HMS - Hrvatski mazoret savez

25.11.2008., utorak

SUDACKE KONZULTACIJE ODRZATI CE SE BEZ OBZIRA NA BLAGI SNIJEG

Sudacke konzultacije ce se odrzati od 28. do 30.11. iako je najava padalina u Lici i Gorskom Kotoru. Padaline nece biti konstantne, a povremeno ce padati i snijeg tijekom petka. HMS preporuca svim sudonicima slijedece rute:

ZAGREB - A1 OGULIN - IZLAZ ŽUTA LOKVA - SENJ - KARLOBAG (smjer Zadar) - PORAT (Lukovo Šugarje)
* svakako ne proporučamo put preko Gospića i Velebnog
* provjerite meteorološko stanje tijekom putovanja (radio, HAK, internet) te u slučaju nemogučnosti proboja do Senja (što je gotovo nevjerovatno) produzite prema Zadru
ZAGREB - A1 SVETI ROK - IZLAZ MASLENICA - D8 STARIGRAD - LUKOVO ŠUGARJE - PORAT

RIJEKA - D8 SENJ (Jadranskom magistralom) - KARLOBAG - PORAT (Lukovo Šugarje)

SPLIT - A1 ZADAR - IZLAZ MASLENICA - D8 STARIGRAD - LUKOVO ŠUGARJE - PORAT

U nedjelju nece biti padalina pa je svejedno kojim pravcem cete krenuti prema Zagrebu

Temeljem članka 24. stavak 1. točka 1. Statuta Hrvatskog mažoret saveza 7. Redovna Skupština HMS-a donosi izmjenjeni i pročišćeni, uz nadopune na 8. i 10. redovnoj Skupštini

SUDAČKI PRAVILNIK
HMS - Hrvatskog mažoret saveza

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.
Ovaj Sudački pravilnik određuje način suđenja sudaca HMS-a (u daljem tekstu: sudaca), na natjecanjima HMS-a (u daljem tekstu: natjecanjima).
Sudački pravilnik sadrži i odredbe koje se odnose na delegata natjecanja.

Članaka 2.
Ovaj Sudački pravilnik dio je pravila suđenja na natjecanjima u koja spadaju i formalna pravila Statuta HMS-a, pravila Natjecateljskog pravilnika HMS-a, poglavito ona koja se odnose na klasifikacijska pravila, formacijska pravila, pravila izvođenja i ocjenjivanja, način ocjenjivanja, te zbrajanje i rangiranje; pravila Kodeksa sudaca i delegata, te pravila ostalih akata i odluka HMS-a, kao i pozitivnih pravnih propisa u Republici Hrvatskoj.
Sudac HMS-a je službena osoba koja jedina može ocjenjivati mažoret-sastave u natjecanjima mažoretkinja u Republici Hrvatskoj, a u skladu sa aktima nabrojanim u stavku 1. ovog članka.

Članak 3.
Osnovni akti suđenja u mažoret-plesu u Republici Hrvatskoj su Natjecateljski pravilnik, Kodeks sudaca i delegata, i ovaj Sudački pravilnik. Sva tri ova akta imaju jednaku snagu.

II. OBVEZE SUDACA PRIJE POČETKA NATJECANJA

Članak 4.
Suci dolaze u službeni ured natjecanja barem 2 sata prije započinjanja 1. službene probe.
Po dolasku suci prvo pregledavaju akreditacije delegata, te predaju delegatu svoje licence na provjeru.

Članak 5.
Prije početka natjecanja suci moraju, zajedno sa delegatom natjecanja, pregledati:
- pozornicu za koreografirani program;
- stazu za paradni defile;
- klimatske uvjete za održavanje natjecanja, pri čemu se posebno vodi pažnja o jačini vjetra, padalinama, ekstremno visokim ili ekstremno niskim temperaturama, ledu i sl., pri čemu se, ukoliko takvi uvjeti nisu zadovoljavajući, predlaže organizatoru da organizira natjecanje u adekvatnoj športskoj dvorani.
- razglas;
- osiguranje i možebitnu regulaciju prometa;
- satnicu i mjesta neslužbenih treninga;
- satnicu službenih treninga;
- vidljivost prostora za suce pri ocjenjivanju;
- prostor za sudačke sjednice, te ostale službene prostore natjecanja (za orkestar, za objavljivanje rezultata...);
- ostale uvjete za natjecanje.

Članak 6.
Po izvršenom pregledu suci sazivaju sjednicu i, ukoliko su svi uvjeti zadovoljavajući, donose odluku o započinjanju natjecanja, uz pismenu ocjenu pregledanog, pri čemu se uz objašnjenje ocjenjuje ocjenama 1-5 svaki pojedini element, te svi elementi u cjelini. Odluku o započinjanju natjecanja glavni sudac dojavljuje delegatu, koji uz svoju ocjenu donosi konačnu odluku o regularnosti borilišta i uvjeta natjecanja.
U slučaju da neki od elemenata ne zadovolji pregled, odnosno bude ocjenjen ocjenom 1, glavni sudac će to predočiti delegatu, koji o istome mora obavjestiti organiziatora i zatražiti da se nepravilnost ukloni. Nakon što organizator obavjesti delegata da je nepravilnost uklonjena suci ponovo postupaju prema odredbi ovog članka, ali samo za taj element za koji se tražilo otklanjanje.
Ukoliko se neotklanjanje navedenih nedostataka opetovano ponavlja delegat natjecanja će donjeti odluku o službenoj opomeni. Ako se i nakon toga ne ispravi nedostatak, ili ako organizator nije reagirao u roku od 12 sati od prve opomene o otklanjanju nedostatka, delegat će donjeti odluku o prekidanju natjecanja. Ukoliko se niti nakon toga ne otkloni nedostatak, te ukoliko se nedostatak ne otkloni u roku od 12 sati ako je za natjecanje ostao samo 1 dan, ili 24 sata ako je za natjecanje ostalo najmanje 2 dana, delegat će prekinuti natjecanje do daljnjega i o istome hitno obavjestiti Natjecateljski odbor HMS-a.

Članak 7.
Nakon pregledavanja borilišta i uvjeta natjecanja suci od delegata dobijaju informacije o provedenom provjeravanju startne liste, dobnu strukturu prijavljenjih natjecatelja, te način ždrijebanja za startne liste.
Delegat, također, mora obavjestiti glavnog suca o možebitnim formalnim isključenjima ili neodržavanju pojedinih natjecanja za dobne razrede zbog nedovoljnog broja timova koji zadovoljavaju uvjete.
Suci imaju pravo naknadno provjeravati svaki od elemenata navedenih u stavku 1. ovog članka, te o možebitnim nepravilnostima moraju obavjestiti delegata, koji ih ponovo provjerava. Ukoliko delegat i nakon ponovne provjere nađe da nepravilnosti ne postoje suci se moraju ponašati kao da nepravilnosti nema, te o istome najhitnije obavjestiti Natjecateljski odbor.

Članak 8.
Posljednja radnja priprave natjecanja jest ždrijebanje koje u nazočnosti barem 50% sudaca provodi delegat natjecanja.
Ždrijebanje se vrši tako da se natjecatelji izvlače iz posude za ždrijebanje pri čemu delegat ne smije ni na kakav način spoznati o kojem se natjecatelju radi. Redosljed natjecanja provodi se prema izvučenim natjecateljima, tako da natjecatelj koji je prvi izvučen nastupa prvi itd.
Sastav koji je prvi nastupao u paradnom defileu nastupa posljednji u koreografiji, sastav koji je drugi nastupao u paradnom defileu nastupa pretposljednji u koreografiji itd.

III METODE SUĐENJA

Članak 9.
Suci ocjenjuju sastave prema članku 48, 49, 50, 51, 52. i 53. Natjecateljskog pravilnika.
Ocjenjuje se koreografija i paradni defile, i to posebno.

Članak 10.
Suci ocjenjuju svaki sastav zasebno. Nakon svakog natjecatelja suci predaju svoje ocjene sastava.

Članak 11.
Za vrijeme suđenja suci se raspoređuju iza sudačkog stola u ravninu frontalno na predvodnicu tj. čelo formacije. Sudački stol mora biti na povišenom mjestu (iznad formacije), tj plesnog podija za koreografirani program i to na visini između 2 i 5 metara. Sudački podij je udaljen od plesnog podija na udaljenosti koja omogučuje sucima najbolju vidljivost.
Raspored sudaca za stalom određuje se ždrijebom ili dogovorom, pri čemu se glavni sudac postavlja u sredinu sudačkog stola.
U paradnom defileu suci su u razini natjecateljskog tima i prate ga tijekom defiliranja kroz stazu, pri čemu ne smiju biti bliže od 3 metra od čela ili začelja formacije.
Glavni sudac određuje jednog od sudaca kao mjerača vremena. U slučaju državnog prvenstva glavni sudac može odrediti dva suca kao mjerača vremena. Glavni sudac mora imati u vidu da suci-mjerači vremena budu udaljeni jedan od drugoga što je najviše moguče. Zadaća mjerača vremena je paziti na dozvoljena prekoračenja (sinkronizacija, ritmička ujednačenost, dužina trajanja koreografija idr.). Suci se mogu sporazumjeti da mjerači vremena budu suci-pripravnici koji su nazočni natjecanju.

Članak 12.
Najstrože je zabranjeno odvlačiti pažnju natjecatelja od strane sudaca, na bilo koji način.
Suci mogu dozvoliti treneru ili drugoj službenoj osobi sastava koji nastupa prisustvovanje suđenju, a mogu mu i objašnjavati svoje postupke tijekom izvođenja sastava.
U slučaju pada štapa za vrijeme natjecanja glavni sudac, ili štapu najbliži sudac prema odobrenju glavnog suca, mora dodati štap natjecatelju u najkraćem mogućem vremenu. Ovo se neće činiti ako je vidljivo da će natjecatelj sam podići štap, ili ako bi se time remetilo izvođenje ostalih mažoretkinja u formaciji.

Članak 13.
U slučaju nastanka uvjeta zbog kojih se mora prekinuti nastup natjecatelja, kao što su promjenjeni klimatski uvjeti, bitno smetnje ili provociranje iz gledališta i sl. glavni sudac na prijedlog nekog od sudaca to mora učiniti ako procjeni da zbog tog uvjeta dolazi u pitanje kvaliteta ili ocjena nastupa natjecatelja.
Glavni sudac na prijedlog jednog od sudaca može prekinuti nastup natjecatelja ako su prestali uvjeti za izvođenje (klimatski, vanjski, buka…) prekršena neka od pravila izvođenja iz VII. glave Natjecateljskog pravilnika, ili pak neka od drugih odredbi koje to nalažu, a koja povlače diskvalifikaciju i sl.
Suci u načelu neće prekidati izvođenje sastava, ali naknadno isto mogu proglasiti nepravilnim ili tražiti ponavljanje, a u nekim slučajevima, mogu zanemariti pogrešku i sankcionirati je negativnim bodovima. Suci u načelu neće prekidati izvođenje sastava čak i kad je nastupio diskvalifikacijski element, ali ukoliko to učine nisu prekršili pravilnik.
Po izvršenom prekidu suci se povlače na viječanje gdje glasaju o odluci. Pri tome se odluka mora donjeti dvotrećinskom večinom. U protivnom slučaju sastav ima pravo na ponovljeno izvođenje, dočim se razlog prekida, kao i prethodno izvođenje zanemaruju, kao da do izvođenja nije niti došlo.

