Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „A“ (a - avo)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
A
Oznaka na novcu za kovnice Beč, Berlin,Paris.
AA
Oznaka na novcu za francusku kovnicu Metz.
AB
Oznaka na novcu za kovnicu Strassbourg.
ABBAS
Srebrni novac Irana do 1927. godine. Nazvan je po imenu šaha Abbasa I (1587. - 1629.). 1 A - 1/3 rupije - 6 senada - 12 taha. Abas je bio novčana jedinica i u Gruziji od 1804. do 1833.
ABUNDANTIA
Personifikacija izobilja, često prikazivana na rimsku novcu, u razdoblju od Trajana do Carausiusa. Atribut A. je rog izobilja. Rjeđe je prikazivana s klasjem u ruci ili kako baca novac rimskom narodu. Uokolo je obično legenda “ABUDANTIA AUGUSTI”, “ABUNDANTIA TEMPORUM” itd.
ACHTBRUDERTALER (Talir osmoro braće).
Naziv za srebrni talir kovam u Saksoniji (Sachsen-Weimar) 1605. - 1619. godine s portretima kneza Johanna Ernsta i njegovo sedmoro braće Friedricha, Wilhelma, Alberta, Johanna Friedricha, Ernesta, Wilhelma i Berharda, po četiri na svakoj strani novca. Postoje i primjerci sa svih osam portreta na jednoj strani. Kovane su i vrijednosti od 1/2 i 1/4 talira.
ACHTELTALER
Naziv za srebrni novac od 3 groša, a također i za 1 1/2 groša. Ovaj naziv je korišten tokom XVII i XVIII stoljeća.
ACHTELHALBER (njem. osam polovina).
Narodni naziv za brandenburški novac od 1/12 talira, koji je suglasno odluci Vlade od 1722. godine bio jednak 7 1/2 pruskih groša. U Istočnoj i Zapadnoj Prusiji A. je bio u opticaju do 1873. godine.
ACHTENWINTIG
Holandski srebrni novac od 28 stuivera, čije je kovanje počelo 1601. godine u Frieslandu. Od 1617. kuje se u Deventeru, a od 1618. godine u Zwoleu. Težina mu je bila 19,584 gr srebra. S nešto manjim sadržajem srebra A. je emitiran do 1693. godine i u drugim provincijama Holandije. Od 1693. službeno su bili zabranjeni za upotrebu. Na aversu se nalazi grb grada ili provincije, ispod je broj 28. Na reversu je vladarski orao s brojem 28 na grudima ili bez njega, legenda i ime vladara.
ACHTPFENNIGER
Naziv za različiti novac, koji je imao vrijednost od 8 pfeninga. Na primjer: Mariengroš ili Južnonjemački polubatzen.
ACHTZEHNGROSCHER
Srebrni novac u Poljskoj i Prusiji, čija je prvobitna vrijednost bila 1/4 talira, da bi kasnije, zbog rata sa Švedskom 1654.- 1660. godine, opala na 1/5 talira. Novac vrijednosti 30 groševa (1/3 talira) kovan od Andreasa Tympfa tokom 1652. - 1667. godine stvarno je vrijedio samo 18 groševa, te se na novcu i nalazi oznaka vrijednosti “XVIII”. Po ugledu na poljski A. i u Prusiji je od 1749. godine kovan sličan novac, koji je izrađivan do početka Sedmogodišnjeg rata (1756.-1763.).
ACHTZENPFENNIGER
Srebrni novac u vrijednosti 1/16 talira kovan u Bremenu, Schleswig-Holsteinu i Lubecku tokom XVII stoljeća.
ACKEY
Srebrni novac veličine šilinga kovan u Engleskoj od 1796. godine za koloniju Zlatnu Obalu. Na aversu je monogram GR s krunom kralja Georga III, na reversu je grb Engleske. Kod A. iz 1818. godine na reversu je poprsje kralja.
ADLERDOLLAR, ADLERPIASTER (njem. orlovski dolar, orlovski pijaster)
Naziv za peso, koji se dijelio na 8 reala, a koji je kovan u Meksiku poslije stjecanja nezavisnosti od Španjolske (1823. godine). Na aversu je orao, koji stoji na kaktusu i kružna legenda “Republica Mexicana”, na reversu frigijska kapa kao simbol slobode.
ADLERPFENNIGE (pfenig s orlom).
U šireni smislu naziv za sve pfenige na kojima se nalazi lik orla. U užem smislu brandenburški brakteat iz XIV-XV stoljeća.
ADOLPHIN
Švedski novac u vrijednosti 2. marke, na kojem je lik kralja Adolfa Frederika (1751. - 1771.)
AES (lat. bakar, ruda, bronza).
Prvobitno naziv za bakar u antičkoj Italiji, kasnije je ovaj naziv preuzet za novac.
