Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „F“ (f - fyrk)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
F
Oznaka za kovnice Magdeburg, Stuttgart, Hall, Angers.
FALKENDUKATEN
(njem. sokolski dukat). Dukat kovan bez oznake godine sredinom XVIII st. od Markgrofa Ansbacha Karl-Wilhelm-Friedricha (1729. - 1757.). Na aversu je Markgrof na konju u lovu s dva sokola. Na reversu je soko s kapom.
FANON
Novčana jedinica Francuske Indije od 1892. do 1954. g. Po vrijednosti je bila jednaka 1 /3 rupije ili 24 cacha.
FARTHING
Naziv dolazi od staroengleske Feorthung - četvrtina. Sitan novac u Velikoj Britaniji, Irskoj i Malti do 1971. g. a čije je kovanje počelo u XIII st. Po vrijednosti je jednak 1/4 penija. Prvobitno je kovan od srebra, zatim od bakra a potom od bronce.
FECUNDITAS
(lat. - plodnost). Rimska per- sonifikacija plodnosti u liku žene s djetetom. Atributi F. jesu žezlo, kaducij, rog izobilja. Ova personifikacija se isključivo sreće na novcu carica od Faustine Junior, žene Marka Aurelija (161. - 180.) do Salonine, žene Galliena (253. - 268.).
FELICITAS
(lat. - sreća). Prvobitna rimska boginja sreće, u čiju je čast sagrađen hram već 146. g. pr. n. e., i boginja svakog uspjeha. U doba Rimskog carstva često se spominje u službenom kultu. Ona postaje simbol sreće rimskog naroda (F. POPULI ROMANI) i carskog doma (F. AUGUSTA). Na rimskom se novcu prikazuje s paterom, rogom izobilja i kaducejem. Na novcu se javlja od Galbe (61. - 69.) do Severa II (305. - 307.).
FELS
(od lat. Follis). Opći arapski naziv za bakreni novac tijekom mnogih vjekova (VII do XIV st. a u nekim zemljama do XIX st.). Prvi novac je kovan po ugledu na bizantski, no s arapskim i grčkim tekstom. U vrijeme novčane reforme Abu-al-Malika (695. g.) F. kao i dirhem imaju samo natpis, izreke iz Korana, mjesto kovanja, godinu i ime kalifa. Težina novca je bila 1-9 gr. Od XV st. naziv F. na novcu se sreće rijetko (na novcu kalifa Bagdada do 1258. g.). Bakreni novac perzijskih šahova i buharskih emira figurira pod nazivom “FULUS”. Taj naziv srećemo također na novcu velikog mogula (XIV st.). U Egiptu termin F. upotrebljavan je do kraja XIV st. U Tunisu i Maroku naziv F. sreće se na bakrenom novcu do XIX st.
FEN (FIN, FEJ).
Novčana jedinica NR Kine, gdje je 1 /100 juana Mi 1 /10 czjao.
FENIG
Novčana jedinica, koja je trebalo da bude u opticaju u Poljskoj, a koju je kovala Njemačka tijekom 1917. - 1918. g. Novac je kovan od željeza i cinka, i na njemu je kružni tekst: KROLESTWO POLSKIE. Kovane su vrijednosti od 1, 5, 10 i 20 F. Uslijed promjene političke situacije ovaj novac nikad nije bio u opticaju.
FERDING
(Šved. - četvrt). Švedski srebrni novac od 1/4 marke kovane od 1528. g. od biskupa Tartua a također i od kralja Erika IV (1560. - 1568.) poslije osvajanja Estonije. Na jednoj su strani novca inicijali kralja, grb Švedske ili grada Revala (danas Talin). Ovaj je novac kovao i danski kralj Friedrich II (1559. - 1588.) a i biskup Magnus od Osela. Novac je kovan približno do godine 1570. g.
