Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „B“ (b - butut)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
B
Oznaka na novcu za kovnice Breslau, Hannover, Kremnica, Bern, Bruxelles, Bologna.
BA
Oznaka na novcu za kovnicu Basel.
BB
Oznaka na novcu za kovnicu Strassbourg.
BAGATIN (lat. BAGATTINUS, DENARIUS PARVUS, PARVULUS).
- Najstariji mletački novac, u prvo vrijeme od srebra a kasnije od bakra. U mletački soldo išlo je 12 B.
- Dubrovačka “minca”, “follarus”, “obolus” ili “mjed” imala je istu vrijednost kao i B. Split također kuje vlastite bagatine od prve polovine XIII stoljeća pa do 1357. godine. Poslije pada pod mletačku vlast, niz gradova u našem primorju kuje u mletačkoj kovnici autonomne bagatine, da bi ublažili nestašicu sitnog novca, Šibenik od 1485. godine, Split i Zadar od 1491. godine, Trogir 1492. godine, Hvar 1493. godine.
- “Bagatinus” ili “parvus bagatinus” je temeljna novčana vrijednost slavonskih banovaca. Svaki banovac sadrži 12 bagatina. Dr Ćiro Truhelka u djelu “Slavonski banovci” str. 38, ističe, da se zbog toga banska valuta nazivala “valor bagatinorum”. “Bagatinus” je ovdje u prvom redu računski novac, preuzet po uzoru talijanskih gradova, što razjašnjuje njegovu vrijednost. Truhelka i Rengjeo drže da se ipak novac i efektivno kovao.
- Naziv “bagattinus” se izvodi po svoj prilici od “bagattelle”, što u tal. i franc. znači stvar od najmanje vrijednosti. “Bagattinus” je u prvom redu oznaka za mali denar, “đenarius parvus”, koji je temeljna novčana jedinica novčanog sustava talijanskih gradova. Bagatini grada Verone i Vicenze su za 1/3 yrjedniji od mletačkih bagatina. Uz njih se spominju i bagatini drugih talijanskih gradova (Padova, Bergamo, Brescia, Treviso, Friuli).
BAHAGANI
U prošlosti bakreni novac Kašmira (Sjeverna Indija). U srednjovjekovnom novčanom sustavu Kašmira 80 B. = 1000 dinara.
BAIOCCO
Od sredine XV stoljeća naziv za pa- pinski srebrni bolonjino. Od 1720. godine B. je kovan od bakra.. Od 1800. godine pa,do 1866. godine B. se kovao u velikim količinama.
Vrijednost: 1 B. = 1/10 paola = 1/100 skuda.
BAIZA
Sitan novac Muškata i Omana. Vrijednost mu je jednaka 1/64 rupije Perzijskog zaljeva (do 1966. godine). Kasnije je 1/200 i najzad 1/1000 dio riala.
BALASTRACA
Naziv za peso kovan u Brazilu tokom rata s Paragvajem (1866. - 1869.). Na njemu se nalazi žig-punca “400”, kao znak povećane vrijednosti. Novac vrijednosti 1/2 i 1/4 pesosa imaju žigove “200” odnosno “100”.
BALBOA
Srebrna novčana jedinica Republike Panama od 1906. godine. Dijeli se na 100 centesima. Zlatna podloga ista je kao i kod USA dolara.
BANKDOLLAR
Naziv za španjolsko-američki peso, kojeg je Engleska banka puncirala u 1797. godini sa ciljem, da se osigura dosta kurentnog srebrnog novca. Punca je bila ovalna, s bistom engleskog kralja Georga III (1760. - 1820.). U 1804. godini umjesto ovalne korištena je osmorokutna punca. U 1818. godini B. su bili povučeni iz opticaja.
BANI
Sitan novac Rumunjske; 100 B. = 1 lej.
BANICA
Stari narodni naziv u Dalmaciji, Bosni i Hrvatskoj za austrijski sitan novac od 10 krajcara ili 20 filira, prvobitno od srebra a potom od nikla.
BANKNOTA (engl. Bank-Note).
Posebna vrsta vrijednosnog papira, koji služi kao zakonsko sredstvo plaćanja a izdaju ga notne banke (narodne banke) u zakonom određenom obliku. Pojavile su se kao zamjena za plemenite metale u opticaju.
