nazivima. Za razliku od muhra na njima su različiti simboli (bubanj i si.). T. se počela kovati oko 1566. g. Vlastiti novac Tibet je počeo kovati sredinom XVIII st. po uzoru na nepalski novac iz 1732. g. a izgled mu se nije mijenjao sve do 1948. s. Na aversu je stilizirani cvijet lotosa okružen znakovima tibetanskog nisma, a na reversu su budistički simboli. Odnos: 3 T = 1 indijska rupija; 1 T = 15 skarunga.

TARGOVSKI TALIR
(polj. Targovvickiej konfederaciji talir). Poljski talir, izgleda medalje, iz 1793. g. kovan od članova Targovicke konfederacije, da bi opet s istim kalupom bio kovan 1870. g. Na obje strane talira nalazi se vdšeredni natpis. Težio je 27,65 gr.

TARJA
Španjolska novčano-obračunska jedinica u vrijednosti 1/4 bakrenog reala.

TARO
Talijanski zlatni novac kovan u južnoj Italiji u X st. Težina mu je bila 1/30 unce, tj. 0,883 gr. Porijeklo naziva nije razjašnjeno. Vojvoda Gisulfo (935.-974.) kovao ih je s težinom od 0,9 gr, a na njima je bio kufski natpis kao imitacija T. fata-mida. Poslije osvajanja južne Italije od Normana, T. je nadalje kovan s kufskim natpisom. Robert Giskajski (i059.-1085.) kovao ih je s težinom od 0,89 gr. Za Rogiera II (1130.-1154.) kovan je u Palermu i Mesini, i na njemu je bio križ i natpis IC XC NIKA. Vilim II (1166.-1189.) kovao je dvostruke s težinom od 1,5 gr, ali i one zdjeličastog oblika. Konrad IV (1250.-1254.) kovao je novac u vrijednosti od 9 (7,9 gr) i 4 T. (3,8 gr) s kufskim kružnim natpisom. Zlatni T. kovan je do kraja XIII st. Kovanje srebrnih T. obnovljeno je za Ferdinanda II Aragonskog (1479.-1518.) i nastavljeno do kraja XVIII st. Na aversu je poprsje kralja, na reversu orao. Kovane su vrijednosti od 6, 4, 3, 2 i 1 T. Srebrne T. su kovali i Ivanovci na Malti od 1530. g. 1 škuda je sadržavla 12 srebrnih T. Od XVI st. na Malti je kovan i bakreni novac vrijednosti 4, 2 i 1 T.

TAVFTALER
(njem. Tauf - krštenje). Taliri ili medalje, koji su darivani pri krštenju. Drugi naziv za ovaj novac je GESCHENKTALER, tj. poklon talir. Predstave i natpisi su najčešće religioznog karaktera. Tijekom XVII-XVIII st. mnogo su kovani u Zellerfeldu.

TAVRIČEVSKI NOVAC
Srebrni novac s oznakom kovnice T. M. kovan u Feodosiji 1787. g. u čast posjeta carice Katarine II (1762.-1796.) Krimu. Kovane su nominale od 20, 10, 5 i 2 kopejke, težine 7,84, 3,52, 1,84 i 0,92 gr. Na aversu je monoaram i natpis CARICA HERZONSA TAVRIČESKOG, a na reversu je oznaka nominale, ispod koje je oznaka kovnice.

TERLINA
Bilonski novac prvi put kovan od Giovanno-Maria Visconti (1402.-1412.) u Milanu. Vrijednost mu je bila 3 denara i imao je težinu od 0,76 gr. Uskoro se počeo kovati i u Mantovi, Cremo-ni, Parmi i Piacenzi. S vremenom je sadržaj srebra u novcu bio sve manji, tako da je 1665. g. kovanje i prestalo.

TESSERA
Zamjena za novac, od bronce ili od nekog drugog metala. Žeton, koji je služio kao ulaznica u javne kuće. cirkuse, kazališta i si. Bila je u upotrebi već u vrijeme Rimskog carstva, kao i u kasnorimskoj epohi. Na T. se obično nalazi broj. Kao i kontornati i T. su imale različite predstave: sportske, obscene i si.

