25.09.2013., srijeda
Dođite u Zagreb i upoznajte egzotične životinje
 Pauci, vodozemci, električna jegulja, tropske, morske i zmijoglave ribe, raže, gušteri, zmije, insekti, kornjače … Zvuči primamljivo? Ili kada bolje razmislite, možda ipak ne? Bez obzira koji odgovor bio te privlače li vas egzotični i neobični ljubimci, ako se u prvom tjednu listopada nađete u Zagrebu, rezervirate smještaj u Zagrebu, odvojite malo svog slobodnog vremena i uputite se na Zagrebački velesajam. Nećete požaliti. Tamo vas, od 2. do 6. listopada čeka zanimljiva i edukativna izložba na kojoj ćete imati priliku upoznati dosad neviđene vrste životinja iz različitih krajeva svijeta. U stotinjak akvarija, na više od 2400 četvornih metara, bit će premijerno izložene neke od posebnih i jedinstvenih vrsta egzotičnih riba i vodozemaca, a u više od 250 terarija, mnogobrojnim posjetiteljima predstavit će se nebrojene jedinke zmija, paukova, guštera, insekata, kornjača… Ako ne znate kako izgledaju varan, tegu, kameleon, iguana, boa, piton, koje su njihove karakteristike, kako ih razlikovati, s čime se hrane, u kojim uvjetima opstaju, mogu li biti pravi kućni ljubimci, kako se prilagođavaju i kako pravilno brinuti o njima, naučit ćete ako posjetite AkTer fest. Edukativna uloga Ova poznata akvarističko teraristička izložba u Zagrebu se održava devetu godinu i redovito privlači velik broj zaljubljenika koji na vrlo neuobičajenom festivalu predstavljaju svoje hobije i egzotične kućne ljubimce. Osim što ćete iz prve ruke moći saznati sve što vas je oduvijek zanimalo o jedinstvenim primjercima zmija, insekata, riba i vodenih životinja, zahvaljujući stručnim predavanjima, educirat ćete se kako ih prepoznati u prirodi, kako se ponašati prema njima i na koji način im bez straha i opasnosti pristupiti. Ako se dovoljno dobro informirate, mogu vam postati i pravi kućni ljubimac, obzirom da je organizirana burza životinja i potrebne opreme. Do sada je bogato i nesvakidašnje životinjsko carstvo upoznalo više od 40.000 posjetitelja, 350 grupa djece iz vrtića te osnovnih i srednjih škola, koji su mogli uživati u više od 70 specijaliziranih predavanja. Ugledni stručnjaci i stručni edukatori iz područja akvaristike i teraristike, odgovorit će na sva vaša pitanja i nedoumice, a ove godine, poseban gost je svjetski poznati ihtiolog, velikan svjetske akvaristike, legendarni istraživač ribljih i biljnih vrsta Heiko Bleher. Prema najavama, ovo će biti najveći AkTer fest do sada i s najviše sadržaja. Dvije međunarodne izložbe Za deveto izdanje u Kineskom paviljonu Zagrebačkog velesajma pripremljene su dvije međunarodne izložbe, prva regionalna izložba Diskusa, inače malih riba južnoameričkih brzih voda, koje imaju oblik diska te svjetska izložba Betta riba intenzivnih boja porijeklom iz slatkih stajaćih voda Jugoistočne Azije. O kakvim je vrstama riječ, saznat ćete na AkTer festu, koji već tradicionalno ima i humanitarni karakter. Naime, prihod od prodaje ulaznica ide domu za nezbrinutu djecu na Vrhovcu. Povedite i svoje najmlađe, osim što će se diviti rijetkim i iznimnim primjercima raznovrsnih životinjskih vrsta, moći će se zabaviti u posebnom dječjem kutku, sudjelovati u brojnim likovnim radionicama, igrama, tomboli, mađioničarskim trikovima, predstavama i slično. Zabava za sve uzraste je zajamčena, stoga, ako niste iz Zagreba, svakako od 2. do 6. listopada rezervirajte smještaj u Zagrebu i upoznajte jedinstveni životinjski svijet. Oznake: hotel u zagrebu, smještaj u zagrebu, događanja u zagrebu, izložba u zagrebu, divlje životinjne, egzotične životinje |
19.09.2013., četvrtak
Nakon što pronađete smještaj u Zagrebu, uputite se u ulicu drevnih mesnica