Članak 14.
Trener ili neka druga ovlaštena osoba sastava (u daljem tekstu: trener) može kod delegata reagirati zbog možebitnih nepravilnosti na svome ili konkurentskom sastavu. Delegat najhitnije moguće o tome obavještava glavnog suca. Nakon što suci donesu odluku glavni sudac obavještava delegata, a ovaj trenera.
Radi donošenja ispravne odluke delegat ili glavni sudac mogu, a u važnim pitanjima i moraju, pozvati trenera na konzultacije ili razgovor. Glavni sudac to mora učiniti, ako uvidi da treba naknadna objašnjenja, u kom slučaju takva objašnjenja nikako ne smije tražiti preko delegata kao posrednika.

Članak 15.
Sjednice sudaca odvijaju se po članku 21. Kodeksa sudaca i delegata HMS-a.
Iznimno, radi kratkih, a relatino nevažnih, i operativnih odluka, sjednica se može odvijati i na samom borilištu pri čemu se treba voditi briga o maksimalnoj tajnosti, koju od organizatora mora zahtjevati glavni sudac samostalno ili preko delegata natjecanja.
Neovisno o tome gdje se i kako vodi sjednica, jedan od sudaca kojeg odaberu suci međusobno vodi zapisnik, a samu sjednicu vodi glavni sudac.

IV. GLOBALNE STAVKE OCJENJIVANJA

Članak 16.
Pri ocjenjivanju suci moraju u prvom redu voditi računa o redosljedu svojih odluka:
1) je li element, figura, korak, figura rada sa štapom, promjena formacije isl. (u danjem tekstu: element) dozvoljen, tj. da li je nastupio diskvalifikacijski element;
2) sankcionira li se element ili ne, a ako da zabilježiti negativan bod;
3) ocjeniti pojedine elemente kroz pozitivne ocjene;
4) oduzeti bodove za svaku sekundu manje ili više od propisane dužine trajanja izvođenja

Članak 17.
Suci odluke iz točke 1. i 2. stavka 1. članka 16. Sudačkog pravilnika donose za vrijeme izvođenja sastava, a točke 3. i 4. stavka 1. članka 16. Sudačkog pravilnika po izvršenom izvođenju sastava.
Suci si mogu parafirati pojedine elemente i vršiti zabilješke koje ne ulaze u službeni zapisnik ili ocjenjivačke lističe.

Članak 18.
Po izvođenju svakog sastava suci predaju ocjenjivačke listiće delegatu, koji ih parafira i vraća na sudačkoj sjednici gdje suci iste izračunavaju.
Sudački zapisnik objedinjuje sve podatke svih ocjenjivačkih listića svakog suca, kao i ostale podatke koji se u zapisnik navode a regulirani su pravilnicima HMS-a (uvjeti natjecanja, sudačke sjednice i dr.).

V. DISKVALIFIKACIJSKI ELEMENTI

Članak 19.
Suci moraju donjeti odluku o diskvalifikaciji ako:
- sastav nije sastavljen isključivo od djevojaka (čl. 2 Statuta);
- sastav ima formaciju sa manje od 9 ili više od 25 mažoretkinja (čl. 25 Natjecateljskog pravilnika), solo ima više od jedne mažoretkinje i par ima manje ili više od dvije mažoretkinje (čl. 45 Natjecateljskog prvavilnika);
- se u sastavu natječu mažoretkinje nekog drugog dobnog razreda, ili ako se u sastavu natječe više od 40% djevojaka iz susjednog dobnog razreda (čl. 25. Natjecateljskog pravilnika), osim u neformacijskim programima gdje svi natjecatelji moraju biti propisanog dobnog razreda, bez izuzetaka, a u protivnom slučaju se diskvalificiraju (čl. 45a Natjecateljskog pravilnika);
- se sastav koristi pomagalima koja nisu dozvoljena uključujući i više štapova od propisanog broja (3. i 4. stavak 30. članka Natjecateljskog pravailnika);
- se sastav koristi zabranjenim pokretima kao što su dizanje mažoretkinja, postavljanje glave u niži položaj tjela izuzev ruku, te ostale akrobatske figure, izuzev tehniciranja sa štapom (stavak 2. čl. 32. Natjecateljskog pravilnika);
- sastav ne želi plesati neki od plesnih izražaja (koreografirani program i/ili paradni defile);
- jedna ili više mažoretkinja u neformacijskom programu ne pleše istovremeno u formaciji (sastavu) istog tima i istog dobnog razreda, te u idnetičnoj odori (uniformi) u kojoj pleše u formaciji (sastavu) pri čemu se diskvalificira taj neformacijski program, a ne sastav (formacija).

VI. ELEMENTI KOJI SE NE OCJENJUJU I NE SANCIONIRAJU

Članak 20.
Ne sankcioniraju se slijedeći elementi:
- odstupanje predvodnice od sinkronizacije;
- tzv. “zrcalno plesanje” i pokreti promjena formacije definirani u članku 28. Natjecateljskog pravilnika;
- odstupanje od sinkronizacije ako je isto ukupno kraće od 50% cjelokupne koreografije i izvedeno prema pravilima odstupanja od sinkronizacije;
- istupanje iz ritmičke ujednačenosti ako je isto ukupno kraće od 25% cjelokupne koreografije i izvedeno prema pravilima odstupanja od rimičke ujednačenosti.
Svi elementi koji se ne sankcioniraju ne smatraju se greškom ni pod kojim uvjetom.

Članak 21.
Suci ne smiju ocjenjivati slijedeće elemente:
- pokreti predvodnice kojima određuje plesne figure, promjene formacija ili početak koreografije;
- paradni defile izvan ocjenjivačkog dijela od 100 metara staze za paradni defile;
- kretanje, formacija i izgled pratećeg orkestra;
- izvođenja prije prve i nakon druge pauze (gonga).

Članak 22.
Elementi iz članka 21. svrstavaju se u opći dojam i kao takvi se ocjenjuju u globalu. Ocjena općeg dojma samo je jedna od ocjena i ne pretpostavlja se ostalim elementima. Ocjena općeg dojma ne daje se za svaki pojedini element općeg dojam, nego za sve elemente zajedno i male je snage u ukupnoj ocjeni sastava.
Pod opći dojam spadaju još i:
- ljepota odora i samih mažoretkinja, sa posebnim osvrtom na predvodnicu;
- razlika u godinama i visini mažoretkinja;
- odabrana glazba (sama glazba, a ne uklopljenost koreografije u glazbu).

VII. KATEGORIZACIJA

Članak 23.
I. stupanj tehniciranja sa štapom su svi oni pokreti sa štapom u kojem se štap ne koristi dinamično već statično, t.j. to su one figure koje bi se umjesto sa štapom mogle izvoditi i sa nekim drugim rekvizitom ili čak i bez rekvizita (npr. držanje štapa u ruci, pomicanje statičnog štapa gore-dolje, na stranu, pomicanje ruke sa statičnim štapom i sl.).

Članak 24.
II. stupanj tehniciranja sa štapom su sve osnovne figure sa štapom a to su vodoravna vrtnja (“kuhanje”) ili okomita vrtnja (“osmica”), te sve varijacije ovih vrtnji sa jednom rukom (od tijela, ka tijelu, polovina osmice, u raznim smjerovima kao npr. gore-dolje i sl.).

Članak 25.
III. stupanj tehniciranja sa štapom su jednostavne figure, a to su:
• figure podržavanja okomite vrtnje ispred tijela tzv. “sunce” i to u svim kombinacijama (iza leđa, iznad glave, sa poluokretom)
• figure okomite vrtnje uz obilježavanje kružnice oko tijela tzv. “zvjezdica” i to u svim kombinacijama (osnovna, ubrzana, iza leđa, ispod noge u različitim varijacijama)
• figure kračeg i izuzetno jednostavnog lebdenja (kada štap nema kontakta ni sa kojim dijelom ruke neko vrijeme) pri čemu odbacivanjem i prihvačanje štapa mora biti izuzetno jednostavno.

Članak 26.
IV. stupanj tehniciranja sa štapom su srednjeteške figure, a to su:
• figure koje se izvode između prstiju i to vodoravno i okomito
• figure koje se izvode u kombinaciji sa nekim drugim dijelom tijela kao što su vrtnje oko natkoljenice, potkoljenice i gležnja, struka, preko leđa, oko vrata i ručnih zglobova, tzv. rolovi
• figure težih lebdenja štapa u kojima štap lebdi izuzetno visoko uz lagano odbacivanje i prihvačanje štapa
• figure težih lebdenja štapa u kojima štap lebdi kratko uz vrlo teško odbacivanje i/ili prihvačanje štapa (ispod noge, iza leđa, lebdenje sa okretima, iz piruete, kroz prste i dr.)
• figure lakših dobacivanja štapova (izmjene štapova između mažoretkinja pri čemu štap mora neko vrijeme lebdjeti) pri čemu štap leti kratko, a odbacivanje i prihvačanje štapa mora biti izuzetno jednostavno.

Članak 27.
V. stupanj tehniciranja sa štapom su vrlo teške figure, a to su:
• figure koje se izvode na dlanu i na jagodicama prstiju (bez podržavanja vrtnje nekim drugim dijelom tijela)
• figure ekstremnih lebdenja štapova pri čemu štap lebdi izuzetno visoko uz vrlo teško odbacivanje i/ili prihvačanje štapa
• figure težih dobacivanja štapova pri čemu štap leti izuzetno dugo uz lagano odbacivanje i/ili prihvačanje štapa
• figure težih dobacivanja štapova pri čemu štap lebdi kratko uz vrlo teška odbacivanja i/ili prihvačanja štapa
• figure “flipa” (konstatno podržavanje lebdeće rotacije preko palca)
• figure prelamanja u lebdenju dva štapa (kada jedna mažoretkinja baci dva štapa koji u svom letu mjenjaju i međusobno križaju pravac), ili kada se prilikom lebdenja štapa drugi štap prebaci u drugu ruku najmanje figurom III. stupnja tehniciranja sa štapom
• figure sa tri štapa (lebdenje tri štapa)
• figure “lansea” (lebdenje štapa iz rotacije preko palca - tzv. lebdeća modifikacija “flipa”).

Članak 28.
VI. stupanj tehniciranja sa štapom su ekstremno teške figure, a to su:
• figure ekstremno teških dobacivanja štapova pri čemu štap leti izuzetno visoko uz vrlo teška odbacivanja i/ili prihvačanja štapa (npr. lanse sa dva orketa)
• figure “flipa” pri čemu se drugom rukom istovremeno izvod najmanje figura II. stupanja tehniciranja sa štapom
• figure u kojima se štap konstantno rotira vratom, podlakticom i nadlakticom, a da pritom za vrijeme konstantne vrtnje nema nikakvih kontakata sa prtima, šakom ili nekim drugim dijelom tijela sa kojima je rotacija uobičajna.