AES GRAVE
Prvi stvarni novac Rima, koji se počeo kovati oko 300. godine pr. n. e. Jedinica označena kao AES kovana je po novoj težinskoj stopi, čija je težina bila 272,88 gr. Forma ovog novca je okrugla. Na aversu je lik božanstva, dok je na reversu pramac galije. Na obim stranama novca nalaze se oznake vrijednosti:
AES glava Jupitera i oznaka vrijednosti “I”,
SEMIS (pola Aesa), glava Jupitera i oznaka “S”,
TRIENS (trećina Aesa), lik Rome i 4 kuglice (4 uncie),
QUADRANS (četvrt Aesa), lik Herkula i 3 kuglice (3 uncie),
SEXTANS (šestina Aesa), glava Merkura i 2 kuglice (2 uncie),
UNCIA (dvanaestina Aesa), lik Belone i 1 kuglica.
Ovaj nepodesan novac je vrlo brzo pretrpio cijeli niz reformi, s kojima mu se i težina mijenjala.
AES RUDE
Nepravilni komadi bakra grubo izrađeni ili izliveni u šipke, koji su se počeli upotrebljavati s prestankom upotrebe stoke u razmjeni. Vrijednost ovih komada je određivana mjerenjem svakog komada posebno. Ovaj novac se još naziva i AES INFECTUM. Težina mu se kreće od nekoliko grama pa do jednog i više kilograma.
AES SIGNATUM
Pravokutne ploče ili jajoliki komadi od bakra, koji su se počeli tokom IV stoljeća pr. n. e. koristiti kao novac u Rimu. U prvo vrijeme na ovim komadima bakra su utiskivani znakovi u obliku riblje kosti, u početku samo s jedne strane a kasnije s obje. Vremenom se na ovom novcu pojavljuje lik orla, bika, pšenice, slona, koplja, sidra, trozupca itd. Upotreba je bila nepodesna, jer je novac bio dosta težak, između 1000 i 1830 gr.
AETERNITAS (lat. vječnost).
Na novcu je ova božanska vrlina prikazana kao žena, ispred koje je globus, desnom rukom drži Feniksa ili posudu, ponekad i kormilo, koje stoji na globusu, a u lijevoj ruci joj je žezlo ili rog izobilja. Na novcu se ova personifikacija javlja od Vespazijana do Maxentiusa (61. - 312. godine).
AEQUITAS (lat. pravednost).
Personifikacija u liku žene, koja u desnoj ruci drži vagu, a u lijevoj žezlo. Ovaj se lik na novcu pojavljuje od Galbe do Dioklecijana (68. - 305. godine).
AFGANI
Novčana srebrna jedinica Afganistana, kojom je 1926. godine zamijenjena Kabulska rupija. Stoti dio A. je pul.
AGIO (tal. aggio, franc. agio, njem. aufgeld).
Izražena u postocima veća vrijednost novca, deviza ili vrijednosnog papira, nego što je naznačeno.
AGNEL, AGNELET, AGNELOT
vidi Mouton d'or.
AGOROT
Sitan novac Izraela, uveden u opticaj 1960. godine, jednak 1/100 izraelske funte. Zamijenio je prut, koji je bio tisući dio izraelske funte.
AGRIPPINER
Naziv za kolnski dinar, a kasnije i za sličan novac, koji je po uzoru na njega kovan u Friziji, Vestfaliji, Donjoj Saksoniji i u državama, koje su s njima graničile. Naziv novca dolazi od starorimskog naziva Kolna “Colonia Claudia Ara Agrippinensis”. Na aversu je hram s pet stupova ili crkveni portal. Težina novca je bila oko 1,51 do 1,62 gr. U Kolnu se A. počeo kovati početkom XI stoljeća. U drugoj polovini XI stoljeća u Friziji se po ugledu na kolnski A. počeo kovati sličan noyac, ali mu je težina bila 0,75-0,89 gr. Na aversu je glava okrenuta udesno s točkicama okolo i natpisom. Na reversu je križ u krugu od točkica i tekst.
AKČA (turski ak znači bijeli, bijeli novac).
Sitni srebrni turski novac, kovan počevši od sul-inna Orhana pa do kraja XVII stoljeća. U početku mu je težina bila 1,07 gr. Kasnije mu je težina opala na 0,13 gr. Ova vrsta novca je kovana u brojnim kovnicama širom Turskog carstva. Kod nas je kovan u Sarajevu, Srebrenici, Čajniću, Novom Brdu, Skopju, Beogradu.
AKSA
Novčana jedinica Tuvinske Narodne Republike od 1936. do 1944. godine, kada je Republika postala Tuvinska Autonomna Oblast u sastavu SSSR-a. Jedna A. je 100 kopejki.
