Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „G“ (f - gyllen)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
G
Oznaka na novcu za kovnicu Graz 1731.-3, Giinzburg 1764. - 79, Geneve, Poitiers, Goias (Bra-sil), Guatemala 1733. - 6, Stettin 1750. - 1806., Gratz (Silesia) 1807. - 9, Karlsruhe 1872., Dresden 1833.-44.
G-A
Oznaka za kovnicu Guadalajara (Meksiko).
GABELLONE
Veliki srebrni novac Bologne s kraja XVI i početka XVII st. u vrijednosti od 26 bolonjina. Pod papom Urbanom VIII (1623. - 1644.) imao je vrijednost 3 bianka ili 1 1/2 Kre (30 bolonjina).
GALAZI
Novčana jedinica Republike Gambije, dijeli se na 100 bututa. U opticaju je od 1. lipnja 1971.
GALLEY HALFPENCE
Novac od pola penija, koji je bio tanji ali zato veći od kraljevskog novca, za koji se pretpostavlja da je donesen iz Genove i koji je unesen u Englesku preko Galleyjkeja blizu Tower hilla, gdje su pristajali brodovi. Aktima Henrika IV i Henrika V oglašeni su nevažećima, ali su u opticaju bili sve do 1519. g. kada su konačno zabranjeni.
GALVANOPLASTIKA
Kopija novca ili medalja izrađena metodom G. Ovo se izvodi elektroli-tičkim taloženjem metala na električno vodljiv kalup. Na podlogu (katodu), koja je obično izrađena od voska, gipsa, plastilina ili nekoga drugoga materijala, nanosi se tanak sloj provodnika (grafit), te se uslijed elektrolize na ovu podlogu tijekom procesa nanosi određeni sloj metala, koji postaje točna kopija originala. Kada se izrade kopije jedne I druge strane, one se spajaju. Na takvu se kopiju nanosi sloj nekoga drugog, obično plemenitog metala. Za razliku od originala, kopija ima mukli, dubok zvuk.
GANCA
Novac, mješavina olova i bakra, u bivšoj britanskoj koloniji Pegu u Indiji, vrijednost 1/4 penija.
GAZZETA
Narodni talijanski naziv za srebrni novac u vrijednosti 2 solda, koji se kovao u Veneciji od 1539. pa do polovice XVII st. Za Dalmaciju i Albaniju kuje se bakrena G. u XVII i XVIII st. Kovanica od 10 G. naziva se “Urone” ili “lirazza”. Prve venecijanske novine u XVII st. koštale su jednu gazzetu, te su od toga i dobila ime. GAZZETA DALMATA mjedeni novac, koji se u doba mletačke vladavine kuje za područje Dalmacije. Vrijednost mu je 1/10 libre, tj. po 10 ga-zeta činilo je libru. Na početku XIX st. po 12 dalmatinskih libra vrijedilo je 5 mletačkih. Za francuske vladavine vrijedila je dalmatinska gazeta jedan mletački soldin.
GEBURTSTAGSTALER
(rođendanski talir). Talir, koji je iskovan povodom 88. rođendana vojvode Augusta od Braunschweig-Wolfenbiittela 1966. godine.
GEHELMTER RIJKSDAALDER
Talir pušten u opticaj 1583. g. u Dordrechtu (Nizozemska) s likom princa Wilhelma Oranskog, ubijenog 1584. g. u Delfu. U narodu je ovaj talir još nazivan i PRINZENDAALDER za razliku od kraljevskog talira Filipa II. Od 1583. do 1603. g. G. je također kovan i u drugim sjevernim provincijama Holandije. Vrijednost mu je bila jednaka Rijksdaalderu. Na Av. dopojasni portret u oklopu, na Rv. grb provincije. Ovaj tip novca je kovan sve do 1699. g.
GENEVOISE
Novčana jedinica kovana u Ge-nevi po uvođenju decimalnog sustava 1794. g. Na Av. je prikazana glava, na Rv. je natpis. Kovanje G. je obustavljeno već 1795. g.
GENIUS
U starom Rimu duh uspjeha, pratilac čovjeka, mjesta, vojske, uopće zajednice. Prikazivan je u obliku dječaka ili mladića. Od vremena Nerona (54. - 68.) pojavljuje se s dodacima “Augusti”, “Caesari”, “Genius populi Romani” i dr. Na novcu se pojavljuje do Konstantina I. (306. - 337.). G. se ponovno počeo prikazivati na medaljama za Renesanse.
G-G
Oznaka za kovnicu Guatemala.