Članak 29.
Figure tehniciranja sa štapom koje se izvode lijevom rukom kategoriziraju se u istom stupnju kao i da su rađene sa desnom rukom.
Figure tehniciranja sa štapom koje se izvode sa obije ruke ili se pri izvođenju sa jednom rukom istovremeno izvode i vrlo teški plesni koraci i/ili promjene formacija, te ukoliko su figure tehniciranja sa štapom izvedene ekstremno umješno i brzo (npr. vrtnja “osmice” od 8 obrtaja u sekundi, pri čemu je prosječno 4 obrtaja u sekundi) mogu se, prema ocjeni sudaca, kategorizirati za jedan stupanj više od propisane kategorizacije.

VIII OCJENJIVANJE

Članak 30.
Za umjetnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenuje:
• umjetnička vrijednost, ljepota, težina i originalnost koreografije (neovisno o samoj izvedbi iste);
• ljepota i težina, raznolikost i maštovitost, te originalnost plesnih koraka (neovisno o samoj izvedbi istoga);
• ljepota i težina promjena formacija, te raznolikost i maštovitost formacija i formacijskih figura (neovisno o samoj izvedbi istih);
• uklopljivost tehniciranja sa štapom (koji se posebno ocjenjuje) u ukupnu koreografiju;
• prilagođavanje i paset koreografije odabranoj melodiji i tempu.
Ocjena umjetničkog dojma odgovara na pitanje: “Koliko se meni sviđa koreografija, plesni koraci i promjene formacija pri čemu zanemarujem samu izvedbu?”

Članak 31.
Suci dodaju slijedeći broj pozitivnih bodova za sinkronizaciju, sukladno velićini stastava i to za:
• formacija od 09 do 12 mažoretkinja = 4 boda;
• formacija od 13 do 16 mažoretkinja = 6 bodova;
• formacija od 17 do 20 mažoretkinja = 8 bodova;
• formacija od 21 do 25 mažoretkinja = 10 bodova.
Istovremeno oduzimaju se bodovi za nedozvoljena odstupanja od sinkronizacije i ritma:
• teža i duža 2,9 do 1,1 boda
• teža i kraća – lakša i duža 1,0 do 0,6 boda
• lakša i kraća (manja odstupanja) 0,5 do 0,1 boda

Članak 32.
Za tehnički dojam dodjeljuje se još 0 do 30 bodova, pri čemu se ocjenjuje:
• ujednačenost stupovnog koraka;
• poravnatost redova i formacija, ujednačenost formacije i pravilna izmjena formacija te postavljanje formacijskih figura;
• tehnička izvedba plesnih koraka;
• držanje tijela i oblik figure plesačice (ne odnosi se na fizički izgled), te “komunikacija sa publikom”.
Ocjena tehničkog dojma odgovara na pitanje: “Kako je koreografija izvedena od pojedinačne mažoretkinje neovisno o tome sviđa li mi se koreografija ili ne, tj. neovisno o tome kakav umjetnički dojam imamo o koreografiji?”.

Članak 33.
Za tehniciranje sa štapom dodjeljuje se maksimalno 30 pozitivnih bodova i to na slijedeći način:
• izvode se pretežno figure I stupnja - 0 bodova
• izvode se pretežno figure II stupnja - 0 do 6 bodova
• izvode se pretežno figure III stupnja - 0 do 12 bodova
• izvode se pretežno figure IV stupnja - 6 do 18 bodova
• izvode se pretežno figure V stupnja - 12 do 24 bodova
• izvode se pretežno figure VI stupnja - 18 do 30 bodova
Pretežno izvođenje nekog stupnja pretpostavlja prosječno izvođenje tog stupnja, neovisno o tome je li formacija provremno izvodila figure višeg ili nižeg stupanja.
Osim umještnosti izvođenja figura sa štapom konačna ocjena tehniciranja sa štapom sadržava i različitost figura, brzinu i sigurnost tehniciranja sa štapom. U ovoj ocjeni zabranjeno je uzimati u obzir količinu padova štapa na zemlju, koji se posebno kažnjavaju.
Svaki doticaj štapa sa tlom smatra se padom štapa, osim ako je istovremeno bilo koji dio štapa u ruci mažoretkinje. Za svaki pad štapa oduzima se 0,5 bodova za neformacije i ako formacija ima od 9 do 12 mažoretkinja, 0,4 boda ako formacija ima 13 do 16 mažoretkinja, 0,3 boda ako formacija ima 17 do 20 mažoretkinja i 0,2 boda ako formacija ima 21 do 25 mažoretkinja.

Članak 34.
Za opći dojam moguće je dodjeliti od 0 do 10 pozitivna boda pri čemu se ocjenjuju ljepota odora, ljepota mažoretkinja, sa posebnim osvrtom na predvodnicu, razlika u godinama i visini mažoretkinja, odabrana glazba, pokreti predvodnice kojima određuje plesne figure, promjene formacija ili početak koreografije, prvih i posljednjih 10 metara paradnog defilea (samo za paradni defile), izvođenje prije prve i nakon druge pauze ili gonga (samo za koreografirani program), kretanje, formacije i izgled pratećeg orkestra. U koreografiranom programu zabranjeno je kretanje orkestra izvan mjesta označenog za isti.

Članak 35.
Za vrijeme cijelog ocjenjivanja odbijaju se slijedeći bodovi za ponavljanje elemenata u koregorafiji i paradnom defileu:
• istovjetnost koreografije i paradnog defilea 9,9 do 7,0 boda
• vrlo velika sličnost koreografije i pradnog defilea, t.j ponavljanje večeg djela koraka ili koreografije 6,9 do 5,0 boda
• bitna sličnost koreografije i paradnog defilea, t.j. ponavljanje velikog broja koraka ili djelova koreografije 4,9 do 0,1 boda
Ponavljanje dijela koreografije unutar jedne koreografske cjeline, ili djela paradnog defilea za vrijeme izvođenja svih 100 metara paradnog defilea kažnjava se od 2,9 do 1,0 boda po ponavljanju.
Ostali negativni bodovi koji se dodjeljuju sastavu su:
• svaka sekunda manje ili više od propisane dužine trajanja
0,3 boda po sekundi
• formacija nema predvodnicu 9,9 do 0,6 boda
• formacija nije odorirana 9,9 do 0,6 boda
• koreografija ili paradni defile se ne izvode na koračnicu ili neku drugu melodiju dozvoljenu za izvođenje a reguliranu člankom 35. Natjecateljskog pravilnika 9,9 do 0,6 boda
• nepozdravljanje sudaca prilikom ulaska i/ili izlaska formacije kod koreografiranog plesa 1,0 bod za svako nepozdravljanje

Članak 36.
Suma bodova su pozitivni bodovi od kojih se oduzimaju svi negativni bodovi. Ukoliko je suma bodova manja od 1 ispisuje se konačna suma od 1,0 bodova.
Najbolje je rangiran onaj sastav koji ima više bodova u sumi bodova iz stavka 1. ovog članka. Taj sastav dobija index 1. Slijedeće rangirani dobiva index 2, treći po broju bodova index 3. itd.
Nakon što se izračunaju indexi svakog suca za koreografiju i za paradni defile posebno svi indexi (dakle 2 po sucu) ubacuju se u tablicu skating sustava i izračunavaju po istome.

Članak 37.
Skating sustav definira se prema pravilniku EMA-e (European majorettes’ association), a ako pravilnik EMA-e nema definiran skating sustav uporablja se sustav skatinga prema IDSF-u (Interantional dance sport federation).

IX. OBVEZE SUDACA NAKON NATJECANJA

Članak 40.
Nakon natjecanja suci se povlače na vijećanje gdje prvo potvrđuju regularnost natjecanja.
Nakon potvrde regularnosti suci zbrajaju ocjene, izračunavaju skating sustav i izrađuju ljestvicu natjecatelja.
Po završetku vječanja suci su obvezni biti nazočni na proglašenju mjesta i pobjednika.

Članak 41.
Suci svoje zapisnike predaju delegatu nakon posljednjeg vijećanja, a prije proglašenja.
Delagat predaje sudačke zapisnike, svoj zapisnik i eventualne zaprimljene primjedbe Natjecateljskom odboru u roku od 7 dana od dana završetka natjecanja.
Suci moraju svoje eventualne prigovore uputiti Natjecateljskom odboru u roku od 7 dana od dana završetka natjecanja.
Natjecateljski odbor mora u roku slijedećih 90 dana verificirati natjecanje, i to pismenim putem. Rezultati natjecanja su službeni tek po verifikaciji Natjecateljskog odbora.

X. OSTALE ODREDBE

Članak 42.
Suci su obvezni pratiti regularnost prije, za vrijeme i nakon natjecanja.
O svim nepravilnostima svaki sudac ima pravo i obvezu najhitnije izvjestiti Natjecateljsko vijeće i to potpuno autonomno o drugim sucima, delegatu i/ili organizatoru.
Sudac je obvezan pratiti tijek daljnjeg postupka prema svom prigovoru, a u slučaju nezadovoljstva rješenjem Natjecateljskog vijeća, o istome pokrenuti postupak pred Nadzorno-stegovnim odborom, te izvjestiti Upravni odbor i Skupštinu HMS-a.

Članak 43.
Verifikacija Natjecateljskog odbora iz članka 41. je pravomoćna po donošenju, a nakon roka žalbe iz upute o pravnom lijeku i konačna.
Verifikacija se može poništiti u skladu sa Statutom i drugim aktima HMS-a.

u Zagrebu, 22. prosinca 2004.

predsjednik HMS-a
Branimir Radic Bilin

Do sada objavljeno:
Statut HMS-a (3.11.)
Poslovnik Skupstine HMS-a (3.11.)
Natjecateljski pravilnik HMS-a (5.11.)
Sudacki pravnilnik HMS-a (25.11.)
Kodeks sudaca i delegata HMS-a (17.11.)
Pravilnik o visinama naknada (3.11.)

- 09:15 - Komentari (11) - Isprintaj - #

17.11.2008., ponedjeljak

OKVIRNA SATNICA AKTIVNOSTI HMS-a

Svi datumi su okvirni, i podlozni su izmjenama, o cemu ce HMS hitno izvjestavati:
28-30.11. Sudačke konzultacije HMS-a
9.-11.1. Sudačka škola HMS-a
8.2. Skupština HMS-a
21.3. županijska i regionalna prvenstva
22.3. županijska i regionalna prvenstva
28.3. županijska i regionalna prvenstva
29.3. županijska i regionalna prvenstva
1-3. ili 8-10. ili 15.17.5. Državno prvenstvo
tijekom rujna Europsko prvenstvo (za 1A sastave)

**** o Svjetskom rukometnom prvenstvu ovisi još definiranje termina za polaganja internacionalne sudacke licence i Skupštinu EMA-e

Danas objavljujemo:

KODEKS SUDACA I DELEGATA
HMS - Hrvatskog mažoret saveza

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.
Ovaj kodeks uređuje način postanka sucem, odnosno delegatom HMS-a, moralne i ine kriterije sudaca i delegatata HMS-a (u daljem tekstu: sudaca i delegata) u obnašanju svojih službenih dužnosti prije, za vrijeme i nakon natjecanja HMS-a, za vrijeme nastupa koji nemaju natjecateljski karakter iz članka 11. Natjecateljskog pravilnika HMS-a, te za vrijeme ostalih dužnosti i djelatnosti koje su nastupile, nastupaju ili će nastupiti vezano uz suce i delegate, a temeljem Statuta, Natjecateljskog pravilnika, Sudačkog pravilnika i drugih pravnih akata HMS-a.