AKVILEJSKI NOVAC
Opći naziv za novac, koji je kovan od patrijarha iz Akvileje. Pravo da kuje novac dobio je Poppo (1019. - 1045. godine) od cara Konrada II u 1028. godini, no ovo se pravo počelo koristiti tek od Piiligrama Spanheima (1130. - 1161. godina), koji je počeo kovati novac po ugledu na novac nadbiskupa iz Salzburga. Na novcu je natpis “P(atriarche) A(quiileiensis), kasnije “AQUILEGIA” ili “ERIACENSIS”. S ovakvim natpisom te sa crkvenim pročeljem s dva tornja na reversu i likom patrijarhe na aversu kovao se ovaj novac do XII stoljeća. Od Wolfgera (1204. - 1218. godine) na novac se stavlja i ime patrijarha. Lik dostojanstvenika se počeo prikazivati drukčije. Zadnji je A. novac kovan za patrijarha Lodovika II de Tech (1419. - 1437.) i to 1423. godine, kada je Venecija zauzela grad.
ALBANSGULDEN
Naziv za novac, koji je kovao viteški red sv. Albana kod Mainza. Red je ovo pravo kovanja novca dobio od cara Maksimilijana I 1518. godine. Na novcu je prikazan sv. Alban kako drži svoju glavu u rukama. Ovaj novac se dijelio na dan sv. Martina, pa se još naziva i “Martinov gulden” (MARTINSGULDEN).
ALBERTYN (hol. Albertin).
Zlatnik španjolske Holandije, koji se počeo kovati 1599. godine u vrijeme namjesnika španjolskog kralja Alberta i njegove žene Isabele. Vrijednost novca je bila 2 1/2 guldena. Na avevsu je križ sv. Andrije, dok je na reversu grb. Težina novca je bila 2,929 gr.
ALBERTUSTALER
Talirski novac kovan od 1612. godine u španjolskoj Holandiji za Alberta i Isabele. Težina novca je bila 24,56 gr. Glavna mu je namjena bila za trgovinu s njemačkim državama i sa zemljama Istočne Evrope, gdje je bio vrlo cijenjen. Na jednoj strani novca je grb Španjolske, a na drugoj strani križ sv. Andrije. U njemačkim zemljama nazvan je “KREUZTALER”, u istočnoevropskim zemljama se zvao “KRSTON” ili “KRIŽAR”, u Španjolskoj je nazvan “PATAGON”. Kovani su i primjerci od polovice i četvrtine vrijednosti.
ALBUS (lat. DENARIUS ALBUS, njem. WEISPFENNIG - bijeli denar).
Srebrni novac visoke kvalitete, kovan po uzoru na praški groš od druge polovice XIV stoljeća u njemačkim državama, a posebno u oblasti Donje Rajne. Prvobitna mu je težina od 3,9 gr (3,4 gr čistog srebra) vremenom opala.
ALEKSANDRINER
Naziv za rimski novac, koji je kovan u Aleksandriji od vremena imperatora Augusta (27. g. pr. n. e. do 14. g. p. n. e.) za Egipat. Počeli su se kovati poslije prestanka kovanja novca Kleopatre i kovani su do 296. godine. Novac je kovan od bronce.
ALEXIUS D'OR
Naziv za pistol kneza Anhalt-Bernburga, Alexiusa Friedricha Christiana (1796. - 1834.).
ALFONSO D'ORO
Španjolski zlatni novac od 25 peseta i težine 8,065 gr zlata. Kovane su također i nominale od 10 i 20 peseta.
AL MARCO (tal. po marki, mjeri).
Kontrolno mjerenje novo kovanog novca u srednjem vijeku radi utvrđivanja da li novac ima propisanu težinu. Ova metoda je uvedena kada su se u opticaju pojavili vrlo mali primjerci novca, pa da se ne bi svaki komad posebno mjerio, mjerila se određena količina novca iskovanog iz predviđene težinske jedinice (marke). Posljedica ovoga je bila, da težina pojedinih primjeraka novca varira. U prometu se na ovo nije mnogo pazilo, jer je ukupan zbroj mjerenih komada odgovarao propisanoj normi. Danas je naziv A. M. uobičajen u trgovini plemenitim metalima, kada se cijena određuje na osnovi težine čistog metala.
ALMOSENGELD, ALMOSENPFENNIG (njem. dobrotvorni novac).
Opći naziv za novac, ili novčane doznake, emitiran od crkvenih općina ili gradskih vlasti, koji je dijeljen siromašnima, što je i napisano na njemu. Na primjer: “Brotmarken” - krušne marke u Njemačkoj, “Maundy money” u Engleskoj.
ALOETALER (talir s alojom - agavom).
Talir, koji je kovan u Njemačkoj 1701. godine od kneza Rudolpha Augusta i Antona Urlicha u spomen na prvi cvijet agave, koji je bio donesen u Njemačku nekoliko godina ranije.