TESTONE
(tal. testa - glava). Naziv za talijanski srebrni novac s prikazom vladara, koji se počeo kovati 1474. g. u doba Galeazzo Maria Sforze, vojvode Milana (1466.-1484.). Kovan je po uzoru na venecijansku liru tron. Vrijednost mu je bila 1 Vs lire, a težio je 9,65 gr. Lijep izgled i stabilnost kvalitete srebra doveli su do njegove velike rasprostranjenosti. Počeli su ga zato kovati mnogi talijanski knezovi pa čak i pape. Za doba Sforze kovane su vrijednosti od 3 i 2 T, a za: vojvode Savoje Filiberta II (1497.-1504.) od 4 T. Posredstvom trgovine T. je dospio u mnoge zemlje, pa su one počele kovati sličan novac, 'koji je kasnije dobio lokalni naziv: Francuska - teston, Portugal - tostao. Škotska - testoon. Njemačka i Švicarska - Dicken. Poslije emitiranja dobrog zlatnog i srebrnog novca od Karla V (1519.-1556.) T. je izgubio svoje značenje i ustupio u Italiji mjesto liri. Francuski srebrni T. počeo se kovati za Luja XII (1498.-1515.) po uzoru na talijanski. Francuska je imala neke dijelove Italije pod svojom vlasti, no i poslije gubitka tih talijanskih posjeda kovanjem T. je nastavljeno u Francuskoj u trgovačke svrhe. T. je bio prvi francuski novac s prikazom kralja, čiji se portret nalazio na aiversu. Na reversu je bio grb s ljiljanima. Vrijednost mu je bila 10 sola. Za Franje I bio je kovan novac od 3 i 4 T, i to je bio prvi talirski novac u Francuskoj, čije je kovanje prekinuto 1576. g. U Lotaringiji se T. počeo kovati za vojvode Antona (1508.-1544.). Težina mu je bila 9,65 gr, a od 1576. g. 9,46 gr. U početku je T. vrijedio 8 groševa, a od 1576. g. vrijednost mu je porasla na 12 groševa, tj. 1 franak. Godine 1620. vrijedio je 16 groševa, a 1700. 1 livru, tj. 2 franka i 4 groša. Na aversu je poprsje vojvode, dok je na reversu grb zemlje.

TESTOON
Škotski srebrni novac vrijednosti 4 škotska šilinga, kovan od 1553.-1562. g. Težina prvih T. je bila 5,09 gr, od 1555. g. 7,63 gr, da bi konačno pala na 6,12 gr.

TETARTEMORION
Srebrni novac antičke Grčke u vrijednosti 1/4 obola, težine 0,189 gr.

TETARTERON
Zlatnik, lošiji od solidusa. Kovanje je počelo u doba cara Nikiforosa Pfokasa (963.-969.). Težina mu je bila 4,05 gr, a u prometu je bio sve do reforme cara Aleksandra I Komnena (1092.).

TETRADRAHMA
(grč. 4 drahme). Starogrčki srebrni novac od 4 drahme, koji je bio vrlo raširen. Na temelju antičke i feničansko-rodoske novčane stope, težina mu je bila 14-17 gr. T. kovana po perzijskoj ili eginskoj novčanoj stopi nije poznata. Kasnije vrijednost T. bila je jednaka 3 rimska denara.

TETRAOBOL
(grč. 4 obola). Grčki novac od 4 obola, koji je bio jednak 2 /3 drahme ili 1/6 tetradrahme, težine 2,9 gr. U IV st. pr. n. e. u Ateni se pojavio srebrni T. s prikazom dvije sove na aversu i glavom Atene na reversu.

TETRARHIJA
Organizacija vladavine, koja je uvedena za rimskog cara Dioklecijana 293. g. sa ciljem boljeg upravljanja ogromnim Rimskim carstvom. Tako: carstvom upravljaju dva Augusta (Dioklecijan i Maximianus) i 2 Cezara (Galerius i Constantius Chlorus). Svaki od augusta i cezara u svom dijelu države kuje novac. Predviđeno je, da nakon abdikacije augusta (ili smrti) njihovo mjesto preuzmu cezari, koji će imenovati nove cezare. Nakon abdikacije Dioklecijana i Maksimianusa sistem je, zbog borbe za vlast, propao.

THEBA
Sitan novac Bocvane, od 23. VIII 1976. g. 100 T = 1 pula.