Članak 2.
Sudac HMS-a službena je osoba, starija od 21 godine, koja jedina može ocjenjivati mažoret-sastave u natjecanjima mažoretkinja u Republici Hrvatskoj, a u skladu sa aktima HMS-a nabrojanim u članku 1. Kodeksa, te pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj.
Za natjecanja suce bira i delegira Natjecateljski odbor HMS-a, u skladu sa pravnim aktima i propisima HMS-a. Sudac koji nije delegiran od strane tijela HMS-a ne smije suditi u bilo kakvim natjecanjima ili skupovima mažoretkinja. U protivnom slučaju Skupština, Upravni odbor, Nadzorni-stegovni odbor ili neko drugo tijelo HMS-a oduzeti će licencu sucu.
Upravni odbor može delegirati licenciranog suca u Republici Hrvatskoj za natjecanja u inozemstvu, ili pak može dozvoliti sucu suđenje u inozemstvu na poziv organizatora. Bez dozvole suđenja u inozemstvu sudac ne smije suditi u navedenom natjecanju. U protivnom slučaju Upravni odbor može oduzeti licencu sucu.

Članak 3.
Delegat HMS-a službena je osoba, starija od 25 godine, koja prati regularnost natjecanja, a po položaju je viši od sudaca HMS-a.
Na skupovima na kojima ga delegira Natjecateljski odbor, delegat HMS-a jedini je službeni predstavnik koji donosi odluke u ime HMS-a u skladu sa aktima HMS-a, posebito sa člancima 3., 11. i 21. Natjecateljskog pravilnika.
Delegat HMS-a ima ovlaštenja zabraniti članovima participiranje u natjecanju ili nekom drugom skupu, sukladno članku 3. Natjecateljskog pravilnika HMS-a.

II NAČIN POSTANKA SUCEM I DELEGATOM HMS-a

Članak 4.
Suci i delegati službene su osobe koje moraju imati položen Ispit znanja za suce i delegate HMS-a (u daljem tekstu: Ispit znanja) pri Natjecateljskom vijeću HMS-a, iz 1.stavka, 3.članka Natjecateljskog pravilnika HMS-a.
Da bi kandidat za suca ili delegata mogao pristupiti Ispitu znanja mora biti punoljetan na dan započinjanja održavanja Ispita znanja, te mora pribaviti:
- lječničku potvrdu o kontroli vida;
- lječničku potvrdu o kontroli sluha;
- psihijatrijsku lječničku potvrdu o mentalnom zdravlju.
Potvrde moraju sadržavati ocjenu lječnika o stupnju zdravlja djela organizma koji se traži, te mišljenje o mogučnosti obnašanja funkcije suca, odnosno delegata.
Kandidat za suca ili delegata mora navedene potvrde dostaviti Natjecateljskom odboru HMS-a u roku 10 do 30 dana prije najavljenog Ispita znanja. Potvrda ne smije biti starija od 60 dana.

Članak 5.
Ispit znanja se sastoji od slijedećih djelova:
- pismenog, teoretskog ispita znanja sa 100 pitanja iz domene natjecanja mažoret-timova;
- usmenog ispita znanja iz domene natjecanja mažoret-timova;
- video-ispita znanja iz prepoznavanja i ocjenjivanja grešaka u koreografiranom plesu i paradnom defileu, koji se izvodi preko video-trake;
- praktičnog ispita znanja osnovnih elemenata tehniciranja sa mažoret-štapom.
Ispit znanja pripremaju članovi Ispitne komisije koja mora brojiti 3 člana. Članovi Ispitne komisije moraju biti suci sa valjanom licencom, a imenuje ih Sudački odbor, po mogučnosti među svojim članovima.
Usmjeni i praktični ispit vrši po jedan član Ispitne komisije, pri čemu svi članovi moraju imati isti broj ispitanih kandidata. Svim usmenim i praktičnim ispitima nazočni su svi članovi Ispitne komisije bez obzira koji od njih ispituje kandidata.
Ispravljanje pismenih i video-ispita vrše svi članovi Ispitne komisije, a o zadovoljavanju na usmenom i praktičnom ispitu izjašnjavaju se svi članovi Ispitne komisije tajno, nakon ispitivanja kandidata, pri čemu se svaki od članova Ispitne komisije mora izjasniti pozitivno. U protivnom slučaju kandidat je pao ispit.
Nadzor nad radom Ispitne komisije ima Natjecateljski odbor koje mora verificirati rezultate i ocjene koje je donjela Ispitna komisija i to u roku od 7 dana od dana izvršenog ispita. Ukoliko Natjecateljski odbor isto ne učini, smatra se da su rezultati i ocjene verificirane. Nadzor nad Ispitnom komisijom ima i Nadzorni-stegovni odbor, Sudački odbor, Upravni odbor, te Skupština HMS-a, temeljem Statuta HMS-a.

Članak 6.
Pismeni ispit znanja, te sve odluke Ispitne komisije su javne i moraju se predočiti kandidatima, na zahtjev.
Usmeni i praktični ispit se može adekvatno snimati, a na zahtjev i trošak kandidata. O načinu snimanja ispita odluku donosi Natjecateljski odbor, pri čemu mora imati na umu zaštitu autorstva u slučaju izvođenja koreografije i paradnog defilea, te da snimanje ne smeta radu Ispitne komisije i ostalih kandidata.

Članak 7.
Natjecateljski odbor mora javno razglasiti Ispite znanja u roku ne kraćem od 60 dana prije izvođenja Ispita znanja, pri čemu mora navesti vrijeme i mjesto održavanja ispita, imena i prezimena članova Ispitne komisije, te adresu za kontakte Natjecateljskog odbora.
Kandidat za suca ili delegata mora podnjeti svoju kandidaturu pismenim putem na obrascu koji dobija od Natjecateljskog odbora HMS-a i to u roku ne kraćem od 30 dana prije izvođenja Ispita znanja.
Kandidat za suca ili delegata HMS-a može zatražiti izuzeće temeljem Zakona o općem upravnom postupku u roku o 30 dana od objave Ispita znanja. O izuzeću odlučuje Upravni odbor HMS-a u roku od 7 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Odluka se mora dostaviti kandidatu odmah. Kandidat ima pravo žalbe Nadzorno-stegovnom odboru HMS-a, a putem Upravnog odbora, i to u roku od 8 dana. Nadzorno-stegovni odbor mora odluku donjeti u roku od 7 dana i odmah je dostaviti kandidatu.

Članak 8.
Članovi Ispitne komisije moraju čuvati tajnost ispitnog materijala do završetka Ispita znanja.
Članovi Ispitne komisije odgovaraju moralno, materijalno i krivično u slučaju otrkivanja tajnosti ispitnog materijala iz stavka 1. ovog članka.

Članak 9.
Za Ispit znanja Natjecateljski odbor može odobriti pojedine brošure, skripte, knjige, video-zapise i slične materijale, te može odobriti organiziranje seminara za pripremu Ispita znanja.
O odobrenju materijala ili seminara iz stavka 1. ovog članka Natjecateljski odbor donosi pismenu odluku i dostavlja je izdavaču, odnosno organizatoru. Pismena odluka garantira točnost i ispravnost sadržaja, a sadrži i mišljenje Natjecateljskog odbora HMS-a, te se mora objaviti u samom materijalu, odnosno napomenuti na seminaru. Neodobreni materijali se ne mogu koristiti kao službeni materijali za pripremu Ispita znanja i HMS ne odgovara ako kandidat ne položi Ispit znanja zbog toga što je koristio takav materijal.
Svaki materijal ili seminar iz stavka 1. ovog članka mora u cijenu imati ukalkuliran dio novčanog iznosa koji određuje Natjecateljski odbor i koji se uplačuje HMS-u, na ime kontrole i odobravanja materijala.

Članak 10.
Ispit znanja prošao je onaj kandidat koji ima točno rješenih 75% pitanja pismenog djela ispita, te koji zadovolji na usmenom i praktičnom ispitu.
Video-ispit znanja iz prepoznavanja i ocjenjivanja grešaka u koreografiranom plesu i paradnom defileu sadrži određeni broj namjerno izvedenih grešaka formacije koja izvodi koreografiju i defile. Kandidat mora prepoznati što više grešaka i zapisati ih. Svaka greška ima određenu težinu prepoznatljivosti i time se boduje bodovima od 1 do 5. Ovaj dio ispita prošao je onaj kandidat koji dobije 75% bodova.
Sastavni dio Ispita znanja je i ispit ritmičnosti koji kandidati izvode pred akademskim glazbenikom kojeg odredi Natjecateljski odbor HMS-a.
Kandidat koji padne na bilo kojem od djelova ispita pao je na cjelokupnom ispitu.

Članak 11.
Kandidat koji je sa upjehom prošao Ispit znanja, sudački je pripravnik, i mora, o svom trošku, biti nazočan na najmanje 5 službenih natjecanja HMS-a na kojima ocjenjuje zajedno sa službenim sucima tog natjecanja. Ocjene sudačkih pripravnika su tajne za vrijeme natjecanja i u roku od 15 dana od dana održanog natjecanja i ne smiju se javno iznositi ili pokazivati. Nakon tog roka ocjene sudačkih pripravnika mogu se iznositi na zahtjev, ali se bez tog zahtjeva ne mogu iznositi. Ako se ocjene javno iznose ne smiju se koristiti za nikakva dokazivanja, izuzev za dobivanje sudačke licence, s obzirom da su te ocjene neslužbene.
Sudački pripravnik mora biti pozivan i nazočan na svim sjednicama i konzultacijama sudaca na natjecanju (u daljem tekstu: sjednicama i konzultacijama sudaca), ali u njima nema pravo apsolutno nikakvih komentara, razgovora, reagiranja ili glasanja. Prvi komentar, reagiranje ili razgovor mora biti sankcioniran izbacivanjem sa sjednice ili konzultacije.
Na svakom takvom ocjenjivanju sudački pripravnik mora imati kao mentora jednog od službenih sudaca. Mentor mora sudačkom pripravniku objasniti svoje ocjenjivanje i razloge svojih ocjena, te mu ukazivati na pojedina pitanja iz struke, a isto mora učiniti i sudački pripravnik.
Po završetku natjecanja sudac-mentor i sudački pripravnik daju svoja izvješća Natjecateljskom odboru. Sudac-mentor u svom izvješču mora navesti i ocjenu suđenja sudačkog pripravnika, ocjenom od 1-5.
Natjecateljski odbor može kontaktirati ili pozvati suca-mentora na dodatne konzultacije vezane uz podneseno izvješće o suđenju sudačkog pripravnika.