 Hoteli u Zagrebu u kojima odsjednu gosti hrvatske metropole, redovito toplo preporučaju posjet najzanimljivim zagrebačkim znamenitostima, atrakcijama, upućuju ih u istraživanje Zagreba i upoznavanje mnogobrojnih legendi koje su prožimale gradske ulice tijekom stoljeća i vjerno se prenosile naraštajima. One o nastanku imena Zagreba, Manduševcu, Krvavom mostu, Kamenitim vratima, vještičarenjima i Crnoj kraljici, zakopanom blagu, imenima hrvatskih ulica i trgova, tajanstvenim i skrovitim putevima podno Gornjega i Donjega grada, šestinskom kišobranu, najčešće se mogu čuti iz ustiju Zagrepčana. Stariji stanovnici metropole najbolje će vam znati prenijeti autohtone narodne priče i predaje i gotovo da ćete moći osjetiti istinski duh prošlog vremena i života kakav je nekad bio u Zagrebu. O tome svjedoče i mnogobrojni zapisi, knjige, časopisi, brižno arhivirani i čuvani u zagrebačkim bibliotekama, pa posjetite neku od brojnih, prolistajte bilješke stare i do nekoliko stoljeća jer bi se mogli vrlo ugodno iznenaditi. Mesnička ulica Posebno mjesto među njima ima jedna zanimljiva ulica koja je nekada bila poznata jer su se u njoj nalazili nizovi mesnica. Po tome je i dobila ime u 19. stoljeću, a prodavaonice s mesom bile su smještene pokraj gradskih vrata. Prema dostupnim zapisima, meso se davalo kroz otvor na zidu - 'fenetru'. Ulicom su se protezale gradske utvrde, kuće i palače, a dio njezinih pločnika bio je rezerviran za ulaz u grad, takozvanu 'mitnicu' i Mesnička vrata. Ona su bila jedna od šestero vratiju koja su okruživala i čuvala Zagreb, uz Nova, a kasnije Opatička vrata na sjeveru, Kamenita na istoku, Poljska kod kule Lotrščak na jugu, Surove dverce na istoku i mala Mesnička vrata na zapadu. Manjim vratima mogli su prolaziti samo pješaci, dok su velika bila znatno prostranija sa četverokutnim kulama ispod kojih se ulazilo u grad. Vrata su se zatvarala u određeno vrijeme i tako se sprječavao ulazak neželjenim došljacima u gradske zidine. Mesnička vrata, kojima se na zapadnoj strani dolazilo do Gornjega grada, srušena su u ljeto 1850. godine. To nije sve Izuzev po značajnoj ulozi i frekventnoj poveznici između Gornjega i Donjega grada te mesnicima, Mesnička ulica pamti se i po još nekoliko povijesnih zgoda i zanimljivosti. Jeste li znali da je u njoj živio, radio i na broju 34 preminuo najveći zagrebački romanopisac, pripovjedač, pjesnik i kritičar August Šenoa? Da je u kući na broju 12 od 1874. do 1903. godine obitavao Dragutin Kale, osnivač starih hrvatskih novina 'Radnički prijatelji' i po mnogima, prvak zagrebačkog radničkog pokreta? U ulici su živjele i radile još neke znamenite ličnosti. Tako je uz spomenute, na Šenoinom susjednom broju 35 bio povjesničar Tadija Smičiklas, na broju 19, od 1871. do 1873. godine otac domovine Ante Starčević, a na broju 47 najglasovitiji pisac sjeverne Hrvatske potkraj 18. stoljeća Tituš Brezovački. O tome svjedoče brojne spomen ploče na pročeljima zgrada njima u čast, među kojima je i ona, na uglu Ilice i Mesničke, hrvatskom pučkom pjesniku franjevcu, Andriji Kačiću Miošiću, autoru jednog od najvrjednijih djela hrvatske književnosti 18. stoljeća i najpopularnije pučke knjige 'Razgovor ugodni naroda slovinskog'. Vozili se fijakeri Također, Mesnička je bila popularna i po prvoj pokusnoj vožnji auto-fijakera u Zagrebu, pretečama današnjih taksija, koja je održana 1902. godine, a često se izdvajala i kao ulica u kojoj su utočište redovito pronalazili umorni putnici i gosti. Kako danas izgleda, što se promijenilo, gdje su sa svojim mislima boravili i remek-djela stvarali povijesni junaci i poznate osobe, kako su živjeli i koje sve još tajne skriva, provjerite sami. Za to vam je potrebno tek nekoliko minuta laganog hoda od središta grada i Trga bana Josipa Jelačića... Oznake: hotel u zagrebu, smješaj u zagrebu, mesnička ulica, Zagreb, zanmenitosti u zagrebu, zagrebačke legende |