TIKAL
Novčanoobračunska jedinica u Sijamu (Thailand), Kambođi (Kampučia) i Burmi. U Si-jamu je kovan od 1350.-1860. g. pod nazivima P'HOT DUAND ili KHOT DU ANG. Uz njega kovane su i vrijednosti od 2 i 4 taela, te od 5, 10, 20, 40 i 80 T. Najveći komad novca imao je promjer od 65 mm. Vrijednosti od 1, 2, 4, 8 i 12 T. kovane su i od zlata, a ne samo od srebra. Novac se nalazio u prometu do 1904. g. U Kambođi se T. počeo kovati u doba kralja Ang Duonga (1841.-1859.). Nominala od 1 T. težila je 14,5 gr srebra. U Burmi je T. (kjat) = 4 mata = 8 ili 10 mu = 16 ili 20 pa.

TIENTJE
(od niz. tien = 10). Nizozemski zlatni novac vrijednosti 10 guldena, kovan u XIX-XX st. Težio je 6,729 gr. Poslije prijelaza na srebrni standard (1847. g.) T. se još počeo nazivati i GOU-DEN WILLEM (zlatni Viiim). Kovane su i nomina-le od 2 i Vs T. U 1875. g. povratkom na zlatni standard T. je postao glavni zlatni novac težine 6,720 gr, ali je kovana samo mala količina. Posljednji je kovan tijekom 1925.-1933. g. U 1970. g. kovan je srebrni T. povodom 25. obljetnice završetka II svjetskog rata.

TIMF
Poljski naziv za srebrni novac od 18 groša, loše kvalitete, težine 6,75 gr. Naziv mu dolazi od prezimena zakupca kovnice Andreja Timfa (1652. -1667.), koji je predložio kovanje komada od 18 groša umjesto do tada uobičajenih komada od 30 groša.

TIRINGIJSKI GROŠ
Naziv za majsenski groš, koji je kovan od 1393. g. za markgrofa majsenskog (1381.-1428.) i Kurfursta Saksonije (1423.-1428.) Friedricha IV, a novac je još nazivan i HELMGRO-SCHEN. Sličan je novac kovan i za grofa Baltezara (1382.-1404.). Na reversu je umjesto lava tiringijski šljem (šljem s volovskim rogovima i krunom), iza kojega se nalazi 8 žezla. U početku je iz 9 i 10 lo-tova marke srebra kovano 74 */”, zatim 81 2/s i na kraju 90 komada ovih groševa.

TITULA
Naziv, koji nekome pripada po njegovu staležu, položaju ili zvanju. Na antičkom novcu viđaju se uglavnom titule gradskih činovnika i vladara na grčkom jeziku, a na rimskom imena prefekta i caTeva (Cezar, August, Konzul itd.). U srednjem vijeku, a i u novije doba, u kružnoj legendi naziva u pravilu se nalazi i ime zemlje. Težnja apsolutističkih vladara za što većom čašću dovela je do nabrajanja mnogobrojnih titula.

TLAKA
Naziv za sitan novac u Meksiku, a dolazi od indijanske riječi “tlako” = polovina, pošto mu je vrijednost bila Vs cuartilla (1 Cuartillo = 'A reala). T. je rađena od papira, stakla, kože i neplemenitih metala, a pristupilo se njenu izrađivanju zbog nestašice sitna novca. Vlasnici hacijendi, rudnika i tvornica upotrebljavali su ga za plaćanje radnika, a radnici su im ga vraćali pri kupovanju robe u njihovim trgovinama.

TOEA
Sitni novac Papue i Nove Gvineje, jednak 100 kina.

TOKEN
Privatni novac engleskih trgovaca i industrijalaca, kovan od bakra ili mesinga u engleskim kolonijama u velikim količinama u XVII st. Od XVIII st. kuje se samo od bakra. Do njegova je kovanja došlo budući je u Engleskoj kovano vrlo malo novca nižih nominala. Mjere poduzete od države prema ovu novcu nisu imale uspjeha zboe toga, jer se nedostatak sitna novca osjećao sve do XIX st. U doba Koalicionih ratova u ivi.-1797, 1799.-1802, 1805.-1807. i 1813.-1815.) došlo je do emitiranja velikih količina T. Konačno je 1818. g. T. zabranjen u Engleskoj, a 1873. g. i u kolonijama. U doba danskog kralja Kristijana IX (1863.-1906.) T. je kovan za Istočnoindijska otočja, da bi se tamo ublažio nedostatak sitna novca. Sličan je novac emitiran i na Islandu i Grenlandu.
TOMAN
Zlatni iranski novac od 1794. g. pa do 1939. g. U početku mu je težina bila 8,2 gr, da bi se kasnije smanjila. 1 T = 10 krana = 20 šaha.