FIDES
Rimska boginja date riječi, za koju se vjerovalo da je sijeda od starosti i starija od Jupitera. Na novcu je prikazivana kao starija žena, s klasjem i rogom izobilja. Kada se uz njeno ime nalaze dodaci COHORTIVM, MILITVM, EOUITVM, tada drži bojne znakove. U pojedinim slučajevima uz natpis F. se umjesto personifikacije stavljaju dvije ruke u stisku. Na novcu se nalazi od Galbe do Galerija (68. - 312. g.).
FILIBERTO
Zlatni ili srebrni novac savojskog hercega Emanuela Filiberta (1553. - 1580.) kovan od 1561. g. Zlatni F. je imao težinu od 28 gr i vrijednost 9 lira. Kovan je također i trostruki F. Srebrni F. je kovan u vrijednosti 1/2 i 1/4 lire. Težina im je bila 3,173-2,84 gr. Srebrni i zlatni F. imaju na reversu slona, dok je na aversu kod zlatnog F. poprsje vojvode, a kod srebrnog poprsje vojvode ili grb.
FILIP
Zlatni stater Grčke. Kovanje novca je počelo za kralja Makedonije Filipa II (358. - 336. g. pr. n. e.), oca Aleksandra Makedonskog. Kovanje je nastavljeno i poslije smrti Filipa. Težina je novca bila 8,6 gr. Na aversu je glava božanstva s lovorovim vijencem (Apolon), na reversu dvopreg (biga) i ime kralja. Novac je bio vrlo popularan, pa je postao sinonim za dobar, visokokvalitetni zlatni novac. Postoje mnoge barbarske imitacije ovog novca.
FILIPPO
Španjolski talirski novac, kovan u Milanu u vrijeme Filipa II (1556. - 1598.), težine 27,5 gr. Na aversu je poprsje kralja, a na reversu grbovni štit i ispod njega broj “100” (soldo). Do 1700. g. kovani su u velikim količinama.
FILIPPONE
Srebrni novac (pikolo) Filipa Savojskog (1301. - 1334.). Na aversu je križ i natpis PHILIP.PRICES, a na reversu zvijezda i natpis TORINUS CIVIS.
FILLER
(njem. HALLER). Kovanje je počelo u XIII st. u njemačkom gradu Hallu, a odatle mu i potječe naziv. Od 1858. g. bio je 240-ti dio krune ili 1/4 krajcara. Od 1892. g. je stoti dio krune. Kovan je od bronce u nominalama od 1 i 2 F. Od propasti Austro-ugarske monarhije on se upotrebljava u Mađarskoj, gdje je od 1924. - 1946. g. stoti dio penga, a potom od 1946. g. stoti dio forinte.
FINFER (OUINARIUS, PETAK ili PETICA).
Do 1693. g. vrijedi 5 groša ili 15 krajcara, odnosno 20 “novaca” (denarios). Te godine povišen mu je tečaj na 17, a prolazno na 18 krajcara. Hrvatski mu Sabor određuje samovoljno tečaj s 23 “novca”, premda mu je zaključeni tečaj 22 i 2/3 “novca”. U prometu se prima za 22 takva “novca”. FINOĆA METALA Uobičajeni pojam pri određivanju kvalitete metala. Izražava se u promilima zavisno o dijelovima primjese ostalih metala na tisuću dijelova osnovnog metala.
FISKA
Mali srebrni novac Kanairskih otoka, kovan od 1823. g. u vrijednosti 1/10 pesosa. Od 1868. g. se više ne kuje.
FLEUR DE COIN
(franc. - cvijet kovanja). Drugi stupanj u označavanju kvalitete očuvanosti kovanog novca. Umjesto ovog izraza često se upotrebljava i izraz KOVNIČKI SJAJ. Novac ovako očuvan nije bio u opticaju.
FRIEDRICH-FRANZ D'OR
Naziv zlatnog novca Mecklemburg-Schiverina kovan u obliku pistola za velikog hercega Friedricha Franza I (1785. - 1837.) i za Friedricha Franza II (1842. - 1883.).
