HRANIDBA

LINK

Ili u realnim brojkama, sa 153,4 miliona tona na 147,6 miliona tona. Ovo je pad industrijski proizvedenih krmnih smjesa u zemljama članicama EU u 2009. godini.
Najveći pad je bio u segmentu hrane za goveda (-6%), za petama su bile krmne smjese za svinje (-5%) dok je peradarski segment krmnih smjesa pao za (-1%).
Najveći pad je zabilježila Slovačka sa padom od 21% (u realnim brojkama to je pad sa 834 na 655 tisuća tona). Tek su Rumunjska, Austrija i Cipar uspjeli zadržati proizvodnju iz 2008. što je najvjerojatnije rezultat seljenja proizvodnje u Rumunjsku (poglavito svinjogojske proizvodnje), izoliranost Cipra i dobro posloženog Austrijskog modela stočarstva i industrije.
Očekivanja za 2010. su i daljnje smanjivanje ali manjom žestinom. Za očekivati je da će govedarski dio i dalje padati (manje nego 2009.) te je izgledno zaustavljanje pada u svinjogojstvu i peradarskoj proizvodnji.
Samo prije mjesec dana sve su oči bile uprte na (procjenu) rekordne žetve u SAD-u (EU je veliki uvoznik žitarica iz te države) no problemi sa Grčkom i rast vrijednosti dolara polako tope ove nade.
Tko se to sa nama poigrava ??? Živi bili pa vidjeli.

Naišao sam na ovu zanimljivu ponudu za najveći sajam u EU, a na kojem se možete informirati o svim dostignućima hranidbe (svjetskim). LINK

Uredbom Vlade RH 28.3.2010. započinje ljetno računanje vremena (jedan sat unaprijed) i traje do 31.10.2010. Nama se (više-manje) lako prilagoditi na ovu promjenu, no mijenjanje ritma hranidbe, mužnje, obilaska zasigurno ne odgovara našim životinjama.
Stoga, mali podsjetnik 10-15 dana prije očekivane promjene počnite uvoditi postupnu promjenu. Na taj način držite životinje u stalnom nepromijenjenom ritmu i proizvodnja to neće osjetiti. U suprotnom …

Dobre strane
- svinje bolje napreduju: konverzija je manja, rast je brži.
- manji gubitak hrane: 5-10% uštede.
- svinje jedu više: sve kategorije pokazuju bolji apetit.
- veća iskorištenost odgajališta: brži obrtaj životinja po jedinici površine.
- manje prašine u objektima, manje i od peletirane hrane: značajno za redukciju bolesti dišnog sustava i opće stanje na farmi.
- zadovoljnije osoblje farme.
- olakšano liječenje.
- manje gnojnice kod krmača.
- svinje su manje pod stresom, više spavaju, mirnije su i manje je griže repova/uški.
- napredak.

Loše strane
- cijena sustava: povrat sredstava za 3-6 godina.
- potreba za istreniranim i odgovornim osobljem: pogotovo prvih 12 tjedana života. Potrbno dosljedno pratiti upute o održavanju i čistoći sustava.
- povećana pažnja: koliko se hrane troši, omjeri miješanja te ako u sustav ulazi nusproizvod (npr. pivski trop) pratiti parametre poput suhe tvari i svježine proizvoda.
- nepravilna fermentacija tj. malfermentacija: potrebno iskustvo za njezino izbjegavanje.
- nespecifični proljevi: kod tovnih svinja koje su hranjene svježom sirutkom dolazi do pojave ovih proljeva.
- ventilacija: kako se radi o mokrom postupku, zahtjev je poboljšati samu ventilaciju i nadzor nad njom.
- opasnost od smrzavanja sustava i svih nedaća koje dolaze s tim problemom.
- začepljivanje sustava
- prejedanje: ovo se pogotovo može desiti neposredno kod prelaska sa suhog na mokri režim hranidbe. Slušati preporuke nutricionista s obzirom na hranidbenu gustoću.