TOMBAK
Legura od 85% bakra i 15% cinka, koja se koristi pretežno za izradbu medalja, a rjeđe novca. U zavisnosti od količine bakra i različite je boje: žut, zlatnožut, crveni.

TORNESE
Naziv za groš kovan u gradu Touresu (grossus touronensis). Kao brončani novac T. se počeo kovati u Napulju 1560. g. u velikim količinama. Na njemu je s jedne strane glava vladara, dok je na drugoj strani rog izobilja. Kovane su vri jednosti i od 10, 5, 3 i 2 T, a kovan je sve do 1860. g.

TORNOWSCHER GROSCHEN
Brandenburški srebrni novac od 1 i 2 groša, kovan u velikim količinama po naređenju tajnog savjetnika dr. Torno-vva (1651.-1661.) u Berlinu. Povod za kovanje je bila stalna financijska kriza kneževine. Kovanje je dovelo do krize brandenburškog novčanog sistema u 1660. g., a vrijednost im je zbog velikih količina i slabe kvalitete pala na polovicu ranije vrijednosti. Kao rezultat pada na preko polovicu vrijednosti, kovane su nove nominale od 6, 3, 2 i 1 pfeniga.

TOSTAO
Portugalski srebrni novac kovan po uzoru na teston. Razlikuje se od njih po aversu, gdje je grb umjesto portreta kralja, a na reversu je križ. T. se počeo kovati u doba kralja Manuela (1495.-1521.) i bio je težak 9,96 gr. Njegova je težina, kao i kvaliteta, opadala. Tako mu je u 1555. g. težina bila 8,83 gr, za 100 godina 5,74 gr, u 1700. g. 3,46 gr, u 1830. g. 2,95 gr, a od 1857. g. samo 2,5 gr. Kovane su nominale od 5, 2, 1 i Vz T.Kovan je i u Brazilu, no njegova težina je bila za polovicu manja nego onog kovanog u Portugalu.

TRADE DOLLAR
Poseban tip dolara emitiran u SAD. Na aversu je grb SAD, ispod kojeg je oznaka finoće metala “20 grain”, “900 fine” i naziv novca T. D. Iznad orla je naziv Države UNITED STATES OF AMERICA. Na reversu se nalazi ženska osoba u sjedećem stavu (Libertv) okrenuta na lijevo, te godina kovanja. T. D. je kovan od 1873. do 1885. g. od srebra i težio je 24,494 gr. Kovan je sa ciljem potiskivanja meksičkog pe-sosa i u zemljama Južne Amerike i Istočne Azije.

TRANQUILLITAS
(lat. spokojstvo). Rimska personifikacija kao žena s atributima: koplje, skeptar i klasje. Pored nogu joj stoji koza. Javlja se na novcu od Hadrijana (117.-138.) do Filipa I (244. -249.).

TREMISSIS
Rimski zlatni novac, uveden od Konstantina I (307.-337.), a bio je vrlo omiljen u prometu sve do V st. Germanska plemena su po u-zoru na njega kovala svoje imitacije. 1 T = lfa so-lida.

TRESORSCHEIN
Prvi pruski papirnati novac, emitiran u doba Napoleonskih ratova (1806.-1814.). Imao je prinudni tečaj, a emitirane su nominale od 5, 50, 100 i 250 talira. U 1824. g. zamjenjivan .je.

TRIENS
Ranorimski brončani novac. Kovanje je počelo krajem IV st. pr. n. e. Težina mu je bila 90 gr a imao je vrijednost >/” asa (odatle i naziv novca). Prvi T. su lijevani, kasniji su kovani. Od doba Gordiana IH (238.-244.) do Carinusa (282.- -285.) kovan je od zlata i bio je jednak “/” aureusa. Konstantin I (307.-337.) kovao fli je težine 1,52 gr, tj. vrijednosti od '/” solidusa. Tijekom Velike seobe naroda T. su bili vrlo omiljeli i emitirali su ih Vandali, Ostrogoti, Franci, Burgundi, Langobardi. U početku je na ovim imitacijama s jedne strane poprsje vladara a na drugoj Viktorija, kasnije je pak umjesto Viktorije križ okružen vijencem. Ove barbarske imitacije su na niskom umjetničkom stupnju izradbe, a natpis je često zamijenjen crticama. U Bizantu je emitiran pod nazivom TREMISSIS. Tako je nazvan i novac od •/” solidusa u Franačkoj u doba Merovinga.