BANKOTALER
Obračunska jedinica u srednjem vijeku u zapadnoj Evropi. Primjenjivala se u bankarskim operacijama i trgovini. Npr.: u Ham-burškoj banci 1619. godine B. je odgovarao količini srebra koju je sadržavao stari carski talir (Reichstaler), tj. 25,98 grama srebra.
BANKOZETTEL
Prvi austrijski papirni novac, emitiran od Bečke gradske banke 1762. godine. B. su bili zamjenljivi u srebro i služili su za pokrivanje budžetskog rashoda. Kako su emitirani u neograničenim količinama, dovelo je to do opadanja niihove vrijednosti. U opticaju su se nalazili do 1811. godine.
BANOVAC (lat. Moneta banalis).
Srebrni autonomni novac hrvatskih banova ili hercega, kovan po ugledu na novac salzburških nadbiskupa. Pouzdano je utvrđeno da su se prvi banovci pojavili za vladanja Bele IV (1235. - 1270.). Kovani su sve do kralja Ludovika I (1342. - 1382.). Na aversu nalazila se kuna u trku i natpis “MONETA REGIS P SCLAVONIA+” ili “MONETA DVCIS P SCLAVONIA+”. Na reversu je patrijarhalni križ s dvjema okrunjenim glavama i raznim siglama i slovnim oznakama. Prva kovnica B. od 1256. godine nalazila se u Pakracu, a od 1260. godine, pa do prestanka kovanja ovog novca, u Zagrebu.
BARBARSKI NOVAC
Opći naziv u numizmatici za novac, koji su po ugledu na novac kulturno razvijenijih susjeda kovala barbarska plemena. Vrlo je poznat keltski novac, koji je kovan po ugledu na grčki. Glavni uzorci za ovaj njihov novac bio je novac Filipa II, Aleksandra Makedonskog, Audoleana te Lizimaha, a također i nekih grčkih gradova. Ove imitacije se nalaze od Pirineja pa do donjeg Dunava. U Pomeraniji su tamošnji Slaveni kovali svoj novac po ugledu na njemački i češki novac. Sav ovaj novac, iako je kovan po ugledu na drugi, sadrži pojedina lokalna obilježja i znatno je primitivnije izrađen od uzora.
BARBONE (tal. bradonja).
Naziv za groše Republike Lucca (Italija) od XV stoljeća do sredine XVIII. st. B. je bio jednak 12 solda. Naziv mu dolazi od prikaza bradatog Krista na aversu. Kada mu je vrijednost 1806. godine pala na 6 solda, B. je u narodu prozvan “BARBONACCIO” (tal. čovjek s bradicom).
BARSKI NOVAC
Samostalni i autonomni novac grada Bara. Kovanje novca počelo je u gradu oko 1360. godine, i to od srebra i bakra. Na aversu je lik sv. Jurja, koji ubija zmaja, i natpis “DAN-TIVAR”, na reversu je svetac na konju i slova S G. (Sanctus Georgius). Drugi tip je s aversnim natpisom “A(n)-TI-BAR”, a na reversu slovo “G”, ili “G-E-OR-GIVS”. Promjer im je bio 20 mm, težina srebrnog 0,55 a bakrenog 2,66-2,14 grama. Kada je Bar pao pod mletačku vlast (1441.) u Veneciji je kovan autonomni bagatin s natpisom “S. GEORG. ANTIVAR” i sv. Junem na aversu, te na reversu mletački lav i natpis “S. MARCUS. VENETI+”. Novac za Bar kovan je sve do 1517. godine, kada je grad pao pod tursku vlast.
BAT (ili TIKAL).
Novčana jedinica u Tajlandu, dijeli se na 100 satanga. U opticaju se nalazi od 1928. godine umjesto tikala.
BATZEN
Srebrni novac u vrijednosti od 4 krajcara, koji se od XV i XVI stoljeća kuje u Švicarskoj i južnonjemačkirn državama, a potom u Sleziji i Prusiji. Emitirane su vrijednosti od 1, 1/2 i 1/4 B.
BAUERNGROSCHEN (njem. seljački groš).
Narodni naziv za novac iz Goslara, kovan 1477. godine. Na aversu je štit sa carskim orlom, na reversu su dva apostola, Simeun i Juda s batinom i pilom. Svojim izgledom podsjećaju na seljake, i odatle naziv novca. Težina mu je bila 2,92 grama i vrijedio je 12 goslara ili Hildenhajmskih pfeniga.
