03.09.2012., ponedjeljak
Kako bi izgledao hotel u Zagrebu u prapovijesno doba?
|
Zamislite da ste putnik u prapovijesno doba kojeg su smjestili u hotel u Zagrebu? Kako bi to izgledalo? U prapovijesno doba nije postojao ni hotel, ni Zagreb, a kamoli hotel u Zagrebu. No jeste li ikad razmišljali što je na ovim područjima bilo prije Zagreba? Za hotel u Zagrebu potreban je... Zagreb! A Zagreb je, kao što znamo, postao Zagreb tek u prvoj polovici 17. stoljeća. Što je onda bilo prije? Arheološka iskapanja pokazuju da su na širom zagrebačkom području postojale ljudske naseobine još u prapovijesno doba. Jedno od najstarijih nalazišta je špilja Veternica na jugozapadnim obroncima Medvednice, iznad današnjeg Borčeca u općini Susedgrad. U Veternici su pronađeni dokazi o ljudskim naseobinama iz starijeg kamenog doba. Zamislite hotel u Zagrebu u špilji Veternica. Ulaz u špilju nalazi se na nadmorskoj visini od 320 m, što znači da biste imali prilično dosta uspinjanja do hotela. Sa stalnim strujanjem vjetra na ulazu, po kojem je špilja dobila ime, i konstantom temperaturom oko 10°C, to ne bi bio najudobniji smještaj, zar ne? Špilju možete posjetiti i danas. 1979. godine je zaštićena zakonom kao geomorfološki spomenik prirode. Ovo je četvrta špilja u Hrvatskoj po duljini. Do sada je istraženo 7.128 metara špilje a prvih 380 metara uređeno je za posjetitelje. Ako se odlučite posjetiti Veternicu, moći ćete vidjeti rijetko viđene geomorfološke fenomene kao što su erozijski oblici zvani "vrtložni lonci" koji pokazuju nekadašnji tok vode podzemnog toka koji je nekada izvirao iz ove špilje. U samoj špilji arheolozi su pronašli donju čeljust špiljskog medvjeda (Ursus speleus) te fosile školjkaša iz roda Pecten i ježinaca Clypeaster na stropu špilje. Osim ostataka i fosila, u špilji možete naći i žive stanovnike, i to četrnaest vrsta šišmiša koji se u Veternicu sklanjaju tijekom zimskog sna. Rimske naseobine Na području današnjeg Zagreba nekada su živjeli Andautonijci, starosjedilački narod od kojeg su danas ostale samo arheološke iskopine: bedemi, ostaci kanalizacije, nekropole, tragovi luke i ostali sitni arheološki nalazi. Andautonija, starorimsko naselje, imala je jezgru na mjestu gdje se danas nalazi Šćitarjevo, na desnoj obali Save, 7 kilometara sjeveroistočno od Velike Gorice. Izgrađena je u razdoblju od prvog do trećeg stoljeća uz tadašnji tok Save. Razvitak ovog naselja potaknut je činjenicom što se nalazila na trasi rimske ceste Sisak - Ptuj, što znači da je tuda prolazio značajan broj putnika, a nemali ih se broj zaustavio u potrazi za smještajem. Hotel u Zagrebu, odnosno u Andautoniji, u koji su bili smješteni mogao je biti kvalitetan. Naime, Andautonija je u tadašnje vrijeme bila administrativno-upravni, gospodarsko-kulturni i vjerski centar šireg područja. Bila je građena u obliku šesterokuta, imala je termalni kompleks s vodovodom, kanalizacijom i sustavom za zagrijavanje prostorija. Otkriven je i reljef božice Nemeze koja je bila zaštitnica gladijatorskih igara, pa se pretpostavlja da je Andautonija imala i amfiteatar u kojem su se održavale gladijatorske i ostale igre. Tijekom arheoloških iskapanja pronađeni su tanjuri, vrčevi, oruđe, posuđe, novac te tragovi ceste i nekropola. Sve ove artefakte možete vidjeti i danas u arheološkom parku "Andautonija" u Šćitarjevu gdje je arheološko nalazište s ostacima zgrada i ulica otvoreno za javnost. Dakle, ustanovili smo da hotel u Zagrebu ima svoju tradiciju još od pretpovijesnog doba, a sljedeći put ćemo ovu priču nastaviti kroz ostatak povijesti. |
