Papirnati novac u Papinskoj državi
Paper Money in Papal State
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Cedole - su bile cedulje s oznakom vrijednosti, koje su se rabile kao novac. Resti - su bili novčani papiri male vrijednosti, koji su se davali kao ostatak (sitniš, rest, kusur) onome koji je plaćajući krupnijim novčanicama dao nešto više od dužnog iznosa.
Cedole
Godine 1584. papa Grgur XIII utemeljio je institut „SACRO MONTE DELLA PIETŔ DI ROMA“.
Za vrijeme pape Benedikta XIII, a na temelju zakona od 31. VII 1724, ta je ustanova počela izdavati „cedulje“ bez odgovarajućeg depozita, plative donosiocu uz žiro i zabilješku u knjigama banke.
Za vrijeme pape Pia VI, a prema „motu proprio“ (tj. po vlastitoj odluci) od 25. Vi 1785, izdane su rukom pisane „cedulje“ od 5, 6, 7, 8 i 9 škuda, koje su odmah zatim bile zamijenjene odgovarajućim tiskanim. Ove su „cedulje“ bile tiskane samo na jednu stranu, na bijelom papiru. Slijedile su razne emisije „cedulja“ većih vrijednosti, a u apoenima od 5 pa sve do 1500 rimskih škuda.
Emisija s datumom 1. II 1792. ima „cedulje“ (veličine 200 x 155 mm) s oznakom vrijednosti od rimskih škuda 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 1 3, 14, 1 5, 1 6, 1 7, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 55, 60, 65, 70, 75, 80, 85, 90, 95, 100, 110, 120, 130, 140, 150, 200, 250, 300, 350, 400, 450, 500, 600, 700, 800, 900, 1000 i 1500.
Čitava se ova emisija sastoji od 74 komada „cedulja“razne vrijednosti (slika 1).
Slika 1
Godine 1605, a po odluci pape Pavla V, nastao je institut „BANCO DI S. SPIRITO DI ROMA“.
Od samog početka ovaj je Institut imao ovlaštenje da izdaje „polizze“ (tako su onda zvali vrijednosne papire, obveznice) u vrijednosti proporcionalno onoj kod njega se nalazećih pologa.
Analogno kao Sacro Monte delta Pietŕ i Banco di S.Spirito je za vrijeme pape Pia VI izdavao svoje „cedulje“.
Prve svoje „cedulje“ je izdao u apoenima od 5, 6, 7, 8 i 9 škuda. Slijedile su razne nove emisije „cedulja“ većih vrijednosti od 5 pa sve do 1000 rimskih škuda.
S datumom 15. IX 1795. izdane su male „cedulje“ (vel. 132 x 90 mm), u vrijednosti od 3 i 4 škude.
S datumom 29. li 1796. izdana je serija „cedulja“ (vel. 192 x 93 mm) u apoenima od 5 do 1000 škuda, ukupno 105 komada.
S datumom 8. I 1796. izdane su „cedulje“ iste veličine u apoenima od 1500, 2000 i 3000 škuda.
Krajem 1855. g. a u doba povlačenja i zamjene papirnatog novca papinske države, Banco di S. Spirito je bio ovlašten da izda specijalne kreditne potvrde („fedi di credito“) u vrijednosti od 20 škuda, koje će biti zamijenjene bakrenim novcem. Kad je bakreni novac bio iskovan, ove su kreditne potvrde bile povučene u toku 1858. g.
Slika 2
Resti
Za vrijeme I rimske republike (1798-1799.) banca SACRO MONTE DELLA PIETŔ, a pod nazivom MONTE DI PIETŔ izdala je papirnate novčanice male nominalne vrijednosti, u apoenima od 25, 40, 50, 60 baiocchi-a i 10 paoli-a, koje su se upotrebljavale kao sitniš pri vraćanju više uplaćene svote (slika 3).
Slika 3
BANCO Dl S. SPIR ITO je 1798. g., za vrijeme I rimske republike, također izdao svoj sitni papirnati novac „resti“ u apoenima od 25, 40, 50, 60 baiocchi-a i 10 paoli-a (slika 4).
Slika 4
BAIOCCO - je bio sitni bakreni novac papinske države, u vrijednosti od oko 5 centesima.
PAOLO - je bio mali srebrni novac papinske države, u vrijednosti od nekih 50 centesima, a po imenu pape Pavla V, koji ih je prvi dao kovati.
ŠKUDA - rimska je ranije vrijedila 10 GIULIA, po imenu pape Julije II, a kasnije 10 PAOLA, po imenu pape Pavla V.
Literatura
BOBBA - Cartamoneta italiana dal 1746 ai giorni nostri. VI edizione 1979 - Asti.
FERNANDO PALAZZI - NOVISSIMO DIZIONARIO DELLA LINGUA ITALIANA. Casa editrice Ceschina, Milano, 1940.
Autor: Ljubo KataIinić
Izvor: Obol br. 33, HND, 1981.
Ključne riječi: papirni novac, novčanice, papinska država, cedole, resti
Keywords: paper money, banknotes, Papal State, cedole, resti
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com
|