ALTILIK
Jedan od mnogobrojnih naziva za krupni turski novac od srebra, koji se počeo kovati tokom XIX stoljeća. Vrijednost A. je bila 6 piastera. Promjer novca je bio 37-38 mm a težina 12 -13 grama. Sadržaj bakra u novcu je bio od 48/1000 do 52/1000.
ALTIN (tur. altun - zlatan).
Zlatni novac Turske, koji se počeo kovati poslije osvajanja Carigrada 1453. godine, za vrijeme sultana Mehmeda II. Težina mu je bila 3,43 grama. Kod nas je A. kovan u Srebrenici za sultana Sulejmana I (1520. - 1566.) i u Čajniču za Selima II (1566. - 1574.).
Novčana obračunska jedinica u Rusiji od druge polovine XIV stoljeća. Kao obračunska jedinica vrijedio je 6 dangi. Od 1534. godine u A. su išle 3 kopejke. Kao novac A. se kuje od 1654. godine od bakra, a u periodu 1704. - 1926. od srebra.
ALTMYSLYK
Srebrni novac Turskog carstva talirske veličine, čija je vrijednost bila 60 para. Ovaj je novac kovan tijekom XIX stoljeća.
AMADI
Novčana jedinica u Jemenu, koja je ranije bila u upotrebi. Vrijednost: 1 A. - 1 rial (talir M. Terezije) - 40 bukša - 80 halala.
AMANI
Zlatni novac Afganistana, koji je dao kovati Amanullah (1919. - 1929.). U opticaju je bio do 1925. godine.
1 A = 30 rupija.
AMBROSINO
Naziv za zlatni i srebrni novac Milana, kovan u vrijeme Prve republike (1250. - 1310.) i porodice Sforza, do kraja XV stoljeća. Naziv mu dolazi od imena sv. Ambrozija pokrovitelja grada, koji je na novcu prikazan kako stoji, a ponekad na konju. Zlatni A. (AMBROSINO D'ORO) težio je oko 3,5 gr čistog zlata. Kovan je također i novac u vrijednosti 1/2 A. Srebrni A. (AMBROSINO D'ARGENTO) težio je 2,9-2,8 grama, a na kraju 2,3 grama, kao i srebrni groš.
AMADEO D'ORO
Narodni naziv za zlatni novac u vrijednosti 10 škuda, emitiran za vrijeme vojvode Viktora Amadeusa I Savojskog (1630. - 1637.). Kovan je u Torinskoj kovnici. Na aversu je portret vojvode, a na reversu štit s grbom porodice Savoye.
ANDREAS-HOFERKREUZER
Naziv za novac od 20 i 1 krajcara, koji je kovan u 1809. godini u gradu Halleu u vrijeme borbe Tirolaca za nezavis nost. Na aversu je orao raširenih krila i legenda “GEFURSTETE GRAFSCHAFT TIROL”, na reversu u vijencu oznaka nominale i godina kovanja.
ANDREAS-MUNZEN (njem. Andrijin novac).
Naziv za novac, koji prikazuje sv. Andriju ili prikazuje križ u obliku slova “X”, tzv. “Andrijin križ”. Na primjer: Goldgulden Brabanta 1467. - 1489. godine, Andreastaler kovan od srebra dobijenog iz rudnika u Harzu iz 1487. godine, Andreastaler Hohnsteina iz 1535. godine, kao i Andreastaler Luneburga i Hannovera iz 1594. - 1773. godine. U Rusiji je kovan Andrijin dukat počevši od Petra I (1689. - 1725.). Naziv A. M. je korišćen i za bakrene pfenige kovane u Braunschvveigu do početka XIX stoljeća.
ANGE D'OR (franc. zlatni anđeo).
Francuski zlatni novac kovan od 1341. godine za Phiiippa VI. Naziv mu dolazi od anđela Mihajla, kojega se lik nalazi na zmaju i drži štit sa francuskim kraljevskim grbom. Vrijednost mu je bila 75 soues tournois. Prvobitna težina od 7,42 gr kasnije je opala na 6,44 gr zlata. Kovan je i u Flandriji od Filipa Smjelog 1385. godine, u težini od 4,8 gr.
ANGEL
Zlatni engleski novac od 1470. godine naovamo. Prikazuje sv. Mihajla koji ubija zmaja, na jednoj strani, a na drugoj je strani novca brod. Bio je u upotrebi za vrijeme vladavine Tudora i Stuarta.
ANGOLAR
Novčana jedinica bivše portugalske kolonije Angole. Po vrijednosti je bio izjednačen s escudom, a dijelio se na 100 centavosa.
ANGSTER
Narodni naziv za rasprostranjeni švicarski srebrni novac od sredine XIV pa do XIX stoljeća. Naziv mu dolazi od riječi ANGESICHT - prikaza glave biskupa grada Basela, koja se nalazi između slova B i A, ili od latinskog ANGUSTUS - tanak, mali. Baselski A. je težio 0,366 gr. Kada je pravo kovanja novca prešlo od biskupa na grad, na novcu se pojavio grb grada Basela i novac je nazvan “STABLER”. Od 1424. godine A. je težio 0,32 grama i kovan je u mnogim kantonima Švicarske. Od početka XIX stoljeća kovan je dvostruki A. od bakra. Vrijednost: 480 A = 1 gulden.