BAUSCHEN
Bakreni novac vrijednosti 12 i 4 helera,, kovan u carskom gradu Aachenu. Prvi B. su se pojavili 1597. godine. Novac od 4 B. redovito se kuje od 1604. godine, a od 12 B. u velikim količinama od 1757. do 1798. godine. Na aversu je orao, na reversu jedno ili dva slova B.
BAWBEE
škotski malo vrijedni srebrni novac koji je prvi put kovan za Jakova V u 1542. god. U vrijeme Marije Stuart (1560. - 1568.) novac je imao težinu od 1,91 gr, i vrijedio je 1 1/2 penca. Za Karla II (1660. - 1685.) kovani su bakreni B. težine 1,108 gr. i vrijednosti 6 škotskih penca ili 1/2 engleska.
BAZARUCCO
Stari novac portugalske koloni- je Goa i Diu u Indiji. Ovaj novac je kovan od 1515. godine iz legure bakra i olova. U početku težina im je bila 12,8 gr. Stariji tipovi B. imaju na aversu slova “BC/CO”, na reversu grb. Na kasnijim tipovima novca je kastiljanski grb i zemaljska kugla, od 1722. godine na B. je portugalski grb na štitu i nominala.
BEČKA MARKA
Težinska jedinica, koja je uglavnom korištena u oblastima Austrijske carevine. Težina joj je do 1767. godine bila 281 gram, a poslije 280 grama.
BEICHTTALER (njem. ispovjednički talir).
Naziv za široki talir, a također i novac od 1 1/2 i 2 talira, koji je kovao Johann-Georg II. Saksonski (1656. - 1680.). Ovu vrstu novca kao i slične, ispovjednički groš, pfenig, u početku dobrovoljno, a zatim obavezno, davali su svećeniku prigodom ispovijedanja.
BELG
Naziv za novčanu jedinicu u vrijednosti od 5 franaka, koja je uvedena u opticaj 1926. godine u Belgiji. Po zakonu iz te godine strana se valuta preračunavala u B., a emitirane su i novčanice s oznakom vrijednosti u B. ali i u francima. Od 1946. godine B. je ukinut, a novčanice s dvojnom oznakom vrijednosti su povučene iz prometa.
BERGISCHER KASSENTALER
malo vrijedni oblasni novac emitiran 1807. god. u Diisseldorfu od kneza Berga Joachima Murata (1802. - 1807.), koji je bio šurjak Napoleona I. Vrijednost novca je bila 21 groš, za razliku od pruskog talira, koji je vrijedio 24 groša. Na aversu novca je glava kneza, na reversu je u početku oznaka nominale a kasnije grb zemlje.
BERNER, PERNER
Stari tanjurasti novac, pfennig, kovan od 1039. do 1125. godine kao DENARIUS VERONENSIS u carskoj kovnici u Veroni (staronjemački Bern, odatle i naziv novca). Na obim stranama prikazani su mali križevi, što je poslužilo za dobivanje još jednog naziva toga novca - DENARIUS CRUCIATUS. Težina mu je bila 0,456 gr. I pored postojanja vlastitog novca B. je mnogo kovan u Veneciji od 1172. do 1205. godine. Težina mu je bila u to vrijeme 0,362 gr. B. je poslužio kao uzor za tirolski novac “ZWANZIGER”, koji je vrijedio 20 B.
BESA, BAIZA
Bakrena novčana jedinica u Etiopiji od 1909. do 1945. godine. Vrijednost: 2 B. -- 1 gersch. B. je bila u upotrebi i u talijanskoj Somaliji do 1925. godine kao sitan novac.
Vrijednost: 100 B. = 1 rupia. Kovane su vrijednosti od 1, 2 i 4 B.
BESHLIK
Početkom XVIII stoljeća u Turskoj carevini počeo se kovati i od groša razni sitniji novac, kao npr. B. Po vrijednosti je B. bio osmina groša i vrijedio je 5 para. Težina B. je bila 3 gr.
BETTLERTALER (njem. KROPELTALER, PRACHERTALER).