TRIHEMIOBOL
Starogrčki mali srebrni novac, vrijednosti 1 1/2 obola.

TRIOBOL
Novac u vrijednosti 3 obola (poludrahma) starogrčkog novčanog sustava. Atički T. je teždo 2,18 gr, a susreće se skoro kod svih grčkih gradova, koji su kovali svoj novac.

TRIONFO
Zlatni novac tipa venecijanskog cekina, prvi put kovaoi za Ferdinanda I Aragonskog (1412.-1416.) na Siciliji. Na aversu je grb, dok je na reversu poprsje kralja. 1 T = 14 tari. Za Karla V (1516.-1556.) dobio je naziv SCVDO RICCIO ili FIORINO Dl SICILIAi bio je laikši. Na aversu je prikazan orao, dok je na reversu Andrijin križ s krunom iznad. Za Karla II (1665.-1700.) vrijednost mu je povećana, te je vrijedio 25 srebrnih tari. Na aversu je štit s grbom, na reversu je medaljon s natpisom.

TRITARTEMORION
Mali srebrni novac u antičkoj Grčkoj, vrijednosti 1/8 drahme ili 3/4 obola.

TRITON
U starogrčkoj mitologiji Posejdonov i Amfitritin sin, morski bog polu čovjek - polu riba. Njegov je atribut trozubac. Viđa se na stateri-ma Krete i Kizika, kao i na prvu grčkom novcu kovanom u talijanskim kolonijama.

TRJUMPHTALER, AUFERSTEHUNGSTALER.
Talir grada Braunschweiga, kovan od Henrika Mlađeg od Braunschvveiga poslije uspješne obrane (1514.-1568.) u doba Šmalkandenskog rata. Na aversu je braunšvajgski lav okrenut nalijevo, na reversu su godine 1545. i 1546. te Krist u stojećem stavu, koji pobjeđuje smrt.

TRIUMVIR
Naslov člana triumvirata. Prvi je bio utemeljen 60. g. pr. n. e. i sačinjavali su ga Pompej, Cezar i Kras, drugi je bio 43. g. pr. n. e. i niega su sačinjavali Antonije, Oktavi jan i Lepid. Naslov se u skraćenu obliku viđa na novcu; npr. M(arcus) ANTONINUS III. VIR.R(ei) P(ublicae) C(onstituendae).

TROCARSKI NOVAC
Taliri i polutaliri kovani od 1558. g. Na aversu pokazuju poprsja 3 cara: Ma-ksimilijana I, Karla V i Ferdinanda I. Na reversu je carski orao, koji na grudima ima austrijski i kastilijanski grb. Natpis na njima je: + MAH.CA-RO:E:FERD:D:G:RO:CAES:REG:HISP. i nastavlja se na reversu +HVNG:BO:DAL:CRO:ZC:ARCHID: :AVST:D:BVR. T. N. istoga izgleda i natpisa a različitih nominala u srebru i zlatu kovali su nadvojvoda Tirola Ferdinand (1564.-1595.) i kralj Matija II (1608.-1619.).

TROFEJNI GROŠ, TROFEJNI PFENIG.
Novac kovan od zaplijenjenog metala: srebro privatno ili crkveno, pretopljeno oružje. Poznati su T. G. kur-fiirsta Saksonije Johanna Friedricha (1532.-1554.) i landgrola Hessena Filipa (1509.-1567.) iz 1542. g. Kovani su i groševi od metala dobivenog pretapanjem topova u 1554. g., a po naređenju ratnog komesara Nurnberga Gabriela Nutzela poslije zauzeća Hoenlandsberga.

TROLISNI KRIŽ
Križ, čiji se krajevi završavaju u obliku lista djeteline. Ovaj se križ još naziva i KRIŽ sv. TOME. Na portugalsku zlatnu novcu, koji je kovan za koloniju Goa u doba Huana V (1706.-1750.) pa do Marije II (1834.-1853.) nalazi se ovaj križ.