Članak 12.
Po izvršetku obveza iz članka 11. Natjecateljski odbor donosi odluku o uspješno položenom sudačkom pripravništvu, te izdaje sucu licencu.
U slučaju negativne ocjene (1) suca-mentora ili procjene Natjecateljskog odbora o lošem pripravničkom stažu, temeljem izvještaja i ostalih saznanja iz članka 11. Natjecateljski odbor može odrediti da sudački pripravnik ponovo polaže Ispit znanja ili mu produžiti sudačko pripravništvo.
Upravni odbor mora potvrditi odluku Natjecateljskog odbora, a ako to ne učini kandidat za suca nije stekao licencu suca HMS-a.
Na odluke iz ovog članka sudački pripravnik može uložiti redovnu žalbu, o kojoj uputa mora biti navedena u odluci.
Upravni odbor odlučuje o kandidatima za stjecanje licence Međunarodnog suca pri EMA-i, a kandidat koji uspješno položi ispit za navedenu licencu istu ostvaruje tek po potvrdi Upravnog odbora HMS-a.

Članak 13.
Delegat HMS-a ne može biti ona osoba koja je imala rješenih manje od 90% pismenog djela Ispita znanja.
Delegat HMS-a ne mora imati sudačku licencu ili odrađeno sudačko pripravničtvo.

III NAČELA U SUĐENJU I DELEGATSKOJ KONTROLI

Članak 14.
Načela u suđenju i delegatskoj kontroli su sljedeća:
- načelo apsolutnog poštivanja, te suđenja i delegatske kontrole samo i isključivo prema Statuta i Natjecateljskog pravilnika, Sudačkom pravilniku i Kodeksu sudaca i delegata HMS-a;
- načelo priznavanja nadređenosti Skupštine, Upravnog odbora, Natjecateljskog odbora i ostalih tijela HMS-a;
- načelo moralnosti i poštenja u suđenju, odnosno delegatskoj kontroli, te službenom ophođenju;
- načelo jednakih kriterija prema svim sastavima, te jednakosti svih sastava članova HMS-a;
- načelo nemogućnosti preferiranja pojedinih sastava prema predhodnim rezultatima, imageu, mjestu porjekla ili djelovanja sastava i sl.;
- načelo nemogućnosti preferiranja sastava, prema mjestu održavanja natjecanja, poglavito domaćeg sastava;
- načelo nepotkupljivosti i nepodmitljivosti sudaca ili delegata HMS-a;
- načelo točnosti, sigurnosti i poštenosti u suđenju i delegatskoj kontroli nauštrp možebitne ekonomičnosti ili drugih uvjeta natjecanja;
- načelo zaštite autorskog dijela i tajnosti koreografije i izvođenja koreografija;
- načelo javnosti u radu.

Članak 15.
Suci ili delegati moraju poštivati odredbe i ostala načela navedena u svim aktima HMS-a i u pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj.

Članak 16.
Jedan od sudaca, kojeg suci biraju među sobom, glavni je sudac.
Glavni sudac je “primus inter pares” i uloga mu je strogo formalna. Glavni sudac ima obvezu kontaktirati sa delegatom, organizatorom i natjecateljima, te voditi sjednice sudaca. Glavni sudac prati regularnost djelovanja sudaca i sudačkih pripravnika te o možebitnim neregularnostima obavještava delegata natjecanja.

Članak 17.
Suđenje nije regularno ako na natjecanju ne sude barem 3 suca. Kup RH mora suditi barem 5, a Državno prvenstvo barem 5 sudaca. Neformacijske programe, na natjecanjima svih nivoa, sudi barem 3 suca. Natjecateljski odbor ili Sudački odbor može odlučiti da za pojedino natjecanje delegira više sudaca od propisanog limita.
O delegiranom sucu i delegatu odluku donosi Sudački odbor, a delegirani suci moraju biti navedeni u Raspisu natjecanja. Delegirani sudac i delegat mora biti obavješten o delegiranju najkasnije 3 dana po donesenoj odluci. Delegirani sudac i delegat mora dostaviti pismenu potvrdu Natjecateljskom odboru najkasnije 7 dana po prijemu odluke. Ukoliko to ne učini, Natjecateljski odbor smatra da je potvrda podnesena, ili može zamjeniti suca. Sudac i delegat može odbiti delegiranje u natjecanju samo u slučaju više sile, o čemu hitno obavještava Natjecateljski odbor, koje nalazi zamjenskog suca.
Sudac i delegat se mora odazvati na natjecanje i na njemu suditi. Ukoliko se sudac ili delegat ne odazove na natjecanje za koje je potvrdio dolazak ili na njemu nedozvoljeno odbije suditi ili kontrolirati kao delegat biti će kažnje kaznom od 500 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a može mu biti i oduzeta licenca.
Za suce ne vrijedi pravilo izuzeća, ni u kojem slučaju.

Članak 18.
U slučaju da se jedan ili više sudaca ne pojavi na natjecanju natjecanje se privremeno prekida. Po privremenom prekidu natjecanja delegat pokušava sazvati Natjecateljski odbor. Ukoliko je Natjecateljski odbor delegiralo više sudaca od limitiranog broja, povući će iz natjecanja onoliko sudaca koliko je potrebno, te da ostane poštovani limitirani broj sudaca. U protivnom slučaju Natjecateljski odbor delegira novog suca.
Ukoliko delegatu ne uspije kontaktiranje Natjecateljskog odbora, delegat i preostali suci na zatvorenoj sjednici glasaju prvenstveno o povlačenju sudaca prema pravilu stavka 2. ovog članak, a ako to nije moguče glasaju o zamjenskom sucu. Glasanje se vrši natpolovičnom večinom nazočnih, pri čemu delegat mora glasati. Ukoliko je broj nazočnih paran, delegat glasa sa dva glasa. Ukoliko je broj nazočnih manji od 3 delegat prekida natjecanje do daljnjega. U tom slučaju natjecanje se može nastaviti po održanoj sjednici Natjecateljskog odbora.
Zamjesnki sudac može biti bilo koji licencirani sudac do kojeg može doći delegat pri čemu se mora voditi računa da odabir suca bude među nekim od nazočnih sudaca ili sudaca u neposrednoj blizini mjesta održavanja natjecanja, kako bi se natjecanje nastavilo u što kračem roku. Iznimno sudac može biti i delegat natjecanja, ako nema drugog načina.
Po nalaženju rješenja, natjecanje se hitno nastavlja, a sve odluke do tada valjano donesene su regularne.
U slučaju nedolaženja delegata na natjecanje delegat natjecanja postaje glavni sudac, a u slučaju ne dolaska glavnog suca, istoga međusobno biraju suci na zatvorenoj sjednici.
Natjecanje se mora nastaviti u roku od 12 sati ako se natjecanje odvija još 1 dan, odnosno 24 sata ako se natjecanje odvija još dva ili više dana. U protivnom slučaju natjecanje se prekida do daljnjega.

Članak 19.
Svaki je sudac autonoman u odlučivanju i zasebno donosi ocjenu. Ipak iznimno na prijedlog glavnog suca i uz pozitivnu odluku koja se donosi glasanjem svih sudaca tog natjecanja, i to natpolovičnom večinom, suci se mogu o nekim odlukama konzultirati ili viječati. To se poglavito odnosi na odluke o neregularnosti natjecanja i sl.

Članak 20.
Suci ne smiju biti podložni nikakvim vanjskim utjecajima u svom suđenju, izuzev odluka nadležnih tijela ili delegata HMS-a koje se odnose na formalnosti u natjecanju.
Materijalnost u suđenju ili delegiranju je nedodirljiva.

Članak 21.
Prije započinjanja natjecanja mora biti održana barem jedna sjednica sudaca na kojoj se vjeća o zadovoljavanju formalnih uvjeta natjecanja, kao što su nazočnost sudaca i delegata, raspis natjecanja, uvjeti pozornice i sl.
Po završetku natjecanja mora biti održana barem jedna sjednica na kojoj se uspoređuju i provjeravaju rezultati natjecanja, te konstatira pravilnost natjecanja.
Za vrijeme natjecanja suci mogu održavati neograničeni broj sjednica za konzultacije ili viječanje. Sve sjednice se odvijaju kao tajne, na posebnom, unaprijed određenom, mjestu na koji pristup nemaju neovlaštene osobe.
Delegat može biti nazočan na sjednicama sudaca, ovisno o svojoj volji, ali ih tamo samo kontrolira, i ne smije u njima aktivno sudjelovati. Glavni sudac može ukloniti delegata sa sjednice, ukoliko se ne pridržava nemogučnosti aktivnog sudjelovanja u istoj. Ukoliko delegat nije nazočan sjednici sudaca glavni sudac mora o istoj detaljno obavjestiti delegata.

IV. OSTALE ODREDBE

Članak 22.
Suci ili delegati HMS-a moraju se moralno i pošteno ponašati i izvan službenog djelovanja, te u privatnom životu.
Skupština, Upravni odbor ili Nadzorni-stegovni odbor mogu oduzeti licencu sucu ukoliko se isti ne ponaša u skladu sa odredbama stavka 1. ovog članka, iako je njegovo službeno djelovanje besprijekorno.

Članak 23.
Sudac, odnosno delegat HMS-a mora Natjecateljskom odboru dostavljati potvrde o zdravstvenom stanju iz članka 4. Sudačkog kodeksa redovito svakih 3 godine, pri čemu potvrda ne smije biti starija od 6 mjeseci.
U slučaju protivnom stavku 1. ovog članka Natjecateljski odbor i ostala tijela HMS-a mogu sucu ili delegatu oduzeti licencu dok ne ispuni navedenu odredbu.

Članak 24.
Sudac svoju licencu suca dokazuje licencnom iskaznicom.
Sudačka licenca i licencna iskaznica vlasništvo je HMS-a, a sudac nositelj licence posjednik je iste. HMS može licencu po bilo kojem osnovu oduzeti posjedniku - sucu, dočim isti mora licencnu iskaznicu u roku od 3 dana predati HMS-u.
Osoba koja je ispunila sve uvjete za dobivanje licence, ali istu nije dobila, ili joj je oduzeta, ne smije se nazivati ili predstavljati sucem.
U slučaju oduzimanja licence suca u odluci o oduzimanju mora se navesti uputa o pravnom lijeku, kao i način vračanja licence.
Ukoliko sudac ne preda licencnu iskaznicu u roku od 15 dana po donošenju odluke o oduzimanju licence ili se po oduzimanju licence predstavlja ili naziva sucem dužan je HMS-u platiti kunsku protuvrijednost u iznosu 5.000 EUR, za svako predstavljanje ili nazivanje sucem. U slučaju da iznos ne uplati u roku od narednih 15 dana, HMS će pokrenuti sudski spor radi vračanja licencne iskaznice i uplate navedenog iznosa.

predsjednik HMS-a
Branimir Radic Bilin

Do sada objavljeno:
Statut HMS-a (3.11.)
Poslovnik Skupstine HMS-a (3.11.)
Natjecateljski pravilnik HMS-a (5.11.)
Kodeks sudaca i delegata HMS-a (17.11.)
Pravilnik o visinama naknada (3.11.)