Naziv za talir Schvvarzburga, Maimza, Schwyza i Lucce. Na reversu je sv. Martin s prosjakom (njem. Bettler, donjonjem. Pracher - prosjaik, njem. lok. Kropel! - bogalj). Kao uzor za B. moguće je da je poslužio Colmarski debeljak iz 1499. godine.
BEZANTIVS
(lat. BISANTIUS, BYZANTIUS). Naziv za bizantski zlatni solidus, koji se u zapadnoj Evropi rasprostranio poslije križarskih ratova. Do pojave florina i dukata bio je osnovna zlatna trgovačka moneta, posebno u razmjeni sa zemljama Bliskog Istoka.
BEZZO
Sitan venecijanski novac, čija je vrijednost bila pola solda. Na aversu je inače oznaka vrijednosti “6”, tj. 6 bagatina. Težina mu je bila 1,89 do 2,5 gr, a promjer 20-21 mm. Za Dalmaciju je B. kovan 1626. godine i poznat je po narodnom nazivu “PEČA”.
BEZENSTUIVER (hol. Bezen - metla).
Narodni naziv za holandski stuiver. Na reversu je snop strijela, koji liči na metlu. Otuda i naziv.
BIANCO
(lat. albus; franc. blanc - bijeli).
Naziv za bijele denare i groševe. U XVI stoljeću talijanski grosso bio je jednak francuskom franku. Na savojskom B. 1563. - 1583. godine prikazan je na jednoj strani štit s grbom, a na drugoj križ u četvrtastom okviru. Gospodar Ferare Ercole d'Este (1524. - 1559. g.) kovao je B. u veličini polutestona s poprsjem Iustitiae, a u Modeni s poprsjem i štitom s križem u vrijednosti 10 solda.
BIGATUS (lat. BIGATUS DENARIUS, NUMMUS BIGATUS, od lat. bigae - dvopreg).
Republikanski rimski novac od finog srebra, koji je na aversu imao glavu Rome s krilatom kacigom, a na reversu Dioskure u dvopregu.
BILLON
Legura od bakra i srebra, s većim postotkom bakra. U XIII stoljeću od ove je legure kovan novac u Splitu. U Francuskoj se ovaj termin upotrebljava za sitan novac.
BIR
Novčana jedinica Etiopije od 1977. godine. Dijeli se na 100 centi. U opticaju se nalaze novčanice od 100, 50,10, 5 i 1 B.
BISTI
Bakreni novac kovan u Azerbejdžanu od pojedinih feudalaca u XVIII-XIX st.
Vrijednost: 40 B. = 1 abas.
BIT
Novčana jedinica u periodu 1905. - 1917. godine danskih Antila, sada Virđinijski otoci. U XVIII stoljeću ovaj je naziv korišten za mali španjolski srebrni novac na Zapadmo-indijskim otocima. Vrijednost im je bila različita, od 9 do 7 1/2 penia.
BIZANTSKI NOVAC
Naziv za sav novac, koji je kovan od 395. godine pa do 29. svibnja 1453. godine u Bizantu. Razvitak bizantske numizmatike može se podijeliti u više perioda, u zavisnosti o promjenama u njenom novčarstvu ili u društvenu uređenju. Za cijelo to vrijeme kovane su mnoge vrste novca kao što su: solidus ili stamenon nomisma, od zlata; miliarense, siliqua, hexagramon od srebra, te follis i nummus od bakra (bronce). Kroz svo doba postojanja Carstva radila je kovnica u glavnom gradu Constantiinopolisu. U njoj je kovan velik broj raznih vrsta novca od svih metala. Postojao je i velik broj kovnica u provincijama (Nicomedia, Cvzicus, Antiochia, Cvprus itd.). U našoj zemlji postojala je privremena kovnica kraj Solina (Salona), koja je radila oko 540. godine za cara Justinijana I, i u kojoj su kovani samo folisi i polufolisi. Denominacija i težina bizantskog novca se mijenjala s vremenom. U svim periodima kovanja zlatni novac je dominantan, dok je srebrni uglavnom rijedak.
BLAFFERT (hol. blaf - širok).