Škrob je polimer molekula glukoze i javlja se u dva oblika, kao linearni lanac (amiloza) ili kao razgranati lanac (amilopektin). Amiloza je većim dijelom topiva u vodi dok amilopektin nije. Odnos ova dva oblika škroba u žitaricama je dosta konstantan i kreće se 4:1 (iako je razvoj genetike i selekcije doveo do stvaranja sortimenta koji odskače iz ovih okvira). Škrob se nalazi u obliku granula. Pri visokim temperaturama (iznad 60°C) i u prisutnosti vode dolazi do prelaska čvrste amiloze u tekuću i taj se proces naziva želatinizacija. Peletiranje i ekstrudiranje su postupci u kojima je želatinizacija izuzetno bitna. Korisni učinci želatinizacije škroba poznati su ali malo je poznat pojam retrogradacije škroba i kako on utječe na hranu. Hlađenjem nakon peletiranja/ekstrudiranja, molekule želatiniziranog škroba tvore međusobne veze i na taj način istiskuju vodu (zato su pelete kompaktne). No, s daljnjim starenjem želatiniziranog škroba, lanci (pogotovu amiloze) nastavljaju se međusobno vezivati tvoreći na kraju kristale i taj se proces naziva retrogradacija. Retrogradirani škrob je slabo topiv i teže probavljiv (čak i od nativnog škroba). Amilopektin je manje osjetljiv na ovaj proces (manje ga se na početku želatinizira) te je stoga pojava retrogradacije izuzetno bitna u onim peletiranim/ekstrudiranim smjesama koje su bogate amilozom. Kod dugog stajanja takve smjese dolazi do značajne retrogradacije i smanjene probavljivosti (manja ME za monogastrične životinje).
Stoga … imati na umu retrogradaciju, paziti na temperaturu peletiranja/ekstrudiranja, paziti na starost hrane te na količinu probavljivog i rezistentnog škroba u hrani.
Rezistentni škrob … u mnogim istraživanjima pokazalo se da prehrana ljudi velikim količinama rezistentnog škroba izuzetno povoljno utječe na smanjenje pojave raka debelog crijeva … jedan od izvora rezistentnog škroba ili retrogradiranog je stari kruh … zato … polako sa svježim, mirisnim, toplim i mekim kruhom !!!

Grupacija europskih proizvođača hrane za životinje (FEFAC) objavio je novi EFMC. Novo izdanje izmijenjeno je u pogledu uloge veterinara u propisivanju lijekova i nadgledanju proizvodnje ljekovite hrane za životinje te u mjerama sprečavanja ili minimalizacije mogućnosti carry-ower-a tijekom proizvodnje ljekovite hrane na hranu koja to nije.
Novi EFMC ver. 1.1 možete preuzeti na ovom linku!
Ugodno čitanje ...

