19.09.2013., četvrtak
Nakon što pronađete smještaj u Zagrebu, uputite se u ulicu drevnih mesnica
 Hoteli u Zagrebu u kojima odsjednu gosti hrvatske metropole, redovito toplo preporučaju posjet najzanimljivim zagrebačkim znamenitostima, atrakcijama, upućuju ih u istraživanje Zagreba i upoznavanje mnogobrojnih legendi koje su prožimale gradske ulice tijekom stoljeća i vjerno se prenosile naraštajima. One o nastanku imena Zagreba, Manduševcu, Krvavom mostu, Kamenitim vratima, vještičarenjima i Crnoj kraljici, zakopanom blagu, imenima hrvatskih ulica i trgova, tajanstvenim i skrovitim putevima podno Gornjega i Donjega grada, šestinskom kišobranu, najčešće se mogu čuti iz ustiju Zagrepčana. Stariji stanovnici metropole najbolje će vam znati prenijeti autohtone narodne priče i predaje i gotovo da ćete moći osjetiti istinski duh prošlog vremena i života kakav je nekad bio u Zagrebu. O tome svjedoče i mnogobrojni zapisi, knjige, časopisi, brižno arhivirani i čuvani u zagrebačkim bibliotekama, pa posjetite neku od brojnih, prolistajte bilješke stare i do nekoliko stoljeća jer bi se mogli vrlo ugodno iznenaditi. Mesnička ulica Posebno mjesto među njima ima jedna zanimljiva ulica koja je nekada bila poznata jer su se u njoj nalazili nizovi mesnica. Po tome je i dobila ime u 19. stoljeću, a prodavaonice s mesom bile su smještene pokraj gradskih vrata. Prema dostupnim zapisima, meso se davalo kroz otvor na zidu - 'fenetru'. Ulicom su se protezale gradske utvrde, kuće i palače, a dio njezinih pločnika bio je rezerviran za ulaz u grad, takozvanu 'mitnicu' i Mesnička vrata. Ona su bila jedna od šestero vratiju koja su okruživala i čuvala Zagreb, uz Nova, a kasnije Opatička vrata na sjeveru, Kamenita na istoku, Poljska kod kule Lotrščak na jugu, Surove dverce na istoku i mala Mesnička vrata na zapadu. Manjim vratima mogli su prolaziti samo pješaci, dok su velika bila znatno prostranija sa četverokutnim kulama ispod kojih se ulazilo u grad. Vrata su se zatvarala u određeno vrijeme i tako se sprječavao ulazak neželjenim došljacima u gradske zidine. Mesnička vrata, kojima se na zapadnoj strani dolazilo do Gornjega grada, srušena su u ljeto 1850. godine. To nije sve Izuzev po značajnoj ulozi i frekventnoj poveznici između Gornjega i Donjega grada te mesnicima, Mesnička ulica pamti se i po još nekoliko povijesnih zgoda i zanimljivosti. Jeste li znali da je u njoj živio, radio i na broju 34 preminuo najveći zagrebački romanopisac, pripovjedač, pjesnik i kritičar August Šenoa? Da je u kući na broju 12 od 1874. do 1903. godine obitavao Dragutin Kale, osnivač starih hrvatskih novina 'Radnički prijatelji' i po mnogima, prvak zagrebačkog radničkog pokreta? U ulici su živjele i radile još neke znamenite ličnosti. Tako je uz spomenute, na Šenoinom susjednom broju 35 bio povjesničar Tadija Smičiklas, na broju 19, od 1871. do 1873. godine otac domovine Ante Starčević, a na broju 47 najglasovitiji pisac sjeverne Hrvatske potkraj 18. stoljeća Tituš Brezovački. O tome svjedoče brojne spomen ploče na pročeljima zgrada njima u čast, među kojima je i ona, na uglu Ilice i Mesničke, hrvatskom pučkom pjesniku franjevcu, Andriji Kačiću Miošiću, autoru jednog od najvrjednijih djela hrvatske književnosti 18. stoljeća i najpopularnije pučke knjige 'Razgovor ugodni naroda slovinskog'. Vozili se fijakeri Također, Mesnička je bila popularna i po prvoj pokusnoj vožnji auto-fijakera u Zagrebu, pretečama današnjih taksija, koja je održana 1902. godine, a često se izdvajala i kao ulica u kojoj su utočište redovito pronalazili umorni putnici i gosti. Kako danas izgleda, što se promijenilo, gdje su sa svojim mislima boravili i remek-djela stvarali povijesni junaci i poznate osobe, kako su živjeli i koje sve još tajne skriva, provjerite sami. Za to vam je potrebno tek nekoliko minuta laganog hoda od središta grada i Trga bana Josipa Jelačića... Oznake: hotel u zagrebu, smješaj u zagrebu, mesnička ulica, Zagreb, zanmenitosti u zagrebu, zagrebačke legende |