Naziv za široki, promjera 18-20 mm, sjevernonjemački srebrni brakteat u XIV-XVI st. Kovanje ovog novca, koji prikazuje orla, počela je sredinom XIV st. u Lii-becku, Hamburgu, Luneburgu, Wissmaru. Težina mu je bila oko 0,88 gr. i vrijedio je 2 pfenniga. Oko 1400. godine B. je težio 0,60-0,50 gr. i imao je promjer 20-21 mm. Po uzoru na ove B. sličan je novac kovan u Danskoj, Švicarskoj i južnoj Njemačkoj, no ovi su nazvani PLAPPART ili BLAPHART. Njihovo kovanje je počelo i u Francuskoj u drugoj polovici XIV stoljeća. B. emitiran u Sent Gallenu (Švicarska) od 1424. godine javlja se kao rani primjerak novca datiran arapskim brojkama. Tokom XV stoljeća termin B. je postupno nestao iz upotrebe, ustupivši mjesto batzenu.
BLAGAJNIČKI BONOVI
Priznanice ili obligacije, koje u mnogim zemljama izdaju državne blagajne i emisione banke, koje i garantiraju za njihovu vrijednost. Služe izdavačima da bi došli do potrebnih sredstava. Izdaju se na kratak rok, a u pojedinim zemljama donose i kamate.
BLAMVSER, BLAUMVSER
Narodni naziv u Holandiji za novac kovan od 1527. godine u Nym-vvegenu u vrijednosti pola stuivera. U Njemačkoj je naziv B. prešao na Adlerschilling, koji je kovao Karlo V od 1536. godine u vrijednosti od 4 stuivera. Od 1586. godine ovaj je novac po vrijednosti bio izjednačen sa Schillingom i vrijedio je 6 stuivera. Novac ovog tipa je kovan u velikim količinama u zapadnoj Njemačkoj početkom XVII stoljeća kao ACHTELTALER - 1/8 talira (od 1665. do 1668. u Koblenzu, 1670. - 1676. u Mindenu, od 1678. godine u Miinsteru).
BLANC (BLANQUE, GROSSBLANC).
Malo vrijedni srebrni novac, groš, koji se kovao u Francuskoj u XIV-XV st. usporedo s turskim grošem. Naziv mu dolazi od metala, od kojeg je novac kovan (franc. blanc - bijeli). Karakteristično za taj novac je ravnostrani križ na aversu, vijenac od ljiljana i tekst “BENEDICTUM SIT NOMEN DOMI NI” itd. na reversu. Uveden je u opticaj za kralja Ivana II Dobrog (1350. - 1364.) s težinom od 3,2 gr. Po ugledu na francuski B. sličan je novac kovao u Engleskoj Henrik V od 1417. godine. U Metzu, Koblenzu, Deutzu i Rheinbergu B. je emitiran skoro do kraja XV stoljeća. U Kolnu je B. nazivan dupli bijeli pfennig. Kasnije je B. postao opći naziv za različiti francuski novac od bijelog metala.
BLANCA
Najmanji španjolski novac od billona u vrijednosti 1/2 maraveda. Kovan je od kraja XV st. Naziv mu dolazili od bijele boje metala. Na novcu se obično nalazio kraljev monogram. Od XVII st. nije više u upotrebi.
St. BLASIUSTALER
Njemački naziv za dubrovački talir “BRADAN”, koji na aversu prikazuje sv. Vlaha, zaštitnika grada. Kovan je od 1725. godine do 1743. Poznat je i jedan primjerak kovan 1747. godine. Veličina talira bila je u raznim godinama raznolika i kretala se od 41,5 mm do 45 mm. Težina mu je u prosjeku bila oko 28,3 gr.
BLOB
Naziv za bakreni novac od 5 centi, koji se kovao na Cevlonu (Sri Lanka) od 1870. godine, promjera 34 mm. Od 1909. do 1971. godine B. se nalazio u opticaju kao četvrtasti novac, kovan od legure mesinga i nikla.
BLUTZGER (BLUZGER)
Mali srebrni novac biskupije i grada Chur (Švicarska), a također i porodice Haldensteim. B. je kovan od sredine XVI st. pa do kraja XVIII st. Na aversu je prikazan križ, a na reversu Djevica Marija. Na B. u XVIII st. prikazan je na aversu križ, a na reversu štit s grbom.
BOCKSTALER, BOCKSPFENNIG
Naziv za novac grada i kantona Schaffhausen (švicarska), s grbovnim štitom, na kojem je prikazan jarac (njem. Bock). U stvari to je ovan, koji iskače iz gradskih vratiju.
BODLE
vidi TURNER
BOGASH (perz. BUGACHES).