ANGSTTALER
Narodni naziv za talir iz 1848. godine kovan u Mecklemburg-Schwerinu, i kod kojeg je u kružnoj legendi na aversu izostavljena kratica “VGG” - “Von Gottes Gnaden” - “božjom milošću”.
ANNA
Mala novčana jedinica Indije do 1957. godine. U Burmi do 1958, Pakistanu od 1947. do 1961., i Akcionarske kompanije Benadir u Istočnoj Africi (Somalija) od 1903. do 1906. godine.
Vrijednost: 1 rupija = 16 anna = 64 pajsa = 194 pja.
ANNENGROSCHEN (njem. Anin groš).
Srebrni novac Braunschweiga, Hannovera i Hildesheima u prvoj polovini XVI stoljeća, na kome se nalazi lik sv. Ane. Težina mu je bila 3,04 gr. Vrijednost: 12 A.g. = 1 rajnski zlatni gulden.
ANNONA
je poštovana kao boginja, koja rimskom narodu osigurava potrebnu hramu, i stoga je prikazivana na novcu careva, koji su se starali o snabdijevanju žitom, od Nerona do Carusa, (54. - 283.). Prikazivana je sa žitnim klasjem ili rogom izobilja u rukama, a kraj nje je prikazivano kormilo i prednji dio broda, aluzija na ulogu prekomorskih provincija u prehrani stanovništva Rimskog carstva.
ANSELMINO
Naziv dvostrukog đulija (tal. GIULIO), emitiranog u Milanu za Vincenza Gonzage od Mantue (1587. - 1613.). To je bio srebrni novac u vrijednosti 20 solda i težio je 4,50 do 6,76 gr. Naziv mu dolazi od prikazivanja sv. Anselma na aversu, sveca zaštitnika Mantue.
ANTONINIANUS
Rimski novac, koji je počeo emitirati car Caracala (Marcus Aurelius Antoninus) 215. godine. Prvobitna mu je težina bila 5,18 gr. srebra, i vrijedio je 2 denara. Njegovo emitiranje bilo je posljedica financijske krize, koja je u III stoljeću zahvatila Rimsko carstvo. Putem emitiranja A. većeg i težeg od denara, Caracalla je htio stabilizirati privredu. Ali ova mjera nije dala željene rezultate, i vrijednost A. je neprekidno padala, smanjivanjem količine srebra i povećavanjem primjesa u njemu. Mada je sredinom III stoljeća istisnuo iz opticaja denar, i sam A. ubrzo postaje bakreni novac s neznatnim primjesama srebra (2-4%). Ponekad je A. imao samo prevlaku od srebra. Na A. imperatori imaju na glavi zrakastu krunu, dok carice od Julije Domne (217. g.) nose mjesečev srp. Za vrijeme vladavine careva Sev. Alexandera (222. - 235.) i Maximinusa Tračanina (235. - 238.) A. se nije kovao.
APFELGROSCHEN (njem. groš s jabukom).
Naziv dobrog groša, na čijoj je jednoj strani bila na osnovi carske uredbe iz 1571. godine prikazana imperatorska jabuka (njem. Reichsapfel) i broj 24, što označava 1/24 rajhstalira.
APOEN (franc. APPOINT).
Iznos, na koji glasi novčanica ili drugi vrijednosni papir. U zavisnosti od praktičnosti i svrhe izdavanja postoje i različiti apoeni.
APVULIENUS (lat. APULIENSIS).
Naziv za konkavni srebrni novac tipa denara, kovanog li gradovima Palermu i Salernu za Vilhema II kralja Napulja i Sicilije (1166. - 1189.). Na aversu je palmino drvo i tekst “APULIENSIS”. Težina A. je bila 2,6-2,7 gr. Kovane su i vrijednosti od 1/3 i 1/6 A. Kasnije je težina reducirana na 2,0-2,1 gr. U 1195. godini car Henrik VI je u Brindisiu emitirao A. (DENARIUS APULIENSIS) s težinom od 1 gr.
ARENDRIJKSDAALDER (hol. kraljevski talir s orlom; Arend - orao).
Holandski talir, koji prikazuje carskog orla na jednoj strani. Od 1583. godine A. se počeo kovati u Frieslandu i prikazuje čovjeka s bradom, kapom i mačem na aversu i carskim orlom na reversu. Kasnije Friesland, a također i druge provincije pa i gradovi, emitiraju A. koji prikazuje orla na aversu i grb provincije ili grada koji ga kuju na reversu.