TRONETTO
Novčano-obračunska jedinica Trienta (danas Južni Tirol). Vrijednost mu je bila 1 lira ili 12 karantana (krajcara), a od 1813. e. 14

TRONO v. LIRA TRON

TROGIRSKI NOVAC
Nakon priznavanja mletačke vrhovne vlasti 1420. g. nad gradom, gradska uprava Trogira je zatražila odobrenje za kovanje sitna novca i to bakrena, bagatin, što o je i odobreno. Novac je kovan u kovnici u Veneciji. Na aversu se nalazi sv. Lovrinac, zaštitnik srada, koji u ruci drži znamenje svoga mučeništva, rešetku. Naokolo je natpis: S.LAVRENTIUS TRAGUR. Ispod lijeve ruke sveca nalaze se sigle NM, inicijali kovni-čara Nikole Moceniga, koji je bio kovnicar 1492. e. Na reversu je mletački krilati lav te kružni natpis: SANCTVS.MARCVS.VENET. Veličina je novca bila 17-18 mm, a težina 0,98-1,80 gr.

TROSTRUKI FARTING
(engl. Threefarthing). Engleski srebrni novac od 3 fartingaa ktA.in za Elizabete I (1558.-1603.). Na aversu je ruža preko koje je kraljičino poprsje.

TROSTRUKI GROŠ, TROGROŠ, TROJAK.
Naziv, koji se prvenstveno upotrebljavao za poljski i pruski novac, vrijednosti 3 groša. Prvi poljski T. emitiran je za Sigismunda I (1506.-1548.). U početku to je bio punovrijedni srebrni novac težine 2,57 gr. Početkom XVII st. za vladanja Sisi^munda ITT (1587.-1632.) postao je bilonski. Takav T. je kovan i u Prusiji, gdje je bio u prometu do kraja XVIII st. a po vrijednosti je bio jednak 1/30 talira.

TROSTRUKI KRAJCAR
(njem. Dreikreuzer, Landgroschen, Kaisergroschen). Novac kovan u Austriji od sredine XVT st. da bi u velikim količinama bio kovan tijekom XVII za plaće voinicmn. Kovan je i u južnonjemačkim državama. Na aversn se nalazi portret princa, carski orao ili grb zemlje, a na reversu brojka 3 u ovalu.

TROSTRUKI PETERMANNCHE
(niem. Dreipetermannchen). Naziv za novac kurfursta Triera, koji je kovan od 1689. g. umjesto P. od lošeg metala. T. P. je emitiran do 1715. a. u velikim količinama. Na reversu je sv. Petar u oblacima, dok je na aversu grb. Vrijednost mu je bila 5 krajcara. Umjesto T. P. od 1760. g. kuje se novac, vrijednosti 5 krajcara ili 3 albusa konvencione stope.

TURSKI NOVAC I KOVNICE
Prvi turski novac počeo se kovati relativno kasno, 1326. godine, za sultana Orhan Bega (1326.-1359.), i to su bile srebrne aspre ili akte. Zlatni se novac počeo kovati tek za sultana Mehmeda II 1478. g. u Carigradu. Bakreni novac, mangur, počeo je kovati sultan Murat I (1359.-1389.). Na prvu turskom novcu je samo natpis u više redova, da bi se od XVIII st. počela stavljati i tugra, sultanov monogram. Tijekom XIX i XX st. na novac se stavljaju i cvjetni motivi, tzv. “motiv 4 cvijeta”: divlja ruža, tulipan, zumbul i karanfil. Od Mehmeda II na dalje, na novcu su, pogotovu na većim komadima, ispisivane najmilije sultanove titule, kao npr. “Sultan Mehmed, sin Ib-rahim hana, čestita mu slava!” Na reversu piše: “Sultan oba kopna i gospodar oba mora. Sultan, sin sultana!” Ovaj natpis su zadržali i njegovi nasljednici. Natpis na novcu, posebno kovanom u glavnom gradu Istambulu, bio je vrlo lijepo ispisivan. Najčuveniji kaligrafi Otomanskog carstva ispisivali su slova na 12 načina. Naročito uspjelim i kitnjas-tim mogu se smatrati crteži tugre. Oznaka godine je označavala godinu stupanja sultana na prijestolje. Izuzetak su 'kovnice u Egiptu, Libiji, Tunisu, Alžiru i Bagdadu, na čijem se novcu nalazi godina emitiranja novca.
Tijekom vremena kovane su mnogobrojne vrste novca od bakra, srebra i zlata u raznim kovnicama. Najslavnije kovnice su bile: Amasva, Amid, Bagdad, Beograd, Bitilis, Bosnasarav, Brussa, Alžir, čajniče, Istambul, Damask, Edirna, Erzerum, Ha-lep, Hance (Giimushane), Hille (Hejaz), Izmir, Kar-tova (Kratovo), Kočane (Kučajna), Raha (Urfa), Sa-kiz Srebrenice (Srebrenica), Sidrekapsi (Selanik, Scder Kapija), Siroz, Serez, Tebriz, Telmisan (Geza-yir), Tbilisi, Tokat, Tripoli, Trapzon, Tunis, Zibid (Yemen)
U našim krajevima su radile ove kovnice: Skopje, Kratovo, Čajniče, Srebrenica, Kočani, Beograd, Sarajevo, Novo Brdo, Ohrid. Ove kovnice je najvećim dijelom otvorio sultan Sulejman Veličanstveni, i one su radile sve dok vezir sultana Ibrahima (1640.--1648.) Kara Mustafa paša nije zabranio njihov rad.