Sitan novac Jemena (od 1962. Jemenska Arapska Republika), jednak 1/40 riala. Poslije novčane reforme 1953. godine 1 Rial = 100 B.
BOLIVAR
Zlatna i srebrna novčana jedinica južnoameričkih država Urugvaja i Venezuele. U Urugvaju je u opticaju do 1910. godine, kada je zamijenjen reisom. U Venezueli je još u opticaju i dijeli se na 100 centimosa. Novac je nazvan po Simonu Bolivaru (1783. - 1830.), vođi bune u borbi za nezavisnost južnoameričkih zemalja protiv španjolskog kolonijalizma (1810. - 1826.).
BOLIVIANO
Novčana jedinica Bolivije od 1864. do 1963. godine. Vrijednost: 1 B. = 100 centavosa. Uslijed stalnog opadanja vrijednosti, B. je 1963. godine zamijenjen Bolivijskim pesom.
BOLOGNINO
Srebrni novac kovan u Bologni (Italija). Na osnovi privilegije cara Henrika VI (1190. - 1197.) od 1191. godine kovan je srebrni denar pod nazivom B. piccolo težine 0,648 gr, kao 1/12 dio solda. Od 1236. godine kovan je B. grosso s težinom od 1,57 gr, jednak 12 B. piccola. Na oponašanja ovog novca nalazimo u cijeloj srednjoj Italiji, gdje su oni kovani do XVIII st. Na teritoriju pod papinskom upravom kovani su razni tipovi B. Npr.: u XV st. srebrni B. romano (1,26 gr.), od 1621. godine do sredine XVIII st. Mezzo B. (8,5 gr, od bakra), a od 1783. godine kovani su bakreni B. s natpisom “UN BOLOGNINO”.
BON
Obveznica ili uputnica izdana od privatnika, poduzeća ili bilo koga na određenu sumu, i ima ulogu novca. Može glasiti na ime ili donosioca. Kod slučajeva raoionirane raspodjele robe B. je doznaka za njenu nabavku.
BONK
Naziv za bakrene šipke ,koje su uslijed nedostatka novca korištene na Javi kao novac tijekom 1796. - 1799, 1803. - 1804, 1808. - 1810. i 1818. godine. U upotrebi su bile do 1826. godine. Postojale su vrijednosti od 8, 2, 1 i 1/2 stuivera s godinom kovanja na jednoj i oznakom nominale na dragoj strani.
BONNET PIECE
Zlatni novac, koji je kovao Jakov V u Škotskoj od 1539. do 1542. godine. Značajno je to, da je to jedan od najranijih škotskih novaca s datumom. Naziv, mu dolazi od prikaza kralja s kapom na glavi. Težina mu je bila 5,73 gr, i vrijedio je 40 škotskih Shillinga. Emitirane su također i nominale od 1/2 i 1/3 B.
BONVS EVENTVS
(lat. uspješno završen posao). Personifikacija u obliku mladića ili genija na rimskom novcu. Kada je personifikacija u obliku mladića, tada on drži zdjelu ili klasje, a kada je to genij, on drži rog izobilja ili grančicu. Na novcu su ovi likovi u upotrebi od Tita do Galliena (79. - 286. godine).
BORATNIK
Naziv za mali bakreni novac Poljske i Litve, koji je kovan od 1659. do 1663. godine prema nacrtu T. L. Boratina. Težina mu je bila 1,35 gr. Kovan je u kovnicama Varšava, Krakov, Brest i Kaunas. Vrijednost mu je bila 3 za 1 groš, ili 90 za zlot ( 1 poljski zlot = 30 groša). Emitirana su dva tipa B. - krunski (poljski) i litvanski, koji se razlikuju prikazom i natpisom na reversu. Uslijed nedostatka sitnog novca B. je bio u opticaju sve do druge polovice XVIII st.
BORISFEN
Naziv za novac od bronce starogrčkog grada Olbia. Novac je kovan u periodu 330. - 240. pr. n. e. Prvobitna mu je težina bila 11 gr, a kasnije je opala na 5-6 gr. Jedan zlatni sta-ter sadržavao je 400 komada B. Na aversu se nalazi glava božanstva rijeke Dnjepar (Borisfen), a na reversu luk i tobolac, sjekira i natpis “OLBIO”. Na novcu se također nalazi i monogram magistra (službene osobe), izabranog na godinu dana.