GEORG D'OR
Naziv za hanoverski pistol, a kovali su ga engleski kraljevi koji su upravljali Hannoverom. Novci su bili kovani od 1758. do 1803. g. u malom broju, a bili su teški 6,05 gr. Poslije Rata za slobodu nastavljeno je njihovim kovanjem, ali s manjim sadržajem zlata (5,95 gr) nego uobičajene pistole u Njemačkoj. Kovani su i dvostruki G.
GEORGE NOBLE
Zlatni engleski novac, koji je kovan samo 1530. g. za Henrika VIII (1509. - - 1547.). Na Av. je brod, a na Rv. sv. Juraj, koji ubija zmaja. Težina mu je bila 4,61 gr.
GEORGTALER
Narodni naziv omiljela talirskog novca, na kojem je prikazan sv. Juraj, koji ubija zmaja. G. je bio vrlo popularan tijekom XVI-XVIII st. Vrlo je često služio i kao amajlija, i zbog toga je još više bio cijenjen. G. je kovan u Engleskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj i u drugim zemljama do XVIII st. Kao amu-leti su posebno cijenjeni oni G. kovani od grofova Mansfeld od 1521. do 1523. g. s legendom ORA PRO (nobis) i oni od 1606. do 1625. g. s legendom BEI GOT IST RATH UND THAT.
GERSH
Bakrena jedinica novčana sustava Abesinije (Etiopije). Za vrijeme cara Menelika II (1889. - 1913.) G. je vrijedio 1/10 talara. Komadi od 2, 4 i 8 G. kovani su od srebra.
GESCHICHT- SKONVENTIONSTALER
(njem.povijesni konvencioni talir). Naziv serije talira kovanih za Ludwiga I Bavarskog (1825. - 1848.) u spomen različitih povijesnih događaja u cilju veličanja kraljevske vlasti. Taliri su kovani po kon-vencionoj monetnoj stopi prigodom mnogih proslava; npr.: u 1827. g. povodom osnivanja Ordena Ludvviga, u 1836. g. u čast sv. Otta, u 1846. g. s kanalom Ludwiga i si.
GESSNERTALER
Izuzetno rijedak talir grada Ziricha, rađen po nacrtu pjesnika i slikara Sala-mona Gessnera. Pošto je iskovano samo 36 komada kalup je pukao. Talir je kovan 1773. g.
GHURUSCH
Veliki srebrni novac, koji je 1687. g. stavljen u opticaj u Turskom carstvu za vrijeme sultana Sulejmana II. Ime mu potječe od “groša”, ali je bio veći i teži (otprilike kao talir). Težina mu je bila 19,5 gr, a vrijednost oko 40 para.
GIGLIATO
(giglio - tal. liljan). Srebrni groš Karla II Anžuvinskog (1285. - 1309.), prvi put kovan u Napulju oko 1303. g. Na Av. je kralj koji sjedi, a na Rv. križ ukrašen Uljanima, odakle i naziv. Kasnije je G. kovan u velikim količinama i kao platežno sredstvo bio je vrlo popularan. Težina mu je bila oko 4 gr.
GIGOT
Južnoholandski bakreni novac XVII st., težine 2,4 gr. Na Av. je grb zemlje, a na Rv. je Andrijin križ, kruna i lanac Ordena zlatnog runa.
GIORGINO
Tip talijanskog groša XVI-XVIII st, s likom sv. Jurja. U Ferrari je uveden od Alfonsa II (1559. - 1597.), a u Modeni od vojvode Caesara (1597. - 1618.). Težina mu je bila oko 2 gr.
GIOVANNINO
Novac od 1/2 groša (jednak 5 solda), kovan u Republici Genova oko 1670. g. s likom sv. Ivana Krstitelja.
GIRSH
Sitan novac Saudijske Arabije od 1925. godine, kada je uvedena u opticaj nacionalna valuta RIJAL. Vrijednost mu je bila 20. dio rijala ili 5 halala.
GIULIO
Srebrni groš pape Julija II (1503. -- 13.), težine 3,87 gr. U jedan dukat Mio je 10 G. Kasnije je naziv G. prešao i na druge papinske i razne talijanske groše. Na Av. je portret ili grb pape, na Rv. stojeći apostoli Petar i Pavao.
GIUSTINA
Naziv za različiti venecijanski srebrni novac, na čijem je Rv. lik sv. Justina. U 1472. g. za vrijeme dužda A. Mocenigo zaključeno je kovati novac od 40, 20 i 10 solda s likom sv. Marka i dužda koji kleči na Av., te sv. Justinom na Rv. Dužd Nicolo da Ponte (1585. - 1595.) kovao je 2 vrste:
1. G. MAGGIORE (Velika Justina), vrijednosti 8 venecijanskih lira (160 solda), težina 36,38 gr, i
2. G. MINORE (Mala Justina), vrijednosti 6 lira i 4 solda, tj. 124 solda, težine 28,103 gr.
Sve G. imaju na Rv. oznaku vrijednosti u soldi-ma.