- 12:06 - Komentari (11) - Isprintaj - #

05.11.2008., srijeda

NATJECATELJSKI PRAVILNIK

SUDAČKE KONZULTACIJE HMS-a
u «Zvijezdi Porta», Porat-Lukovo Šugarje
od 28. do 30. studenog 2008.

Dolazak: u petak 28. studenog (od 12 do 22 sata), a najkasnije u subotu 29. studenog do 8 sati
Odlazak: u nedjelju 30. studenog oko 18 sati
Cijena: gratis za suce,
100 kn za sudačke pripravnike,
1.000 kn za ostale (u cijeni su Konzultacije, Okrugli stol, 2 puna pansiona, svi materijali)
* gratis prisustvo samo Okruglom stolu (ne i svim danima Konzultacija, bez smještaja)

Nazočnost svih sudaca i sudaca pripravnika obvezna!
Sucima koji se ne odazovu moguće je skidanje licence za jedan stupanj ili oduzimanje licence.
Sucima pripravnicima koji se ne odazovu sudačko priprvništvo povečati će se za 100%.

Prisustvo osoba koje nisu suci:
je poželjno obzirom da će na ovim konzultacijama naučiti mnogo o suđenju, metodici, novim pravilima... U svakom slučaju HMS preporuča i poziva sve trenere, koreografe i mažoretkinje na prisustvo ovim konzultacijama. Sudjelovanje nesudaca biti će ograničeno, tj. oni neće govoriti i predlagati tijekom sjednica, već će moći samo slušati, no na kraju svake teme dati će se i njima prilika postavljanja pitanja, sudjelovanja u raspravi i iznošenja prijedloga.

Informacije o temama, programu, satnici, kako doci... u postu od 29.10.

Danas objavljujemo:
Natjecateljski pravilnik

U slijedecem postu:
Sudacki pravilnik
Kodeks sudaca i delegata HMS-a

Do sada objavljeno:
Statut HMS-a
Poslovnik Skupstine HMS-a
Pravilnik o visinama naknada

Skupština Hrvatskog mažoret saveza, ne temelju članka 24. stavak 1. točka 1. Statuta Hrvatskog mažoret saveza donijela je na svojoj 7. redovnoj Skupštini izmjenjeni i pročišćeni, uz nadopune na 8. i 10. redovnoj Skupštini

NATJECATELJSKI PRAVILNIK
HMS - HRVATSKOG MAŽORET SAVEZA

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.
Natjecateljski pravilnik Hrvatskog mažoret saveza (u taljem tekstu: Natjecateljski pravilnik), propisuje vrste, način i tijek natjecanja u Republici Hrvatskoj, koja organiziraju članice Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Saveza), sam Savez ili treća osoba u ime gore navedenih.
Natjecateljski pravilnik uređuje i međusobne odnose natjecatelja, sudaca, Natjecateljske komisije, mažoret-sastava / timova mažoretkinja (u daljem tekstu: mažoret-sastava) na natjecanjima i nadležnih organa Saveza.

Članak 2.
Skupština Saveza i Upravni odbor, prema ovlaštenju, u skladu sa Statutom mogu imenovati radno tijelo “Natjecateljski odbor Saveza”.
Natjecateljski odbor:
- vodi brigu da se natjecanja odvijaju po važećim pravilima Saveza;
- priprema godišnje (okvirne) i tromjesečne (konačne) kalendare natjecanja;
- vodi evidenciju o natjecanjima, rezultatima natjecanja i njihovom napredovanju;
- predlaže Upravnom odboru pojedine mažoret-timove na međunarodna natjecanja, a u skladu sa postignutim rezultatima istih na državnim natjecanjima iz ovog Natjecateljskog pravilnika ranga za koji se međunarodno natjecanje odvija;
- predlaže Upravnom odboru izmjene i dopune Natjecateljskog pravilnika;
- obavlja druge zadatke u skladu sa Natjecateljskim pravilnikom.
Ukoliko Natjecateljski odbor nije imenovan njegovu funkciju obnaša Upravni odbor.

Članak 3.
Suce i delegate Saveza određuje Savez prema svojim pravilima. Suci i delegati Saveza moraju imati položen ispit znanja pri Natjecateljskom odboru Saveza.
Suci imaju ulogu ocjenivati pojedine sastave prema pravilima i odredbama Natjecateljskog pravilnika, te prema dobrim pravilima struke, a u skladu sa važečim pravnim propisima, Kodeksom sudaca i delegata, te Sudačkim pravilnikom Saveza.
Delagat Saveza ima ulogu pratiti regularnost natjecanja, te poštivanje Natjecateljskog pravilnika ili Statuta Saveza prilikom natjecanja, ili pak u slučaju neregularnih natjecanja na sakupljanjima mažoretkinja koja nemaju natjecateljski karakter (smotre, okupljanja i sl.). Delegat Saveza osim ovlasti i obveza iz Natjecateljskog i drugih pravilnika i Statuta ima pravo prekinuti svako natjecanje ili nenatjecanje iz članka 11. Pravilnika i zabraniti članovima Saveza prethodno ili dalje participiranje u istom. Delegat Saveza je na natjecanju, po položaju viši od sudaca.

II. VRSTE I ORGANIZACIJA NATJECANJA

Članak 4.
U Republici Hrvatskoj mogu se organizirati slijedeća natjecanja:
- međunarodna natjecanja;
- Državna natjecanja;
- regionalna i lokalna natjecanja;
Međunarodna natjecanja su natjecanja u Republici Hrvatskoj na kojima sudjeluje jedan ili više mažoret-sastava iz inozemstva uz aktivno ili pasivno prisustvo mažoret-sastava iz Republike Hrvatske, te identična takva natjecanja koja se održavaju u inozemstvu uz participiranje mažoret-sastava iz Republike Hrvatske.
Državna natjecanja su natjecanja na razini cjelokupne Republike Hrvatske i mogu biti:
- Prvenstvo Republike Hrvatske;
- mažoret-kup;
- ostala natjecanja mažoretkinja (turniri isl.).

Članak 5.
Prvenstvo Republike Hrvatske službeno je i najviše državno natjecanje za titulu Prvaka Republike Hrvatske.
Prvenstvo Republike Hrvatske organizira se jednom godišnje. Mažoret-sastav pobjednik Prvenstva Republike Hrvatske ujedno je i Prvak Repulike Hrvatske za tu godinu. Republiku Hrvatsku na kompetentnim međunarodnim natjecanjima predstavlja najbolje rangiran/i mažoret-tim/ovi na adekvatnom natjecanju u Republici Hrvatskoj.

Članak 6.
Mažoret-kup kupsko je natjecanje koje se satoji od najmanje tri kupska natjecanja koja su ravnomjerno raspoređena kroz kalendarsku godinu. Titulu pobjednika kupa Republike Hrvatske i prelazni pehar mažoret-sastav dobija arihmetičkom sredinom rang-mjesta zavrijeđenih na susretima verificiranim kao natjecanja za mažoret-kup, a koji, pehar, u slučaju pobjede na svim natjecanjima kupa u toj godini ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Da bi jedno natjecanje bilo kup-natjecanje mora ga verificirati Skupština Saveza, a na prijedlog Natjecateljskog odbora.
Ostala natjecanja mažoretkinja (turniri i sl.) sva su natjecanja na razini Republike Hrvatske koja se ne mogu svrstati u niti jedno od natjecanja iz članka 5. i 6. ovog pravilnika.
U Republici Hrvatskoj nisu dozvoljena “otvorena” prvenstva, t.j. natjecanja na kojima se pozivaju natjecatelji iz drugih država, a u slučaju regionalnih ili županijskih prvenstva iz drugih regija ili županija. Otvorena međunarodna prvenstva najstrože se zabranjuju, a jedini oblik međunarodnih natjecanja je reguliran člankom 4. ovog pravilnika i u kompetenciji je Saveza.

Članak 7.
Regionalna natjecanja imaju identična pravila kao i državna natjecanja (pozivanje, ocjenivanje, suđenje, natjecateljska pravila), osim što se organiziraju na razini više županija. Prilikom prijave regionalnog natjecanja organizator mora točno navesti županije koje se na natjecanju natječu, uz pravilo da županije moraju međusobno graničiti. Regionalno natjecanje ne smije obuhvačati više od 9 županija.
Lokalna natjecanja organiziraju se prema pravilima za regionalna natjecanja iz stavka 1. ovoga članka, i to na razini jedne ili djela jedne županije u Republici Hrvatskoj. Prilikom prijave lokalnog natjecanja organizator mora precizno odrediti koje područje županije obuhvaća natjecanje.

Članak 8.
Izvedbu svakog natjecanja mažoretkinja mora odobriti nadležan organ Saveza na način uređen ovim pravilnikom.
Organizitor je u potpunosti moralno i materijalno odgovoran za izvedbu natjecanja.

Članak 9.
Organiziacija međunarodnih natjecanja i Prvanstva Republike Hrvatske u nadležnosti je Saveza. Operativnu izvedbu takvih natjecanja Savez može povjeriti zainteresiranom mažoret-sastavu ili nekom drugom organizatoru uz podršku jednog mažoret-sastava. Suorganizatoru Savez vrši konstantnu kontrolu i daje detaljne naputke kojih se suorganizator mora pridržavati, uz mogučnost oduzimanja operativne izvedbe. Sve strukovne radnje (suci, pravila, raspis, pozivi, korespondencija...) u nadležnosti su Saveza.
Međunarodna natjecanja u pravilu se odvijaju prema ovom pravilniku, pri čemu se usuglašavaju i sa pravilima međunarodnih asocijacija ili nadležne međunarodne federacije ili ine organizacije.

Članak 10.
Organizacija natjecanja koja nisu navedena u članku 9. Natjecateljskog pravilnika u nadležnosti je Saveza, jedne od članica Saveza (mažoret-sastav) ili nestrukovne organizacije, ako to Savez odobri. Operativna izvedba takvih natjecanja u nadležnosti je organizatora, a sve ostalo (suci, pravila, raspis, pozivi, korespodencija...) izvodi se prema ovom pravilniku.
Nestrukovna organizacija može biti organizator natjecanja iz stavka 1. ovog članka kao i iz članak 9. ovog pravilnika, samo i isključivo prema verificiranoj licenci Saveza, uz isključivo poštivanje svih pravila Saveza, a posebno Statuta i Natjecateljskog pravilnika. U protivnom slučaju članice Saveza (mažoret-sastavi), pod prijetnjom sankcija, pa i isključenja, ne smiju participirati u natjecanjima. Skupština Saveza, Upravni odbor, Natjecateljski odbor, Nadzorno-stegovni odbor ili pak delegat Saveza odlučuju da li nestrukovna organzacija poštuje ili ne poštuje navedena pravila, te može uskratiti pravo organizacije natjecanja prije, za vrijeme ili poništiti natjecanje nakon samog natjecanja.