BORZA (tal. BORSA, lait. BURSA, Frane. BOURSE).
Naziv za tursku kesu. Ovaj izraz se često susreće u raznim putopisima i drugim izvještajima iz Turske, u vezi s plaćanjem poreza Porti. Dubrovnik je 1695. godine platio zaostali porez Porti u borsama. Vidi BURSA.
BOSANSKI NOVAC
Novac bosanskih vladara kovan u periodu samostalnosti srednjovjekovne bosanske države. Svoj novac kovali su vladari od bana Pavla Subića (1302. - 1304.) do kralja Stjepana II Tomaševića (1461. - 1463.), ali bez kontinuiteta, jer svi vladari nisu koristiti svoje regalno pravo kovanja novca. Bosanski se novac tipološki oslanja na novce Venecije (imitacija matapana Pavla Šubića), Srbije (kratko pod S. Kotromanićem), Dubrovnika i Ugarske (široki groš po uzoru na groš Ludovika I), a kod novčane stope uglavnom se koristi dubrovačka. B. N. kovan je u 3 srebrne no-minale: poludinar, dinar i groš, dok su legende na novcima pisane latinskim i hrvatskim jezikom.
BOTDRAGER
Narodni holandski naziv za novac koji je kovan u Brabantu i Flandriji tokom XIV-XV st. Vrijednost mu je bila jedan ili dva groša. Naziv mu dolazi od šljema na glavi lava, kojeg je narod usporedio s loncem (hol. bot). Težina mu je bila oko 4,2 gr.
BRABANTSKI (Burgundski) TALIR
Talir u opticaju za španjolsku Holandiju, koji je počeo kovati kralj Filip II od 1559. godine pod nazivom “DALDRE PHILIPPUS”. Težina mu je bila 34,46 gr. Emitirane su također vrijednosti od 1/2, 1/5, 1 /IO i 1/20 talira. Od 1567. godine emitiran je “DALDRE DE BURGOGNE” težine 29,595 gr. Kovane su također i vrijednosti od 1/2 i 1/4 talira. Ovaj talir je 1612. godine zamijenjen Albertustalirom. Na svim talirima se na jednoj strani nalazi Andrijin križ (Brabantski križ).
BRADAN
Talirski novac Dubrovačke Republike kovan između 1725. i 1743. godine. Nazvan je po zaštitniku grada sv. Vlahu, koji je na aversu novca prikazan s bradom. Na reversu je grb Dubrovačke Republike. Težina mu je bila 28-29 gr, a promjer 41,5-45 mm. Vrijednost mu je bila 1,5 dukata ili 60 dinariea, a sadržao je 15,626 gr srebra.
BRAGONE
Talijanski narodni naziv za mađarski dukat kovan u velikim količinama tijekom XVI stoljeća, a bio je vrlo popularan na stranom tržištu. Naziv mu dolazi od iskvarenog “BRACHE” (gaće, hlače). Na novcu je prikazan čovjek u širokim hlačama.
BRAKTEAT (Lat. BRACTATUS NUMMIS, BRACTEA ili njem. BRAKTEAT, HOHLPFENNIG).
Srebrni novac od tankog lima, kovan samo s jedne strane te je zato lik na aversu ispupčen, a na reversu udubljen (NUMMUS CAVUS). Ovaj se novac pojavio oko 1130. godine u Njemačkoj, a zatim se počeo kovati i u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Danskoj, Skandinaviji kao i kod nas u Sloveniji (Kostanjevica). Neobično visoka kvaliteta kovanja B. bila je u XIII st. U XIV stoljeću emitiranje B. je prestalo, iako su se oni pojavljivali u Šleskoj i tijekom XV stoljeća ,a u pojedinim slučajevima čak i u XVIII st. U srednjovjekovnim pisanim izvorima ovaj se novac ne razlikuje od denara. Tek od XVII st. termin B. se počeo upotrebljavati u numizmatičkoj literaturi. Brakteat je od denara imao znatno veći promjer, često i 40 do 45 mm, iako je njegova težina bila manja od denarove. Prijelazni oblik od rano srednjovjekovnog denara k brakteatu je polubrakteat (njem. HALBBRAKTEATEN), kovan u zapadnoj i srednjoj Evropi tijekom IX i početkom XII stoljeća, također od tankog lima, samo s dva kalupa.