GLOCKENTALER
Serija od 7 raznolikih talira hercoga Augusta Mlađeg od Braunschvveig-Ltineburga, koje je ovaj 13. studenoga 1643. g. povodom o-slobođenja tvrđave VVolfenbiittel dao kovati u Ze-llerfeldu. Na prednjoj strani je poprsje hercoga, na stražnjoj su različite scene podizanja zvona; na prva 3 talira zvono je bez klatna, na 4. taliru je samo klatno, dok su na 5. i 6. taliru slike zvona s klatnom, a na 7. taliru je scena zvonjenja. Zvono pokreću 3 ruke na suncem obasjanom pejzažu VVolfenbiittela. Sedmi talir je najčešći, a postoje i brojne njegove varijante. Kod prvih šest talira na zadnjoj strani nalazi se i natpis ALLES MIT BE-DACHT (Sve s razmišljanjem), a kod sedmog natpis TANDEM PATIENTIA VICTRIX (Na kraju strpljenje pobjeđuje). Kovane su polovice i četvrtine ovih talira.
GLORIA
(lat. slava). Personifikacija slave, koja se nije prikazivala na novcu, ali se zato sretala u natpisima. Na novcu se ovaj naziv počeo upotrebljavati, i to vrlo rijetko, od cara Proba (276. - 282.) uz dodatak “Avgvsti”, “Orbis”, “Constantini Avg” itd. Kasnije je naziv korišten sve do Ju-stinijana I (527. - 565.).
GLUCKHENNENTALER
Spomen talir grada Basela (Švicarska), kovan 1691. g. Na Av. je panorama grada, na Rv. kvočka sa šest pilića i natpis AUT ET PROTEGIT. Talir je kovan u povodu bratimljenja građana i vijećnika.
GLUCKSLOSER
Naziv za široki talir i njegove dijelove s likom Fortune. Na primjer, dupli talir biskupa Rateburga (1610. - 1636.) s kružnom legendom KUM GELUCK ERLOS HOFFNUNG.
GLUCKSTALER
(Talir sreće). Taliri s likom božice sreće Fortune na stražnjoj strani. Ovaj su motiv izabrali razni kneževi početkom XVII st. kada su se pojavile sklonosti za prikazivanje alegorijskih scena. Prvi G. je kovao hercog Adolf od Mecklenburg-Schwerina 1612. i 1613. g. u Gadebuschu. Na prednjoj strani nalazi se lik hercoga. Danski kralj Kristijan IV dao je u Gliickstadtu (Holstein) 1620. - 1646. g. kovati talire s likom Fortune. Vrlo su interesantni komadi od 4 i 1 1/2 talira, koje je hercog Friedrich Ulrich od Braunschweig-Wolfenbiittela dao kovati s likom Fortune 1623. g. u Andreasbergu. Na ovom taliru prikazana je na Av. Fortuna kako stoji na kugli i drži jedro, a na Rv. su prizori iz lova, ribolova, poljoprivrede i si.
GNACKEN
Naziv za loš srebrni groš kovan u XV-XVI st. u Saksoniji, Stolbergu, Braunschweig--Grubenhagenu. Vrijednost mu je često mijenjana udaranjem žigova, npr. u Wurzburgu 1496. g. na 4 pfeniga. Porijeklo naziva je nejasno.
G-O
Oznaka za kovnicu Guanajuato (Meksiko).
GODLESS FLORIN
Naziv za prvu emisiju florina iskovanih za kraljicu Viktoriju 1849. g. Na ovim florinima greškom su izostavljena slova D.G. (Dei Gratia). Ubrzo po stavljanju u promet ovi su florini povučeni iz opticaja.
GOLDE
Velika novčana jedinica od zlata u Siera Leoneu. 1 G. = 50 leona. Kovane su nominale od 1/4, 1/2, 1 i 5 G.
GOLDGULDEN
(njem. zlatni gulden). Poslije uvođenja od franačkih vladara Pipina (752. - 768.) i Karla Velikog (768. - 814.) srebrnoga novčanog standarda, kovanje zlatnog novca u Centralnoj i Zapadnoj Evropi skoro je prestalo. Nakon križarskih ratova (1096. - 1291.) i razvitka trgovine s Bliskim Istokom, u Italiji se pojavila potreba za kovanjem zlatnog novca. Godine 1252. u Genovi i Firenzi se ponovno počeo kovati zlatni novac Ge-novino i Fiorino, koji je kovan skoro od čistog zlata. Početkom XIV st. ovaj se novac počeo koristiti i u Južnoj Njemačkoj i uskoro je postao glavno platežno sredstvo pod domaćim nazivom GULDEN. Od sredine XIV st. G. se počeo kovati i u Njemačkoj, Češkoj i Mađarskoj s različitim likovima na njemu. S pojavom talira, koji se dijelio na srebrne guldene (Reidhgulden), zlatni se gulden od sredine XVI st. počeo nazivati GOLDGULDEN.