Članak 11.
Mažoret-sastav ili neka nestrukovna organizacija mogu organizirati nastupe koji nemaju natjecateljski karakter, s namjerom prikazivanja svoje djelatnosti, populariziranja mažoretkinja, i/ili stjecanja financijskih sredstava za svoje djelatnosti. Nastup iz ovog članka smatra se takvim ako objedinjuje 3 ili više mažoret-sastava. Organizator nastupa i mažoret-sastav koji sudjeluje u takvom nastupu, ili je na njega pozvan, mora, što je hitnije moguće, obavjestiti Savez o istome. Ukoliko organizator ili mažoret-sastav ne postupi na ovaj način smatrat će se kao da je organizirao i/ili sudjelovao na neregularnom natjecanju, te će se protiv njega pokrenuti stegovni postupak, uključujući i sankciju isključenja iz Saveza.
Bez obzira što karakter takvog nastupa nije natjecateljski istome mora prisustvovati delegat ili član Upravnog ili Nadzorno-stegovnog odbora Saveza, i to na trošak organizatora. Organizator pokriva trošak prijevoza i to do najviše 100 km u jednom smjeru za kartu vlakom drugog razreda.
Ukoliko delegat primjeti da je nastup u suprotnosti sa ovim Pravilnikom, posebno ako natup ima bilo kakav natjecateljski ili ocjenjivački karakter (za najljepšu izvedbu, najsimpatičniju koreografiju, najskladniji nastup, najbolju izvedbu isl.), nastup mora osporiti, a mažoret-sastavima mora zabraniti daljnje sudjelovanje.

Članak 12.
Natjecanje je regularno ako u njemu sudjeluje najmanje 3 mažoret-sastava u ostalim natjecanjima mažoretkinja, te u kadetskim i juniorskim natjecanjima na seniorskom Prvenstvu Republike Hrvatske. Mažoret-sastavi koji sudjeluju u natjecanjima moraju biti članovi Saveza i moraju zadovoljavati klasifikacijska (VIII poglavlje Natjecateljskog pravilnika) i ostala pravila ovog pravilnika.

III. FORMALNOSTI ORGANIZACIJE NATJECANJA

Članak 13.
Krajem kalendarske godine Natjecateljski odbor, na temelju kandidatura mažoret-sastava i nestrukovnih organizacija iz članka 9. i 10. Natjecateljskog pravilnika, ili pak Saveza kao organizatora natjecanja, priprema godišnji (okvirni) i prvi tromjesečni (konačni) kalendar natjecanja za iduću godinu. Natjecateljskom se vjeću na potvrdu daje:
- u prosincu - Prvi tromjesečni kalendar;
- u ožujku - Drugi tromjesečni kalendar;
- u lipnju - Treći tromjesečni kalendar;
- u rujnu - Četvrti tromjesečni kalendar.
Svi kalendari moraju biti usklađeni sa međunarodnim natjecanjima.

Članak 14.
Timovi mažoretkinja dužni su svoje kandidature za izvedbu državnih natjecanja u idućoj kalendarskoj godini dostaviti Natjecateljskom vijeću najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za izradu godišnjeg kalendara i 30 dana prije početka tromjesečja u kojem žele održati državno natjecanje.
Timovi mažoretkinja mogu naknadno istaknuti svoju kandidaturu, ali samo na slobodne termine i poštivajući pravila prijave za pojedina tromjesečja.
Natjecateljski odbor dužan je odaslati cjelovite kalendare mažoret-sastavima najkasnije 21 dan prije početka tromjesečja/godine.

Članak 15.
Na svim natjecanjima svi mažoret-sastavi su obvezni prije početka natjecanja uplatiti startninu Savezu. Prikupljena startnina upotrebljava se za djelovanje Saveza, prvenstveno za organizaciju natjecanja, školovanje sudaca, koreografa, trenera, članova Natjecateljskog odbora itd.
Svi organizatori natjecanja dužni su predati prikupljenu startninu. Delegat Saveza dužan je organizatoru predočiti punomoć kojom dokazuje svoju funkciju delegata. Punomoć izdaje tajnik Saveza, za svako natjecanje pojedinačno.

Članak 16.
Organizator natjecanja dužan je uplatiti na žiro-račun Saveza propisanu kotizaciju-taksu Savezu, korigiranu s faktorom kotizacije koja iznosi za:
VRSTA NATJECANJA FAKTOR KOTIZACIJE
a) lokalna (županijska) natjecanja
- redovnim upisom u kalendare natjecanja 1
- naknadnim upisom u kalendare natjecanja 2
b) regionalna natjecanja
- redovnim upisom u kalendare natjecanja 2
- naknadnim upisom u kalendare natjecanja 3
c) ostala državna natjecanja mažoretkinja (turniri isl.)
- redovnim upisom u kalendare natjecanja 3
- naknadnim upisom u kalendare natjecanja 4
d) mažoret-kup
- redovnim upisom u kalendare natjecanja 4
- naknadnim upisom u kalendare natjecanja 5
e) Prvenstvno R.H.- redovnim upisom u kalendare natjecanja 7
Mažoret-sastav koji organizira natjecanje ne treba platiti startninu jer je ona ukljućena u kotizaciju.

Članak 17.
Mažoret-sastav je dužan uplatiti propisanu kotizaciju i u slučaju nepravovremenog otkazivanja najavljenog državnog natjecanja. Krajnji rok za otkazivanje bilo kojeg natjecanja je 15 dana prije početka tromjesečja u kojem je ono prijavljeno, i 30 dana prije raspisanog natjecanja.
Visinu startnine i jedinične kotizacije određuje Upravni odbor.

Članak 18.
Ukoliko niti jedan mažoret-sastav ne dostavi kandidaturu do 1. prosinca tekuće godine za organiziranje Prvenstva Republike Hrvatske tada se kao organizator pojavljuje Savez na čelu sa Upravnim odborom.

Članak 19.
Raspis natjecanja šalje se na propisanom obrascu, a mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:
- naziv i sjedište organizatora;
- vrstu i naziv natjecanja;
- datum, mjesto i vrijeme održavanja natjecanja;
- rok i adresu za prijavu.

IV. ORGANIZATOR NATJECANJA I DELEGAT

Članak 20.
Organizator natjecanja dužan je:
- pravovremeno poslati raspis natjecanja Natjecateljskom odboru, a koji mora sadržavati sve podatke navedene u članku 19. ovog Pravilnika;
- osigurati sredstva za pokrivanje troškova sudaca i delegata Saveza (putni troškovi, troškovi smještaja i prehrane, novčana naknada);
- osigurati svlačionice za suce i natjecatelje;
- osigurati prostore dovoljne dužine i širine za izvođenje natjecanja, a u skladu sa ovim pravilnikom;
- pripremiti pehare, priznanja i nagrade za natjecatelje, primjereno nivou natjecanja;
- javno objaviti startnu listu;
- javno razglasiti službene rezultate natjecanja;
- sucima i delegatu Saveza isplatiti troškove i taksu u skladu sa cjenikom Saveza;
- delegatu Saveza predati novac prikupljen od startnine mažoret-timova;
- osigurati uvjete iz Natjecateljskog pravilnika;
- osigurati sve ostale neophodne uvjete za neometan tijek natjecanja (policija, osiguranje, razglas, pozornica isl.).
Organizator mora u potpunosti poštivati Elaborat organizacije Državnog prvenstva kao temeljni dokument organizacije bilo kojeg natjecanja mažoretkinja u Republici Hrvatskoj.

Članak 21.
Delegat saveza odgovara za neometan tijek natjecanja u skladu sa ovim pravilnikom (članak 3.), a naročito za:
- točnu evidenciju mažoret-timova koji nastupaju;
- kontrolu valjanosti registracije mažoret-timova registriranih pri Savezu;
- prikupljenu startninu;
- pravovremenu javnu objavu rezultata;
- pravilan tijek natjecanja i poštivanje Natjecateljskog pravilnika i drugih akata Saveza;
- pravilno izračunavanje rezultata;
- podjelu diploma, priznanja, pehara i ostalih nagrada;
- javno objavljivanje kopija svih sudačkih glasova po završenom natjecanju;
- upis rezultata natjecanja u natjecateljske i sudačke knjižice.
Delagat Saveza ima pravo uskratiti jednom ili više mažoret-sastava, ili pak svim mažoret-sastavima sudjelovanje u natjecanju ukoliko se organizator, natjecatelj, suci ili treća osoba ne pridržavaju Natjecateljskog pravilnika ili drugih akata Saveza, ili pozitivnih pravnih propisa Republike Hrvatske.
Delegat Saveza zaprima žalbe i primjedbe na rezultate natjecanja i dostavlja ih Natjecateljskom odboru i/ili upućuje na postupak ulaganja prigovora na rezultate natjecanja.

V. KLASIFIKACIJSKA PRAVILA

Članak 22.
Državnom prvenstvu prethodi regionalno natjecanje. Regionalna natjecanja kvalifikacijska su natjecanja za Državno prvenstvo.
U Republici Hrvatskoj regionalna prvenstva održavaju se u pet regija:
• Istočna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska;
• Sjeverna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska;
• Središnja Hrvatska kojoj pripadaju županije: Bjelovarsko-bilogorska, Grad Zagreb, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka;
• Zapadna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska;
• Južna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska.

Članak 23.
Mažoret-sastav koji ne sudjeluje na regionalnom prvenstvu matične regije za tekuću godinu može sudjelovati na Državnom prvenstvu no uz plaćanje 100% uvečane startnine, te bez prava besplatnog smještaja, besplatne prehrane i drugih privilegija koje ostvaruju sastavi koji su na regionalnom natjecanju sudjelovali.
Savez može postaviti i druge kriterije i motivacije za mažoret-sastave koji su sudjelovali na regionalnom natjecanju.

Članak 24.
Regionalno natjecanje može imati sustav potpune kvalifikacije za Državno prvenstvo, no savez o ključu za kvalifikaciju, kao i o kvalifikacijskim kvotama mora donjeti posebna pravila ili Pravilnik.
Istovremeno sa regionalnim natjecanjem organizator može organizirati i jedno ili više županijskih i/ili lokalnih natjecanja.

VI. FORMACIJSKA PRAVILA

Članak 25.
Sastavi koji se natječu moraju prijaviti formaciju od najmanje 9 do najviše 25 mažoretkinja. Jedna od mažoretkinja mora obnašati funkciju predvodnice.
Mažoret-sastavi se mogu natjecati u slijedećim dobnim razredima:
- kadetski sastavi - od 8 do 10 godina;
- juniorski sastavi – od 11 do 13 godina
- seniorski sastavi - od 14 do 25 godina;
- veteranski sastavi - starije od 26 godina.
Iznimno se dopušta da sastav broji 40% djevojaka iz susjednog dobnog razreda.
Svaka pojedinačna mažoretkinja tijekom kalendarske godine ima onoliko godina koliko je imala dana 1. siječnja te godine u 00:01 sat, neovisno o tome je li naknadno prema datumu rođenja morala promijeniti dobni razred. Stanje 1. siječnja vrijedi do 31. prosinca tekuće godine, a u slučaju kvalifikacijskog regionalnog i pripadajućih lokalnih natjecanja, i to samo za ta natjecanja, vrijedi još i do 30 dana prije organizacije Državnog prvenstva iduće godine.