Zaštita od mikrobiološkog kvarenja je veoma značajno područje. Naslojavanjem unutrašnjeg dijela ambalaže slojem nano čestica (npr. srebra) produljuje vrijeme trajanja proizvoda upakiranog u dotičnu ambalažu. Uklanjanje neugodnih mirisa putem hrane za životinje. Sustavi za filtraciju vode na farmama. Sustavi za identifikaciju životinja ili proizvoda. Dijagnostika bolesti životinja. Veterinarski lijekovi bazirani na nanotehnologiji.
Ovo je kratak popis segmenata u kojima se primjenjuje nanotehnologija i čiji se proizvodi nalaze na tržištu.
Kako je ova tehnologija prilično nova i poučeni iskustvima nekih prijašnjih sličnih slučajeva na kojima smo naučili (ili smo trebali naučiti) da je neophodan poseban oprez kod uvođenja novih tehnologija u svakodnevni život (kako u davanju zelenog svijetla tako i suprotno u njihovom, nazovimo, zabranjivanju) htio bih skrenuti pažnju na reguliranje prometa ovim proizvodima. Što se tiče hrane za životinje takvi proizvodi bi spadali pod Pravilnik o dodacima hrani za životinje i morali bi proći propisani postupak odobravanja već prema funkcionalnoj grupi kojoj pripadaju. Funkcionalna skupine ide prema glavnom djelovanju ili namjeni proizvoda i ne postoji posebna grupa, nazovimo ju nano grupa. Da li je postupak odobravanja dovoljno siguran da veli … da, ovaj je proizvod siguran za životinju, okoliš ili čovjeka. Institucije koje su zadužene za ovu problematiku uvidjele su ovaj nedostatak tako da je za očekivati posebnu regulaciju ovim proizvodima. Upravo činjenica da se svojstva materijala promijene spuštajući čestice na nano razinu daje nam za pravo širom otvoriti oči, naćuliti uši i zauzeti kritički stav prema novini koja je tu. U SAD-u ne smije se koristiti proizvod koji prema FDA nije proglašen GRAS (Generally Recognized As Safe). U EU se radi okvir za posebnu regulaciju ovih proizvoda. Stoga, kad nam dolaze dobavljači nudeći veliku revoluciju u tehnologiji … uključite gumb kritično razmišljanje.

Odlučio sam potrošiti nekoliko riječi na tehnologiju koja nam galopirajuće dolazi. Svjedoci smo sve češćeg spominjanja nano-tehnologije u raznim prilikama, od usko stručnih krugova do potpuno laičkih i populističkih, a nije rijedak gost u govorima predizbornih nadmudrivanja kao sinonim nečeg neizbježnog i izuzetno korisnog. Nova industrijska revolucija? Zasigurno da. No, zainteresiralo me koliko je ona prisutna u stočarstvu, posebno u proizvodnji hrane za životinje i hranidbi.
Što je to nanotehnologija? Postoji veliki broj definicija i objašnjenja. Bez nekog velikog mudrovanja rekao bih da se nanotehnologija bavi česticama raznih materijala kojih su dimenzije manje od 100 nano metara (nm). Točnije, ako je bilo koja od dimenzija čestice manja od 100 nm, postaje predmetom nanotehnologije. Ove su dimenzije u okvirima atomske, molekularne i makromolekularne razine. Nano-tehnologija proučava njihova svojstva i mogućnosti njihovog mijenjanja. Svojstva materijala na nano razini najčešće se uvelike razlikuju od onih koje taj materijal ima na, nazovimo ih tako, oku vidljivoj razini. Za primjer koliko su te čestice sitne, debljina ljudske vlasi je 80.000 nm. Veličina virusa je oko 50 nm (da me se ne shvati pogrešno ima i daleko manjih i daleko većih). Za nano česticu je put od jednog metra isti onaj koji bi vi ili ja morali preći da bi došli do Mjeseca, vratili se natrag na Zemlju, popili čaj/kavu/sok, pojeli ćevape i opet se vratili do Mjeseca. Zaista sitno!
Počeci svjesnog promišljanja o nanotehnologiji idu u kasne 50-e godine prošlog stoljeća. 1974 – prvi puta se koristi termin nanotehnologija.
1985 - prva čestica.
2009 - 32 milijarde dolara, godišnji promet trgovine nano proizvodima.
17.-19. Veljače 2010. Sajam nanotehnologije u Tokyju.
Neosporno je da su proizvodi nanotehnologije svuda oko nas. Popis jednog dijela proizvoda, proizvođača, grupa primjene te država proizvođača dat je na ovom linku.
Zemlje koje prednjače u razvoju nanotehnologije i njezine primjene su SAD i Japan.

Vijest je vezana uz SAD, gdje prognoze za 2010 govore kako će izlaskom iz krize potražnja i potrošnja mesa i mlijeka rasti, a usporedo s tim i cijene tih proizvoda.
Izlazak iz krize ... kako to gordo zvući.
LINK
Uživajte ...