GOLDPFENNIG
(lat. denarius aureus; zlatni pfenig). Rijetki zlatni novac ranoga srednjeg vijeka tipa denara. Ovaj je novac često kovan kao dar ili nagrada za zasluge ili radi plaćanja specijalnih crkvenih izdataka. U Njemačkoj je kovan od nadbiskupa Kolna Hermana III (1089. - 1099.), težine 1,6 gr, i od cara Heinricha II (1002. - 1004.) težina 1,8 gr. G. je kovan i u Engleskoj za kralja Ethelreda II (979. - 1016.) težine 3,34 gr, zatim Eduarda Ispovjednika (1042. - 1066.) težine 3,51 gr i Henrika III (1216. - 1272.) težine 2,93 gr. U Francuskoj je G. kovan za Luja Pobožnog (814. - 840.), težine 4,42 gr.
GORIOBAN
Japanski zlatni novac u vrijednosti od 5 ria, kovan 1835. g.
GOSLER
Prvobitno naziv za novac od 1 šerfa grada Goslara. Tijekom XVI st. ovaj je naziv dobio vestfalski sitni novac, koji je bio 16. dio marien-groša.
GOSSELER
Srebrni novac kovan od 1543. g. u holandskim gradovima Deventeru, Campanu i Zwo-leu. Na Av. su tri grba i prvo slovo jednog od gradova. Na Rv. je grbovni štit. Težina mu je bila 3,97 gr. Od 1561. g. ova su tri grada kovala i novac od 10 G.
GOTHIC CROWN
Naziv za vrstu krune, koja je kovana za vrijeme kraljice Viktorije 1847. i 1853. g. u neogotskom stilu i s tekstom ispisanim gotskim slovima.
GOURDE
(od španj. gordo = debeo). Francuski naziv za peso, koji se u Zapadnoj Indiji sjekao i koristio kao sitan novac. Na ove komade utiskivan je žig, slovo G s krunom ili bez nje. Kao stvarna nominala G. se prvi put kuje kao srebrni novac na Haitiju u vrijeme Henri-Christopha “Crnačkog kralja” u 1814. g. Na novcu je njegov portret i oznaka vrijednosti 5 franaka. Danas je također u upotrebi na Haitiju i dijeli se na 100 centima.
GRADSKI NOVAC
Opći naziv za novac, koji je kovan od gradskih vlasti na osnovi privilegija dobijenih od vladara ili oblasnih gospodara, ili pak od okupacionih vlasti. U periodu razvijenog feudalizma borba gradova da dobiju pravo kovanja novca bila je jako izražena, a bila je i važan faktor borbe građana protiv feudalaca. Prvi G.N. je kovan u Italiji u IX st. u Veneciji, a zatim u Ge-novi (1139.), Milanu (1183.) te u Rimu i Firenzi. U Njemačkoj je 1111. g. Spever počeo kovati svoj novac, a zatim 1188. g. Liibek, 1189. g. Hamburg, 1219. g. Goslar, 1230. g. Regensburg itd. U zavisnosti od privilegija gradovi su kovali različit novac: Liibek zlatni i srebrni novac; Niirnberg helere; Ulm, Meinz, Frankfurt na Odri srebrni novac. U pojedinim slučajevima gradovi su osnivali i novčane saveze. Za G^N. tijekom XVIII st. je karakteristično, da je na njemu obično panorama grada, posebno na krupnijim nominalama, npr. talirima Ulma, Niirnberga, Regensburga, Frankfurta na Majni, Erfurta, Augsburga, Kolna i dr. Krajem razdoblja feudalizma pravo kovanja G.N. je ograničavano. U Njemačkoj je 1803. g. kovanje G.N. ograničeno samo na gradove Liibek, Hamburg, Bremen, Frankfurt na Majni, Niirnberg i Augsburg. Poslije 1814. - 1815. g. ovo je pravo ostalo samo Liibeku, Hamburgu, Bremenu i Frankfurtu na Majni. Kod nas je G.N. kovan u mnogim gradovima, osobito na obali Jadrana: Ulcinj, Bar, Kotor, Split, Šibenik, Zadar, Trogir, Hvar itd. Tijekom revolucionarnih događaja 1849. g. pojedini su naši gradovi štampali sitni papirnati novac: Rijeka, Bakar, Ljubljana itd. Novac je štampan zbog nedostatka kovana sitnog novca.