FRIEDRICHS D'OR
Zlatni novac Prusije, pistol, kovan od 1740. do 1855. g. U početku mu je težina iznosila 6,055 gr zlata, a od 1770. g. 6,032 gr. Na aversu je uvijek prikazana glava kralja, a na reversu orao i trofejno oružje.
FRIEDRICH-WILHELMS D'OR
Pistol, zlatni novac pruskih vladara Friedricha-Wilhelma II, III i IV, koji je najčešće nazivan FRIEDRICHS D'OR.
FRIZATICI HRVATSKI
Naziv za srebrni novac, koji je kovan od 1196. do 1237. g. u Hrvatskoj, po ugledu na pfennige iz Friesacha. Kovanje ovih frizatika počelo je za vrijeme hercega Andrije (1196. - 1204.). Na reversu je prikazan crkveni portal s dva tornja, dok je na aversu hrvatski grb, polumjesec i zvijezda Danica. Naokolo je natpis ANDREAS D(ux) CR(oatiae). Težina ovog srebrnog novca je bila 0,9 gr. I nasljednici Andrije su kovali sličan novac, te je poznato oko 30 vrsta ovog novca.
FRIZATIK
Srebrni novac, čije ime dolazi od imena grada Friesach u Koruškoj, gdje se ovaj novac prvi put počeo kovati oko 1130. g. i kovao se sve do XIV st. Prvobitna mu je težina bila oko 1,22 gr. F. su se postupno proširili po Sloveniji, Hrvatskoj, Ugarskoj, Koruškoj.
FUGIO CENT
Prvi službeni novac SAD, kovan 1787. g. od bakra. Na aversu je 13 zvijezda, simboli 13 država SAD. Na reversu je sunce iznad sunčanog sata i kružni natpis FUGIO 1787, ispod je deviza MIND-YOUR-BUSINESS.
FUN
Novčana jedinica u Koreji do 1902. g. 100 F. = 1 yang.
FÜNFER
Narodni naziv za novac od 5 jedinica. U prvo se vrijeme ovaj naziv odnosio na švicarski novac od 5 halera, koji je kovan u Bernu, Luzernu, Ziirichu i u drugim gradovima od XIV do XVI st. F. se naziva i teški Bamberški batzen, koji je vrijedio 5 krajcara; pruski i saksonski novac od 1/12 talira u Rigi, gdje su vrijedili 5 ferdinga. F. se nazivao i švedski novac od 5 ora u Pomeraniji, u doba švedske okupacije (1648. - 1720.).
FÜNFKREUZER
(pet krajcara). Naziv za dvanaesti dio imperatorskog guldena (Reichsguldiner) od 60 krajcara, uvedenog na osnovi Ukaza iz 1559. g. Već 1566. g. je povučen iz prometa, jer se nije uklapao u dvanaestni sustav (12, 6, 4, 2 krajcara). Poslije konvencije iz 1753. g. F. se počeo ponovno kovati u velikim količinama.
FÜNFKONIGSTALER
(talir pet kraljeva). Spomen novac povodom 100 godina kraljevine Prusije iz 1801. g. s likovima svih pet pruskih kraljeva: Friedricha I (1701. - 1713.), Friedricha-Wilhelma I (1713. - 1740.), Friedricha II (1740. - 1786.), Friedricha-Wilhelma II (1786. - 1797.) i Friedricha-Wilhelma III (1797. - 1840.). Kovana su dva tipa ovog novca s različitim prikazima na reversu:
1. Helios s bogovima i genijima (medaljer Loos);
2. Iustitia (medaljer Abramson).
FÜNFLING
(petačić). Narodni naziv za saksonski šiling iz 1460. - 1461. g. Novac je kovan od srebra i vrijedio je 5 pfeniniga, ili 1/36 rajnskog guldena.