ARENDSCHILLING (hol. šiling s orlom).
Holandski srebrni novac s orlom na jednoj strani. Uveden je u opticaj za cara Karla V od 1536. godine. Težina mu je bila 6,152 gr. U početku je ovaj novac vrijedio 4, a od 1586. godine 6 Stuvera. A. je bio vrlo rasprostranjen novac u Holandiji i zapadnoj Njemačkoj. Također je poznat i pod drugim nazivima, kao npr. “MALSCHILLING”, “ESCALIN”. “VLIEGER” i dr.
ARENDSDAALDER (hol. orlovski talir).
Naziv ta. talir i njegove dijelove iz holandske provincije Seeland od 1601. godine i Frdeslanda od 1617. godine. Na aversu orao, na reversu je grb. Vrijednost: 1 A. = 60 Stuvera.
ARETHUSA
Riječna nimfa u koju je bio zaljubljen riječni bog Alfej. Arethusin lik je često prikazivan na novcu Syracuse.
ARGENTARIVS (lat. argentum - srebro).
Naziv za bankare u starom Rimu, koji su mijenjali razne vrste novca i davali kredite, a također obavljali i bezgotovinska plaćanja među svojim klijentima.
ARGENTEUS
Srebrni novac, koji se ponovno počeo kovati nakon novčane reforme cara Diokletiana 296. godine. Težina ovog novca je bila 3,41 gram. Od jedne funte srebra kovano je 96 ovih srebrnjaka. Vrijednosti:
1 aureus = 24 A.;
1 A. = 5 folisa;
1 folis = 5 denara;
1 antoninian = 2 denara.
ARGENTINO
Zlatna novčana jedinica Argentine od 1881. godine. Naziva se još i “Zlatni argentino”. Vrijednost 5 pesosa, a težio je 8,645 gr (7,258 gr čistog zlata).
ARMELLINO
Srebrni napolitanski novac, tipa groša, po vrijednosti jednak 1/2 Carlina. Emitiran je od 1465. do 1496. godine za vrijeme Ferdinanda I. Aragonskog, kada je ovaj bio kralj Napulja i Sicilije. Novac je dobio svoje ime po hermelinu, budući ga predstavlja na reversu. Ponekad je nazivan i Volpetta (tal. volpe - lisica). Sličan novac je kovao i Alfonso II i Ferdinand II, a također i vojvoda Urbina Franco Maria I (1508. - 1513.).
ARSLANIJA (tur. arslan - lav).
Turski naziv, udomaćen u našim krajevima, za holandski talir s likom lava.
ARTIG (njem. ARTIG, Šved. ORTUG).
Srebrni novac kovan prvi put u Švedskoj za Alberta Meck-lemburškog (1363. - 1395.). Težina A. je bila 1,1- 1,2 gr. Osim u Švedskoj A. je kovan i u Estoniji od druge polovine XIV stoljeća pa do kraja XV stoljeća. Također je kovan i u Tartuskoj biskupiji, i u Talinu.
ARTILUK
Srebrni novac Dubrovnika, kovan između 1627. i 1701. godine. Vrijednost mu je bila i dinarića ili 90 minci (Folara), težina 1,15-2,22 grama. Na aversu je prikazan sv. Vlaho, a na reversu je oznaka vrijednosti.
AS (lat. AES, ASS, ASSIS).
Novčana i težinska jedinica u starom Rimu. U početku su to bili lijevani komadi bakra nepravilna oblika (AES RUDE ili AES INFECTUM) težine 2 do 2,5 kg. Javljaju se početkom V stoljeća pr. n. e. Od sredine IV st. pr. n. e. ti nepravilni komadi zamjenjuju se lijevanim četvrtastim pločama bakra, na kojima su utisnuti likovi životinja ili neki drugi (AES SIGNATUM).
U 335. godini pr. n. e. Rim počinje lijevati veliki bakreni novac, na kojem je prikazan pramac broda, a na drugoj strani glava Janusa (AES GRAVE). Doba lijevanja ovog velikog bakrenog novca može se podijeliti u 3 perioda:
335. - 312. pr. n. e. AS od 272,88 gr
312. - 286. pr. n. e. AS od 327,45 gr
286. - 269. pr. n. e. AS od 136,44 gr.
Početkom Ili stoljeća pr. n. e. A. se počeo kovati, a ujedno mu se i težina smanjila na 1/6 funte (54,59 gr), a od 218. godine pr. n. e. na 1/12 funte (27,30 gr) i od 89. godine pr. n. e. na 1/24 dio funte (13,54 gr). Kasnije je A. težio još manje. Emitirane su nominale od 10, 5 i 2 Asa, kao i one od 1/2, 1/3, 1/4, 1/6,1/12 i 1/24 Asa.
U staroj Grčkoj As je nazivan ASSARION. Tokom II i III stoljeća pr. n. e. grčke kolonije (Chersonesos, Tyr, Olbia) lijevale su također ovu vrstu novca.