GRAIN
Bakreni novac kovan u Londonu od 1866. do 1899. g. za Maltu. Vrijednost mu je bila 1/3 farthinga (1/240 skuda).
GRAN
Mjera za težinu novca, različita u zavisnosti od mjesta i vremena. U VIII st. u Engleskoj je bio jednak 0,0455 gr, a 1526. g. 0,0648 gr (= = 1/5760 funte). U Holandiji mu je težina bila 0,0534 gr, u Njemačkoj oko 1524. g. 1/288 marke odnosno 0,812 gr. Bečki G. u 1766. g. težio je oko 0,0582 gr (= 1/4824 bečke marke).
GRANO
Južnotalijanska mjera za težinu novca, u upotrebi je bila od 1222. g. i iznosila je 1/600 unce (0,0445 gr). U vrijeme Ferdinanda II Aragon-skog 1460. g. pod ovim se nazivom u opticaju pojavio mali bakreni novac. Kovan je za Siciliju i Napulj i imao je vrijednost jednoga stotog dijela dukata. U vrijeme Filipa II Španjolskog (1556. - - 1598.) G. je kovan od srebra težine 035 gr. Filip IV (1621. - 1665.) kovao je u Napulju u velikim količinama bakreni novac u vrijednosti 1 i 2 G. Njihovo je kovanje nastavljeno do 1825. g.
GRČKO-DALMATINSKI NOVAC
Opći naziv za novac koji je kovan u grčkim kolonijama gradovima u Dalmaciji: Issa (Vis), Pfaros (Hvar), Korkvra (Korčula) i Heraclea od IV-II st. pr. n. e. Likovi na novcu uglavnom karakteriziraju privredu ovih krajeva: koza, grozd, kantaros, srna, amfora i si. Nalazi ovog novca su uglavnom vezani na neposrednu blizinu imenovanih mjesta.
GREENBACKS
(zelena leđa). Papirni novac SAD, a naziv mu dolazi od zelene boje poleđine. Prvi G. glasili su na 1, 2, 5, 10, 50, 100, 500 i 1000 dolara, a izdani su radi financiranja građanskog rata (1861. - 1865.). Uslijed prevelikog broja emisija vrijednost im je brzo opadala. Po završetku rata G. su povučeni iz opticaja.
GRENADINO
Novac u vrijednosti 8 reala, koji je kovan u Kolumbiji, kovnica Bogota, od 1847. do 1858. g. Naziv mu dolazi od nekadašnjeg španjolskog vice-kraljevstva “Nova Grenada”.
GRIFFON
Nizozemski zlatni i srebrni novac u XVI st, s likom jednog ili dva grifona. Srebrni G. je po vrijednosti odgovarao stuiveru. Biskup Ivan Bavarski (1390. - 1418.) kovao je zlatni novac od 1 G. (3,77 gr zlata) i 1/2 G. (1,93 gr), a također i srebrni u vrijednosti 2 G. (3,9 gr srebra), 1 G. (2,39 gr) i 1/2 G. (1,32 gr). Od 1482. g. kovan je novac od 2 G. s težinom od 3,89 gr srebra. Vrijednost od 1 G. često ima tekst DENARIUS SIMPLEX NOMINATUS GRIFONUS na Av, a na Rv. natpis DEUM PLUS AMA quam ARGENTUM.
GRIPENHIELMSDUKAT
Švedski dukat iz 1695. g. nazvan po kapetanu iz Dalarne Nilsu Gripenhielmu, koji je u starom rudniku srebra kraj Grabergsvapena pronašao srebro pomiješano sa zlatom. Od dobivenog zlata kovao je komade u vrijednosti 100 dukata, na kojima je natpis EX AURO SVEC. REPERTO IN DALIA OST: SILV-BERGH A.D. 1695. A. N. GRIPENHIELM.
GRIVENIJ
Narodni naziv za ruski bakreni novac od 3 kopejke. Ovaj naziv uveden je poslije novčane reforme 40-ih godina XIX st.
GRIVENIK
Srebrni ruski novac vrijednosti 10 kopejki, koji se pojavio u prometu za vrijeme Petra Velikog 1699. g. Naziv grivenik se nalazio na novcu do 1796. g. Od pred kraj XVIII st. pa do 1838. g. kovani su G. od bakra. U SSSR-u je ovaj naziv zadržan za novac vrijednosti 10 kopejki, koji je kovan od 1924. g.