TURSKO-BOSANSKI NOVAC
Naziv za turski novac kovan u kovnicama koje su bile u Bosni. Radile su ove kovnice: Sarajevo, u njoj su kovane mangure; Srebrenica, kovane su akče i altini; Čajniče, kovani isto akče i altini; Bosna, akče i mangure.
Kovnice su radile za sultana Selima I (1512.- -1520.), Sulejmana I (1520.-1566.), Selima II (1566. -1574.), Murata III (1574.-1595.), Murata IV (1623. -1640.) i Sulejmana III (1687.-1691.).

TUGRA
(turski tughra). Isprepleteni inicijali turskog sultana. Osnovni izgled T. ostao je nepromijenjen kroz dugi niz godina. Po predanju T. je raširena šaka sultana. Na novcu se T. počela utiski-vati za sultana Mustafe II (1697.-1703.), i na njemu se nalazi sve do 1922. g.

TUGRIK, TUGRIG
Novčana jedinica NR Mongolije. 1 T = 100 munga. Prvi T. su kovani 1925. g. u Lenjingradu od srebra i težili su 20 gr. Promjer im je bio 4 mm.

TUMMLER
Mali groš Goslara, kovan od kraja XV st. i početka XVI. Jedan T. .je u Goslaru 1491. g. vrijedio 4 goslarska pfeniga. Na aversu je gos-larski orao, a na reversu dvostruki križ i kružni natpis O CRUX GLORIOSA.

TURMTALER
Talir Salzburga. Kovao ga je biskup grada Wolf Dietrich von Raittenau (1587.- 1612.) u 1593. g. u spomen rata s Turskom, iako njegova vojska nije imala direktnog učešća u ratu. Na aversu je sv. Rupert iznad grba. Na reversu je kula na obali mora i kružni natpis IMMOTA RE-SISTIT.

TURNER
Škotski bilonski novac od 1614.-1677. g. od 2 penia, 1/2 t = 1 peni. Na aversu je prikazan čičak s po 3 cvijeta, dok je na reversu škotski lav. Od 1632. g. na aversu su inicijali C i R ispod krune, a na reversu čičak. Težina mu je bila 2,45 gr, od 1623. g. je 1,91 gr, a od 1632. je 0,89 gr. Pod nazivom BODHWELL kovani su od bakra, i to težine 2.87 gr u 1624., a od 1661. g. težina im je bila 2,32-2,59 gr.

TURNOSE
Skraćeni naziv za GROŠ TOURNOIS.

TURONENSIS v. GROŠ TOURNOIS.

TRZECIAK
(polj. trećak). Poljska novčano-obračunska jedinica od početka XIV st. jednaka 3 denara. Kao novac se pojavio za Kazimira III (1333.-1370.) pod nazivom “četvrtgroša” ili “polu-kvartalnik”. Kada mu se krajem XIV st. vrijednost smanjila do 1/6 groša, tj. do vrijednosti od 3 denara (groš je imao 18 denara), on se počeo nazivati TER-NAR, a ponekad i “Mali trećak”. Kovao se od 1398. -1403. g. a kasnije je kovan za Sigismunda III (1591.-1627.). Težina mu je bila oko 0,5 gr.

Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net

Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms


Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com