U srednjem vijeku, a i u najnovije doba, A. se uzima kao osnova za označavanje težine metalnog novca, posebno od zlata i srebra, ali različitih vrijednosti.
ASARFI
Zlatni novac Nepala. Kovane su vrijednosti od 1/64, 1/32, 1/16, 1/8, 1/6, 1/4, 1/2, 1, 2 i 4 A.
ASIGNAT (franc. Assignats, od lat. Assigno - doznaka).
Papirnati novac, koji je prvi put emitiran u Francuskoj 1789. godine, za vrijeme Buržoaske revolucije. Emitiran je u velikim nominalarna, od po 10.000 franaka, a kao pokriće su mu služila zaplijenjena dobra plemstva i crkve. Od 1790. godine emitiraju se i male nominale, i u opticaju se nalaze zajedno s metalnim novcem. Uslijed inflatornog emitiranja vrijednost im je stalno opadala, tako da im je 1791. godine vrijednosti bila svega 90% nominalne vrijednosti, krajem 1794. godine 17%, a 1797. godine svi su asignati proglašeni bezvrijednima.
Kod nas su asignati emitirani tijekom 1848. godine. Jedni su emitirani od Banskog vijeća za vrijeme bana Jelačića u Zagrebu, prvenstveno zbog nedostatka srebrna novca. Ovi su asignati imali vrijednost od 25 i 1000 forinti, a jedinstveni su po tome, što su glasili na ime vlasnika. Iz prometa su povučeni 1850. godine spaljivanjem cijele naklade. Sačuvana su po 4 komada od svake vrijednosti, i to su primjerci, koji su kao dokazni bili priloženi zapisnicima o uništavanju.
Druga vrsta asignata izdana je od Srpskog narodnog odbora u Sremskim Karlovcima za vrijeme ustanka protiv Madžara. Od njih su poznate dvije vrste, i to: 5 i 1 forinta. Spominje se i postojanje asignata u vrijednosti od 10 forinti, ali do danas nije pronađen siguran dokaz da je i ova nominala emitirana.
ASPRA (od grčkog aspros - bijel).
Prvi puta se javlja u Trapezuntskom carstvu (1204. - 1416.) i bila je nešto lakša od mletačkog matapana. U Kafi (danas Feodosija) A. se kovala od XIV stoljeća pa do 1475. godine od Đenovljana, koji su bili gospodari ovoga krimskog grada. Na našem području to je vrsta turskog novca u vrijednosti od 1/3 pare. U toj vrijednosti kola i na području Hrvatske, gdje se riječ “aspra” pretvara u “jaspra”. Riječ “jaspra” ovdje ne znači samo novac određene vrijednosti, nego postaje oznaka za novac uopće. U Srbiji i Bugarskoj srednjovjekovnoj državi vjerojatno je naziv za poludinar.
ASSARIOM
U Grčkoj i na Istoku naziv za rimski As. Antički grčki gradovi u sjevernom dijelu Crnog mora (Bizve, Chersonesos, Olbia, pa zatim Tyr i dr.), kao i na otoku Hios i drugdje, kovali su tijekom V do III stoljeća pr. n. e. bakreni novac od 1, 2, 3 i 4 Asa. Vrijednost novca označavana je slovima.
ASSIS
Naziv za groš od 6 kreuzera grada Strassburga od XVI do XVIII stoljeća. Na aversu je ljiljan, a na reversu križ s dvostrukim kružnim tekstom.
ATHENA (lat. Minerva)
široko poznata božica. Lik joj je na novcima prikazivan tako često, da jedan pregled u okviru ovog sastava nije moguće ukratko dati.
ATIA
Bakreni novac iz XVIII stoljeća bivše portugalske kolonije u Indiji - Goa i Diu. Na njemu se nalaze križ s jedne strane i državni grb na drugoj. Vrijednost: 1 A = 12 reala Goe = 15 reala Diu = 6 3/8 reala Portugala.
ATIČKA STOPA
U staroj Grčkoj novčani i težinski sustav bio je u slijedećem odnosu:
- 1 talent = 60 mina; 1 mina - 50 statera; 1 stater =2 drahme; 1 drahma = 6 obola; 1 obol = 8 halka. Težina atičkog talenta bila je oko 26,196 kg. Kada je nastala nije posve sigurno utvrđeno. Sve vrijednosti nisu kovane u isto vrijeme. Od zlata su kovani: didrahma, drahma i njezini dijelovi 1/2, 1/3 i 1/6.
U srebru su kovani: 10, 4, 2 i 1 drahma te nominale od 5, 4, 3, 2, 1 1/2, 1, 3/4, 1/3, 3/8, 1/4 i 1/8 obola.