GRIVENKA
Staroruska težinska jedinica, koja je korištena od XIV do XVIII st. kao mjera za dragocjene metale. Upotrebljavane su dvije vrste: teška, s težinom od 409,32 i laka, jednaka 1/2 grivne težine 204 gr.
GRIVNA
Težinska, novčano-težinska i novčano obračunska jedinica u Rusiji. Naziv G. dolazi od zlatnih i srebrnih obruča, koji su se nosili oko vrata kao ukras. Kasnije je ovaj naziv zadržan za određenu težinu plemenitog metala. U Kijevskoj Rusiji XI st. u upotrebi je bila Kijevska grivna šestouglastog oblika i težine 140-160 gr. Novgorod-ska grivna je bila dugačka srebrna šipka težine 204 gr. Od XIII st. usporedo s nazivom “grivna” za novgorodske poluge srebra počeo se upotrebljavati i naziv “rublja”, s kojim je postupno zamijenjen stari naziv. U XV st. poluge “grivne” ili “rublje” prestale su se koristiti kao platežno sredstvo zbog povećana broja kovanog novca u opticaju. Od tog doba rublja se učvrstila kao novčano-•obračunska jedinica, a kasnije kao osnovna jedinica ruskoga monetarnog sustava.
GROAT
Srebrni novac u Engleskoj u vrijednosti 4 penija, koji se kovao od Edwarda I 1279.g. Od 1662. g. ovaj se novac još nazivao i MAUNDY novac. Kralj Vilim IV kuje BRITANNIA GROAT, koji su bili u prometu do 1887. godine, iako je kraljica Viktorija prestala njegovim kovanjem 1856. g. Emisija iz 1888. g. kovana je za upotrebu u kolonijama.
GROOT
Nizozemski srebrni groš. Prvi put je kovan za vrijeme kneza od Brabanta Ivana II (1294. -1312.) i grofa Flandrije Roberta Betunskog (1303. - 1322.). G. je kovan oblikom i čistoćom srebra po uzoru na francuski Tournosen i težio je 4.14 gr. S vremenom mu je kvaliteta opala, a posebno je loš bio flandrijski G. grofa Ludviga od Cresva (1322. - 1346.). Kovane su također i nomi-naleodl/2il/3 G.
GROS AU LION
Francuski srebrni novac, koji je prvi put kovan u XIV st. u Flandriji, za Luja I (1322. - 1346.). Na Av. je lav, koji stoji na zadnjim šapama okrenut nalijevo. Okolo je legenda MONETA FLAND. Na Rv. je križ s dvostrukim kružnim opisom.
GROSCHEL, GROSCHLEIN
(“mali groš”). Njemački novac od 1/4 groša, koji se kovao tijekom XVI-XVII st. 1G=4 pfeniga. Sleski G. u XVIII st. odgovarao je vrijednosti 1 1/3 krajcare. Prusko-šleski G. u 1752. g. težio je 0,5777 gr. Kovan je također i dvostruki G.
GROSSPFENIG
(lat. grossus denarius). Prvobitni naziv za višestruke pfenige, kao npr. za groš turnoa, praški groš, šleski kvartnik itd. Na aversu je najčešće poprsje ili inicijali kralja, na reversu je orao i oznaka vrijednosti. U Južnoj Njemačkoj tijekom XVI st. G. je nazivan polu-batzen.
GROSSETTO
Deminutiv za groš. Najprije je upotrebljavan u Veneciji krajem XV st. za polu groševe, kasnije, kada je kvaliteta srebra u novcu opala, i za same groševe. Ovaj je naziv upotrebljavan i za venecijanski novac u Dalmaciji i na Levantu.
GROSSI DE BANDERA
Naziv za najstariji srpski novac, koji se kovao od druge polovice XIII st. za kralja Uroša I (1243. -1276.). To je novac, koji prikazuje vladara bez krune i Spasitelja, a oni između sebe drže zastavu. Novac je kovan u Brskovu.
GROSSI DELA CROCE
Naziv za groše s križem, srpskih vladara. U arhivskim dokumentima se ovaj termin javlja u prvoj polovici XIV st. Novac je kovan u vremenu od kralja Dragutina (1276. -1282.) pa do cara Uroša (1355. -1371.).
GROSSO
Talijanski naziv za srebrni groš, koji se počeo kovati krajem XII st. u gradovima sjeverne Italije: Genovi (od 1172.) s težinom od 1,46 gr, u Firenzi (1182.), Cremoni, Padovi, Milanu, Pizi, Veneciji matapan (oko 1200. g.). Tijekom vremena kovani su mnogi tipovi G: Ambrosino, Anco-netano, Bolognino, Gigliato itd. Neki tipovi G. bili su u opticaju do XVIII st, a kovane su nominale od 1 do 8 G. kao i 1/2 G. (Mezzanino), 1/4 G. (Quatro), 1/6 G. (Šestino).