11.09.2013., srijeda
Udobno se smjestite u neki hotel u Zagrebu i zavirite u povijest metropole
 Kada se spomene Zagreb - hoteli, intrigantne uličice, neopisivi zeleni parkovi, prekrasno uređene šetnice, nebrojeni vrijedni spomenici, jedinstveni primjerci arhitekture i umjetnosti - prve su asocijacije kojih se sjetimo. Grad bogate tradicije i povijesti, star gotovo 900 godina, smješten među bajkovitim obroncima Medvednice i uz obalu rijeke Save, svojim ljepotama svakodnevno iznova oduševljava mnogobrojne turiste koji dođu u posjet često puta zvanoj, šarmantnoj europskoj metropoli i rezerviraju smještaj u Zagrebu Na svojih 641 četvornih kilometara površine, uređen kao pravi srednjoeuropski grad, nudi pregršt zanimljivosti zahvaljujući kojima danima možete obilaziti zagrebačke ulice, starogradske znamenitosti i građevine i istraživati kakve se priče i legende vezuju uz nastanak hrvatske metropole i živote njezinih stanovnika. Sve je bilo drugačije Iznenadili biste se kako su nekada izgledali zagrebački trgovi, parkovi i zgrade ili pak gradsko središte dok nije bilo javnog tramvaja, autobusa i automobila, nego su glavno prijevozno sredstvo bili zaprežni konji s kolima. O neobičnom i danas gotovo neprepoznatljivom ruhu Zagreba, najvjernije svjedoče drevne fotografije i različiti zapisi koji se brižno čuvaju u gradskim muzejima, pa ih svakako nemojte propustiti posjetiti. Na tragu toga, saznat ćete i čemu je prije služilo najjuže zagrebačko središte, glavni gradski trg - bana Josipa Jelačića i njegova bliža okolica, koja je danas sjedište upravnog, političkog, kulturnog i zabavnog života Zagrepčana. Do 1866. godine, kada je dobio današnji naziv, bio je poznatiji kao Harmica - sajamski trg i godinama je bio gradska tržnica. Samo ime Harmica dolazi iz mađarskog jezika, harmic, što je u prijevodu značilo 30, a simboliziralo je carinu. Na trgu se i nalazila sama carinarnica te se ubirao porez tridesetnica - u visini od tridesetog dijela vrijednosti robe koja se uvozila u Zagreb. Ona se prodavala na sajmištu, koje je na Jelačićevom trgu ostalo sve do 1830. godine, kada je preseljeno na Zrinjevac. Posebna baština Frankopana Nizu zanimljivosti koje bi vas mogle zaintrigirati pridružuje se i ona o ulici koja je nazvana po plemićkoj obitelji Frankopan. Najmoćnija i najutjecajnija velikaška obitelj jedan od najznamenitijih plemićkih rodova u hrvatskoj povijesti. Više njezinih generacija, od 12. do 17. stoljeća, dalo je hrvatskom narodu brojne svjetovne i duhovne vođe - banove, generale, kapetane, zapovjednike i biskupe. Smatraju se našim uglednim velikašima obzirom da su iza sebe ostavili neprocjenjivu ostavštinu, a posebice neizbrisiv trag u stvaranju hrvatskog identiteta. Stoga ne čudi da su po njima nazvane ulice mnogobrojnih gradova diljem Hrvatske, škole i trgovi. Onom u Zagrebu nekada tekao potok I Zagreb je dao svoj obol, izdvojivši i nazvavši 1845. godine prometno središte, koje povezuje ostale dijelove grada s najdužom zagrebačkom ulicom Ilicom i centrom grada, Frankopanskom ulicom. Do tada je bila dio Savske ceste od Ilice do drvenog mosta izgrađenog 1783. godine na mjestu današnjeg Savskog mosta. Zanimljivost koja se veže uz nju je da se nekad, podno nje, nalazio potok. Bilo je to početkom 19. stoljeća, a slijevao se s Tuškanca te se uz njega, između oranica i imanja s poljima, dolazilo do Save. Prijedlog za njezino uređenje dao je biskup Juraj Haulik, a danas je mjesto na kojem se nalaze poznato Dramsko kazalište Gavella, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, ugostiteljski objekti, škola, trgovine, kavane gdje se i danas okupljaju umjetnici i javne osobe… Uostalom, najbolje da sami provjerite... Oznake: hotel u zagrebu, smještaj u zagrebu, Zagreb, povijest zagreba, harmica |