Atička stopa je bila prihvaćena od mnogih grčkih gradova i država, a kada ju je Aleksandar Makedonski uzeo za svoj srebrni novac, bila je u-potrebljavana po cijelom istočnom Mediteranu.
ATT
Novčana jedinica kraljevine Laos; jednaka 100 kipa.
AUGSBURGER REICHSMUNZORDNUNG (njem. Augsburški carski novčani sustav).
Novčani sustav cara Karla V iz 1551. godine. Po ovom je sustavu talir vrijedio 72 krajcara. Drugi A, R. je iz 1559. godine, i po njemu holandski zlatni gulden vrijedi 75 krajcara, a srebrni novčano-obračunski gulden 60 krajcara (Reichguldiner). Po ovom je sustavu 1 gulden = 30 polubatzena = 60 krajcara = 240 austrijskih pfeniga.
AUGUSTA (lat. uzvišena).
U starom Rimu titula careve žene, koja se prvi puta upotrijebila za cara Augusta, a u upotrebi je konstantno od Domitiana. Ponekad je ova titula davana i carevoj majci ili sestri.
AUGUSTALIS
Zlatni novac cara Friedricha II kovan na Siciliji od 1231. godine u Messini i Brin-disiju. Na aversu je poprsje cara s togom i lovorovim vijencem, uokolo je tekst. Na reversu je carski orao, a uokolo je natpis. Težina A. je bila 5,24 grama, a vrijednost 7 1/2 tari.
AUGUST D'OR
Zlatni saksonski novac, kovan od 1725. do 1756. godine od Friedricha Augusta. Po ugledu na njega kovan je pruski FRIEDRICHS D'OR i francuski LOUIS D'OR. S težinom od 6 gr bio je jednak vrijednosti od 5 talira. Kovani su još i pola A. (2 1/2 talira), a također i dvostruki A. (10 talira).
AUGUSTUS (lat. uzvišen).
Počasni naziv, koji je 27. godine pr. n. e. Senat rimski dodijelio Oktavijanu. Ovaj naziv su kasnije nosili i ostali rimski carevi.
AUKSINAS
Novčana jedinica Litve od 1918. do 1922. godine. Dijelila se na 100 skatika.
AUREUS (lat. aureus - zlatan).
U vrijeme Rimske republike ovaj je novac kovan rijetko, i to za potrebe plaćanja vojske i u slučaju nekog trhimfa. Tek od Julija Cezara ovaij se novac kuje redovno. Sistematsko kovanje A. počelo je u carskom periodu, počevši od Augusta, u količini od 40 komada iz jedne rimske funte (približna težina 8,19 gr).
Vrijednost: 1 A. = 25 denara = 100 sestercia = 200 dupondia = 400 asa.
Kasnije mu težina opada, pa je za Nerona težina A. bila 1/46 dio funte, za Caracalle 1/50, Dioklecijana prvo 1/70 a zatim 1/60 dio funte. U vrijeme novčane reforme Konstantina Velikog A. je zamijenjen solidusom.
AUSTRIJSKA VALUTA
Naziv za austrougarski novac od 1858. do 1892. godine. Osnovna novčana jedinica bio je gulden. Kovane su srebrne vrijednosti od 2 i 1 G. i 1/4 guldena, te sitan srebrni novac u vrijednosti 10 i 5 krajcara, i bakreni novac od 3, 1 i 1/2 krajcara. Nova valuta je nazvana “OSTERREICHISCHE VVAHRUNG” i od 1. IX 1858. priznavana je kao jedinstvena valuta u cijeloj monarhiji. Na osnovi A. V. emitiran je i novi papirni novac. Ovaj period je trajao sve do uvođenja u Austro-Ugarsku zlatne krunske valute.
AVERS
Prednja strana novca i medalja. Avers antičkog vremena predstavlja religiozno-pravnu predstavu svog vremena. Zbog toga na njemu najčešće viđamo glave božanstava, zaštitnike gradova, a također i amblem grada (kornjača na A. otoka Egina; konj na A. Korinta, pčela na A. grad Efes, itd.). U epohi helenizma na A. se u pravilu nalazi lik upravljača grada ili države. Na aversu rimskih denara nalazi se boginja Rima, no već krajem II stoljeća pr. n. e. pojavljuje se veliki broj novaca s različitim prikazima na aversu. U rimsko carsko vrijeme na A. se obavezno nalazi portret vladara ili nekog člana njegove porodice. Avers srednjovjekovnog novca kao i novaca novog vremena uobičajen je s tekstom, koji sadrži pravnu osnovu kovanja određenog novca, tj. ime, portret ili simbol (amblem ili grb) vladara za kojega je novac kovan, ako država ima oblik kraljevine, ili grb s nazivom države, ako je u pitanju republika.
AVO
Novčana jedinica Aomina i Timora (Makao). Od 1894. do 1913. godine dijelila se na 78 rupija, a od 1913. godine na 100 pataka.
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
|