GROSSO AQVILINO
Talijanski naziv za groš s orlom, koji je prvi put kovan od Meinharda II od Gorz-Tirola (125”. -1296.) i njegova brata Albe-ta, u Meranu 1258. g. Težina novca je bila 1,2 do 1.15 gr. U sjevernoj Italiji kovane su mnoge imitacije G. A, tako u Padovi, Mantovi, Trevisu, Vi-cenzi i Veroni.
GROSSO ROMANINO
Groš Rimskog senata prvi put kovan za senatora Brancaleonea d'Andola (1252.-1255.), a kovanje je nastavljeno do 1417. g. kada je G. R. zamijenjen papinskim grošem. Na Av. je prikazana sjedeća Roma, koja u jednoj ruci drži zemaljsku kuglu a u drugoj palminu grančicu, dok je okolo tekst ROMA CAPUT MUN-DI. Na Rv. je lav u pokretu. Kasnije je na novac stavljan grb senatora. G. R. se po težini dijele na 2 vrste: starije s težinom od 3,1 gr ili manje, i novije (1275. -1279.) s težinom od 4 - 3,8 gr.
GROŠ TOVRNOIS
Francuski srebrni novac, prvi put kovan u gradu Toursu 1266. g. za vrijeme Luja IX (1266. -1270.). Na Av. je simbol grada (gradska vrata) s tekstom TURONIS CIVIS, na Rv. je križ uz kružni napis u dva reda: u unutrašnjem je krugu ime vladara a u vanjskom BENE-DICTUM SIT NOMEN DOMINI NOSTRA JHESU CHRISTI. G. T. je kovan od dobrog srebra s težinom od 4,22 gr, veličine 25 mm i vrijedio je 12 turnskih denara. Ovaj se tip novca zadržao u opticaju do Karla V (1364. -1380.), kada se težina novca smanjila na 2,55 gr.
GROŠ
(lat grossus debeo, veliki; grossus nummus; grossus denarius). Srebrni novac, koji se krajem XIII st. kovao po ugledu na Groš Tournois. Težina mu je bila oko 4,22 gr i promjer 25 mm. Oko 1300. g. u Češkoj se počeo kovati srebrni Praški groš (GROSSUS PRAGENSIS), težine oko 3,5 gr i promjera 28 mm. Po ugledu na ove dvije vrste počeo se kovati sličan novac u Italiji (Genova, Milano, Venecija), u Mađarskoj se kuje Garas od 1329. godine, a u Poljskoj od 1338. g. kuje se Krakovski groš. G. se kovao i u našoj zemlji, u Bosni od 1436. do 1461. g. s težinom od 2 gr i promjerom od 23 do 25 mm. U Dubrovniku se 1801. g. kuje poluperpera s natpisom GROSS-SETTI-VI. S vremenom je groš dobio mnoge lokalne nazive: Silbergroschen u Pruskoj 1821. godine, Neugroschen u Saksoniji oko 1840. g. U Turskoj je srebrni novac u vrijednosti 40 para nazvan Ghurusch. Ođ 1844. g. ovaj je novac kovan od bakra. U nekim je zemljama i danas u opticaju: u Austriji 1 G = 1/100 šilinga; u Poljskoj 1 G= 1/100 zl
ota.
GROTEN
Donjonjemački naziv za groš, koji dolazi od skraćenog Groten Turnos. Oko 1330. g. 1G je vrijedio 4 majsenska pfeniga, a oko 1370. g. mu je vrijednost porasla na 5 pfeniga. U Bremenu prvi G. je kovan oko 1423. g. s grbom i carskim orlom. Oko 1499. g. kovani su četverostruki G. a od 1653. g. i od 12 i 24 G. U XVIII st. carski talir u Bremenu se dijelio na 72 G. Od 1797. g. kuju se povremeno bakreni G. Posljednji srebrni G. kovani su 1870. g. U Oldenburgu G. težine 2,77 gr kuje grof Nikola (1423. -1447.). Tijekom XVI do XVIII st. G. se kovao u velikim količinama.
GVARANI
Novčana jedinica Paragvaja, koja se dijeli na 100 centavosa. U opticaju se nalazi od 5. listopada 1943. g.