BRANDTALER (njem. Brand - požar).
Naziv za talir ,na kojem je prikazan u plamenu grad Torn (danas Torunj) u Poljskoj. Talir je kovan u spomen obrane grada od Šveđana 1629. godine za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata.
BRASPFENNIG (hol. Bras = mala vrijednost).
Narodni naziv tijekom XV-XVI stoljeća za malo vrijedan srebrni novac Brabanta i Flandrije od 1/4 stuivera. Vremenom se novac od 10 duita počeo nazivati B.
BREZJAK
“denarius frisacensis”. Naš naziv za frizatik.
BRILLENMÜNZE (njem. novac s očalama).
Naziv za novac, na kojem se nalaze očale. Većina B. je kovana tijekom XVI-XVII stoljeća, kada je optičarski pribor bio novina. Poznat je B. Herzoga Juliusa od Braunschweig-Wolfenbiittela (1568. - 1589.) iz 1586. godine kovan u Goslaru i Wolfenbiittelu. Danski kralj Christian IV kovao je 1647. godine “Brillendukat”.
BROAD (engl. BROADPIECE - široki novac).
Engleski zlatni novac u vrijednosti 20 šilinga, kojeg je kovao Cromvvell 1656. godine. Također je kovan i za vrijeme Karla II (1660. - 1662.), na kojem prikazuje glavu na aversu i štit s grbom na reversu. Težina mu je bila 9,1 gr.
BRONCA
Legura bakra (95%), olova (4%) i cinka (1%) boljih osobina i lakša za kovanje novca nego čisti bakar. Sličnu leguru su upotrebljavali Grci i Rimljani. U srednjem vijeku skoro da i nije upotrebljavana. U 1850. godini švicarska je vlada počela kovati novac od bronce. Kasnije su leguru počele upotrebljavati i druge zemlje (Francuska 1852, Engleska 1860, Belgija 1861. godine).
BRSKOVO
Rudarsko naselje na rijeci Tari, koje je u srednjem vijeku bilo značajno zbog velike proizvodnje srebrne rude. U njemu se od druge polovice XIII stoljeća nalazila kovnica novca srpskih vladara (GROSSI DE BRESCOA).
BRUMMER, BROMBERGER
Njemački naziv poljskog novca od 1 1/2 gjroša kovanog od početka XVII stoljeća u gradu Bidgošću (njem. naziv grada Bromberg). Njemački naziv za B. je i DREIPÖLKER.
BU
Naziv za japanski stari novac (ICHIBA, ITZEBA) najprije kovan od zlata a kasnije (1830. -1870.) od srebra.
BUMIA
Tuniski zlatni novac vrijednosti 100 pijastera, kovan između godina 1872. i 1892. Težina mu je bila 19,492 gr. Vrijednost: 1 B = 2 bukhamsina = 10 bu'ašra.
BURIGOZZO
Naziv za teški milanski teston, vrijednosti 32 solda, koji je kovan za Karla V (1516. - 1556.). Na aversu je poprsje Karla V, a na reversu stojeći lik sv. Ambrozija.
BÜRGERZEICHEN (njem. - građanski znak).
Srebrni ili bakreni žeton, koji su građani Hamburga davali na gradskim vratima prigodom prolaza. Na aversu su ruke sklopljene kao pri molitvi, naokolo je legenda “Biirgerzeichen” te godina “1652”. Na reversu je grb grada Hamburga.
BURGTALER (KASTELLTALER).
Talir, koji je kovala Marija Everska (1517. - 1575.). Na licu novca je prikazan everski lav, a na naličju zamak (njem. Burg, Kašteli).
BURSA
“500 aureorum summa apud turcas”. U Turaka računski novac od 500 zlatnika. Hrvatski “kesa”. Vrijedi 500 turskih groša ili 2000 para. B. je u XIV st. sadržavala 30.000 pijastera, a kasnije samo 500 pijastera.
BUTUT
Novčana jedinica Gambije. Vrijednost: 1 B. = 100 galazi. U opticaju od 1. srpnja 1971.
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
Zamjena bahreinskih dinara, Zamjena novozelandskih dolara, Zamjena korejskih wona - isplata odmah! | 095 858 6377 | info@monetalis.hr
|