FÜNFZEHNKREUZER
(15 krajcara). Austrijski novac u vrijednosti 15 krajcara ili 1/6 talira, čije je kovanje počelo za Leopolda I (1658. - 1705.) radi plaćanja vojnih rashoda. Imperatorski F. sadržavao je 3,59 gr srebra. Ovaj je novac bio rasprostranjen u južnoj Njemačkoj, Saksoniji, Bradenburgu. Poljskoj, Mađarskoj. Poslije 1750. g. F. se nije kovao. Na aversu se nalazi portret imperatora koji kuje novac, na reversu grb zemlje s brojem XV pod njim. Od 1656. do 1677. g. F. je kovan i u Švicarskoj (Schaffhausen, Schwyz, Zürich).
FUNTA
Prvobitno težinska i novčano-obračunska jedinica. U početku težina joj je iznosila 327,46 gr. Za vrijeme Karla Velikog, težina F. je povećana na skoro 408, gr, i nazvana je “funta Karla Velikog”. Dijelila se na 20 solida, 240 denara ili 480 obola. Kao novac kovane su samo vrijednosti u de-narima i obolima. Poslije raspada carstva Karla Velikog došlo je i do raspada ovog novčanog sustava, ali je on u pojedinim zemljama zadržan sve do naših dana, u Engleskoj npr. do 1971. g. F. se od XI st. počela u zapadnoj Evropi zamjenjivati markom.
FUNTA STERLINGA
(engl. POUND STERLING). Novčana jedinica Velike Britanije, prvobitno dijeljena na 20 šilinga ili 240 pensa. Kao novčano-težinska jedinica poznata je od X st. U XII st. počelo je kovanje novca tipa penija nazvanog “sterling”, te je i funta nazvana “funta sterlinga”. Papirni novac s ovim nazivom prvi je put emitiran 1694. g. Od 22. lipnja 1816. g. novčana jedinica ie postao SOVEREIGIN, koji je za podlogu imao 7.322 gr zlata, isto kao i funta sterlmga. Početkom I svjetskog rata prestaje zamjena papirnog novca za plemenite metale, što je označilo početak kraja zlatnog standarda, koji je 1931. g. ukinut. Od 15. veljače 1971. g. Engleska je prešla na decimalni sustav.
F. je osnovna novčana jedinica još slijedećih država:
1. EGIPAT - 1/1000 milijema
2. CIPAR-1/100 mila
3. IRSKA -1/100 pensa
4. IZRAEL -1/100 agora
5. LIBANON - 1/100 piastera
6. MALTA - 1 /240 penia
7. SIRIJA - 1/100 piastera.
FÜRSTENGROSCHEN
Tip groša kovanog od Balthasara von Thüringen (1346. - 1406. g.), koji je postao obrazac za groševe kovane u nekim drugim njemačkim državama. Težina je novca iznosila 1,6 gr čistog srebra. Groševi su kovani na osnovi rješenja Donjesaksonskog novčanog saveza iz 1555. g. i jednaki 12 majsenskih pferaniga, koji su se također nazivali F. Na novcu je brojka “12” i u 1 gulden išlo je 21 F. Težina novca je bila 2,24 gr. Od 1572. g. na novcu je prvo oznaka “21” a kasnije “24”, tj. u 1 Reichstaler išlo je toliko F.
FYRK
Švedski novac u vrijednosti 1 /4 ore. Od 1575. g. F. je kovan od srebra, težine oko 1 gr. Od 1624. g. počelo je kovanje bakrenih F. s težinom 7-8 gr. Kovan je u obliku klipa i okrugao. Kasnije su bakreni F. kovani u Seteru, Nikdpmgu, Arbor-gu do 1660. g. s težinom 10-12 gr.
Vrijednosti: 1 F = 1/4 ore, 48 ora = 1 riksdaler, 32 ore = 1 švedski daler.
na vrh
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
|