GVINEA
Engleski zlatni novac, prvi put kovan 1663. g. od zlata nabavljenog od Afričkog društva iz Gvineje, pa mu odatle i naziv. Težina mu je bila 8,47 gr, dok mu je težina 1670. g. smanjena na 8387 gr. Vrijedio je tada 20 šilinga. Kovane su vrijednosti od 5, 2, 1 i 1/2 G. Od 1717. g. G. je vrijedila 21 šiling i kao takva je kovana sve do 1813. g. kada je zamijenjena zlatnim Sovereign-om.
GUINEADTJKATEN, SCHIFFSDUKATEN
Dukat, koji je svoj naziv dobio po zemlji (Gvineja) odakle je nabavljano zlato. Na Av. je prikazana glava vladara, na Rv. brod. Prvi G. su kovani u Danskoj 1657. godine, a kasnije od 1683. do 1696. g. u Berlinu, nakon što je Friedrich VVilhelm Bran-denburški 1682. g. osnovao koloniju Grossfried-richsburg na obali Gvineje.
GULDEN
Prvobitni naziv za zlatni novac, koji se počeo kovati od sredine XIV st. po ugledu na florin. Od XVI st. vrlo je rasprostranjen, naročito u Njemačkoj, gdje je nazvan rajnski gulđen (RHEINISCHE GULDEN), a čija je težina bila oko 3,5 gr, da bi kasnije bila smanjena na 2,5 gr. Od 1559. g. pojavio se ekvivalent u srebru, koji je nazvan GULDENGROSCHEN ili talir, dok je zlatni gulden nazivan GOLDGULDEN. Vrijednost srebrnog G. bila je 60 krajcara a težina mu je bila 24,62 gr. Bio je osnovno sredstvo plaćanja u jugozapadnoj Njemačkoj sve do 1753. g. kada je uveden gulden ili polutalir po novoj konvencionoj stopi, koja je s izmjenama vrijedila sve do 1857. g. Novom monetarnom konvencijom, koja je potpisana između Austrije i njemačkih država 1857. g. kovan je novi gulden, koji je u Austriji imao vrijednost 1/2 talira ili 20 srebrnih groševa, a u južnonjemač-kim državama 1/7 talira ili 17,5 groševa. Austrijski gulden dijelio se na 100 krajcara. Od 1892. g. novčana jedinica Austrije postala je kruna, i od tog vremena u Austriji se prestaju kovati G. No, u opticaju ostaju do 1899. g. u odnosu 1 G = 2 krune.
GULDEN ANTILA
Novčana jedinica Antilskih otoka, jednaka 100 centi.
GULDEN (FLORIN) HOLANDSKI
Srebrni novac, kovan u XVII st. u Ujedinjenim holandskim provincijama, težine 19,6 gr. Od 1679. g. kuje se G. težine 9,65 gr čistog srebra, a od 1839. g. težine 9,45 gr. Prije 1816. g. G. se dijelio na 20 stuivera ili 320 pfeniga, a poslije 1816. g. dijeli se na 100 centi
GULDEN JAVANSKI (INDONEŽANSKI)
Od 1854. g. novčana jedinica Nizozemske Indije, koju je u veljači 1950. g. zamijenila indonežanska rupija.
GULDENGROSCHEN
Tijekom XVI st. rasprostranjen naziv za rajhstalir i rajhsguldiner. Ovaj je naziv naročito u upotrebi u Bavarskoj, Franačkoj i Švabskoj.
GULDENTYMPF
Naziv za guldene (= 30 groša), koje je kovao Andreas Tympf u Poljskoj od 1663. do 1665. g. Novac je rađen od lošeg srebra, tako da je njegova realna vrijednost bila 12 - 13 groša.
GULDRIDDER
Suvremeno ime za danski zlatni novac iz 1611.-1613. g. i 1627. -1629. g. Nešto je lakši od rosenobla, oko 8,994 gr. Ime mu dolazi od holandskog GULDEN RIJDER. Sačuvani komadi prikazuju na Av. poprsje kralja, a na Rv. slona s ratnikom.
GUTEN GROSCHEN
(dobar groš). Naziv za groš koji se pojavio krajem XVI stoljeća, a koji je bio 1/24 talira ili 12 pfeniga. Nazivao se još i KNEŽEVSKI GROŠ, jer je bio vrjedniji od Marien-groša, koji je bio 1/36 dio talira. U upotrebi je bio do 1858. g.
GYLLEN
švedski lokalni naziv za gulden ili guldengroš, koji je najprije kovan povodom krunidbe kralja Gustava I Wasa 1518. godine, zatim u Upsali 1523. g. i u Stockholmu 1628. g. Poznat je vrlo mali broj primjeraka ovog novca.
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
Hrvatski numizmatički forum - rasprave iz svijeta numizmatike.
|