Članak 26.
Formacija mora biti odorirana (uniformirana) uz dozvoljena određena funkcionalna odstupanja (drugačija odora predvodnice, oznake statusa, činova, rodnih pripadnosti i sl.).

VII. PRAVILA IZVOĐENJA I OCJENJIVANJA

A) ZAJEDNIČKA PRAVILA

Članak 27.
Kriteriji navedeni u poglavlju A, VII glave (Zajednička pravila), te u VI glavi (Formacijska pravila), odnose se na sve plesne izražaje mažoretkinja (paradni defile i koreografirani program).

Članak 28.
OCJENJUJE SE SINKRONIZACIJA cjelokupne formacije. Od sinkronizacije sastava može odstupiti jedino predvodnica sastava, a iznimno i pojedine grupacije sastava.
Odstupanjem od sinkronizacije ne smatra se tzv. “zrcalno plesanje”, t.j plesanje u kojem jedna strana formacije pleše potpuno oprečno drugoj strani formacije, uz identične plesne korake i pokrete, pri čemu djelovi formacije koji “zrcalno plešu” moraju biti jednake veličine.
Odstupanjem od sinkronizacije ne smatraju se niti radnje mažoretkinja kojima se mijenja formacija, t.j. pokreti kojima mažoretkinje prelaze iz jedne sinkronizirane i definirane formacije u drugu sinkroniziranu i definiranu formaciju. Definirana formacija je ona formacija koja se stabilizira i kao takva traje dovoljno dugo da bi se mogla prepoznati kao formacija.
Ukoliko pojedine grupacije ostatka formacije odstupaju od cjelokupne sinkronizacije isto mora biti koreografski jasno, precizno i sinkronizirano izvedeno, i globalno formacijski vidljivo, te uklopivo u sinkronizaciju cjelog sastava (npr. solo dionica grupe od 4 mažoretkinje, twirling-baton dionica, pripremna istupanja radi novih figura i sl.).
Istupanje pojedine grupacije iz sinkronizacije mora biti što kraće. Ukupna pojedina odstupanja ne smiju biti duža od 50% cjelokupne koreografije. Svako nedozvoljeno odstupanje od sinkronizacije povlači negativne bodove.

Članak 29.
OCJENJUJE SE RITMIČKA UJEDNAČENOST cjelokupne formacije. Od zadanog ritma ne smije odstupiti niti jedna članica formacije, uključujući i predvodnicu.
Iznimno sastav ili dio sastava može prekinuti sa ritmičkim slijedom, ali nikako ispasti iz njega, ako je to potrebno za stanoviti specifičan vid plesnog izražaja (npr. zaustavljanje paradnog koraka zbog dionice tehniciranja sa štapom).
Istupanje pojedine grupacije iz ritmičke ujednačenosti mora biti kratko. Ukupna pojedina odstupanja ne smiju biti duža od 25% cjelokupne koreografije. Svaki nedozvoljeni istup iz ritmičke ujednačenosti povlači negativne bodove.

Članka 30.
OCJENJUJE SE TEHNICIRANJE SA ŠTAPOM. U ocjeni tehniciranja sa štapom ne osjenjuju se pokreti predvodnice kojim se određuje plesna figura ili početak koreografije, već se oni svrstavaju u ocjenu općeg dojma.
Pri ocjeni tehniciranja sa štapom posebno se ocjenjuje:
- broj različitih figura sa štapom;
- težina pojedine figure sa štapom;
- vrste, težina i brzina okretanja štapa;
- prebacivanje štapa (ispred, iznad i iza tjela; ispod, preko i okolo nogu/e; preko ramena i sl.);
- korištenje lijeve i desne ruke, posebno lakoća tehniciranja sa lijevom rukom i čestost promjena iz ruke u ruku;
- korištenje ostalih djelova tijela (npr. noge, glave, ramena...);
- čestost promjena i brzina promjena figura sa štapom;
- dužina lebdenja štapa (bacanje štapa u zrak), te način i sigurnost u odbacivanju i dohvatu;
- sigurnost u tehniciranju sa štapom;
- sinkronizacija tehniciranja sa štapom i plesnih koraka, te težina plesa pri izvođenju figura sa štapom (da li se samo stoji, stupa ili pleše pri izvođenju pojedinih figura sa štapom);
- ukupna koreografska i ritmička uklopljenost tehniciranja sa štapom.
Formacija može izvoditi figure sa štapom samo sa onoliko štapova koliko ima mažoretkinja. Više ili manje štapova od broja mažoretkinja tijekom izvođenja sankcionira se.
Nikakvi drugi rekviziti prilikom mažoret-plesanja nisu dozvoljeni, izuzev zviždaljke koju smije koristiti samo predvodnica za davanje signala za početak figure ili koreografije.

Članak 31.
OCJENJUJE SE STUPANJE, a posebno:
- ujednačenost stupovnog koraka;
- vrsta stupovnog koraka (step by knee, skračeni korak);
- ljepota koraka (visina dizanja koljena i stopala, ispruženost prstiju, način gaza, položaj noge i stopala);
- izvedba;
- ljepota cijele figure (držanje glave, ramena, ruku, prsa, struka i bokova) pri stupanju.

Članak 32.
OCJENJUJE SE UKUPNA KOREOGRAFIJA, a posebno:
- ljepota, t.j. umjetnička vrijednost koreografije;
- kompliciranost i težina;
- broj različitih elemenata;
- broj promjena formacija;
- broj i težina plesnih koraka.
U koreografiji je zabranjeno dizanje mažoretkinja, postavljanje glave u niži položaj tijela izuzev ruku, te ostale akrobatske figure izuzev tehniciranja sa štapom.

Članak 33.
Suci ocjenjuju svaki plesni izražaj mažoretkinja (paradni defile i koreografirani program) zasebno. No, prilikom ocjenjivanja svakog plesnog izražaja moraju uzeti u obzir sljedeće negativnosti, te ih ocjeniti negativnim bodovima:
- ponavljanje koraka, promjena formacija i sl. iz jednog izražaja u drugom (npr. često ponavljanje jednog istog koraka u defileu i koroegrafiranom programu);
- da li je pojedini izražaj istovjetan nekom drugom izražaju (npr. identične koreografije u paradnom defileu i koreografiranom programu);
- istovjetnost grešaka iz poglavlja A, VII glave, u različitim plesnim izražajima (npr. ispadanje iz ritma, sinkronizacije i sl.).

Članak 34
OCJENJUJE SE OPĆI DOJAM formacije, a u što spadaju:
- ljepota odora i samih mažoretkinja, sa posebnim osvrtom na predvodnicu;
- razlika u godinama i visini mažoretkinja u sastavu;
- rad sa štapom predvodnice kojim se određuje plesna figura ili početak koreografije (članak 30. stavak 1.);
- svi djelovi plesa mažoret-sastava koji se ne smiju ocjenjivati kao zasebni, ali se ipak izvode (npr. pardni defile prije startne i nakon ciljne linije; koreografirani program prije 1. i nakon 2. pauze ili gonga).

Članak 35
Mažoret-skupine svoj paradni defile i koreografiju izvode samo i isključivo na glazbu propisanu u ovom članku. Izvođenje programa na neku drugu vrstu glazbe sankcionirati će se.
Glazba mora biti koračnica ili neka druga melodija 2/4 (dvočetvrtinske) ili 4/4 (četveročetvrtinske) mjere tzv. klasičnog oblika. Glazba mora biti orkestrirana (aranžirana) isključivo za puhači orkestar, limenu glazbu, marching band, brass band, percussion band (orkestar udaraljki), simfonijski ili filharmonijski orkestar, plesni orkestar, big band, dixie-band ili jazz-band pri čemu je zabranjena upotreba kompjutera u svrhu muziciranja ili izvođenja bilo kojih dionica, te samostalnog kompjuterskog montiranja (osnovna upotreba kompjutera u studijskoj montaži nije zabranjena), električnih ritam naprava, sintesajzera i električnih orgulja, te solo električnih gitara ili gitara koje imaju bitnu ulogu u izvođenju glazbe, pri čemu upotreba bas-gitare kao pratećeg instrumenta (bez solo dionica) nije zabranjena.
Najstrože je zabranjena slijedeća vrsta glazbe: pop, disco-folk, rock, reggae, new age, soul, funky, disco, punk, havy-metal, rap, techno, hip-hop, rave, house, underground i slični stilovi. Ako neki stil nije taksativno naveden, a ne može se definirati prema stavku 2. ovog članka također je zabranjen. Svi ovi oblici dozvoljeni su samo ako su preorkestrirani na način i za orkestre opisane u stavku 2. ovog članka.
Pravila stavka 1, 2, 3. i 4. ovog članka ne odnose se na neformacijske programe iz članka 45. Natjecateljskog pravilnika, osim obveze 2/4 (dvočetvrtinske) ili 4/4 (četveročetvrtinske) mjere.
Tempo glazbene podloge nije ograničen i stvar je odabira svakog sastava.

B) PARADNI DEFILE

Članak 36.
Paradni defile je plesni izražaj mažoretkinja koji se izvodi u hodu pri čemu se zanemaruje plesni korak u korist čestih promjena koreografiranih formacija i tehniciranja sa štapom u hodu. Pri promjenama formacija tvore se različiti likovi i figure.

Članak 37.
Paradni defile se izvodi u mimohonom defileu dužine 100 metara (ocjenjuje se mimohod od kontinuiranih 100 metara između startne i ciljne crte). Mimohod mora biti organiziran tako da svih 100 metara staze dovoljno dobro vide svi suci, te da u stazi ne bude manje od 1 i više od 4 zavoja, gdje zavoji zajedno imaju najviše 360 stupnjeva, pri čemu svaki zavoj ne smije imati više od 230 stupnjeva, a zavoji manji od 60 stupnjeva ne smatraju se zavojima.
Staza za paradni defile mora biti tvrde jednolične podloge (nije dozvoljena meka podloga kao što je npr. trava, te nejednolična podloga kao što je npr. šljunak, betonske ploče sa deniveliranim razmacima i sl.), širine 6 metara. Staza za paradni defile mora biti bez kosina (uspona ili padova). Iznimno delegat Saveza uz konzultacije sa sucima može dozvoliti manje kosine na stazi, ako iste ne utječu na kvalitetu izvedbe.
Paradni defile se izvodi na koračnice. Sastav sam odabire melodiju, dužinu i tempo koračnice, te eventualne ritmičko-udaračke dionice. Koračnica se ne smije prekidati. Ukoliko se prekida pojedina melodija ne smije se prekidati ritmička ujednačenost.

Članak 38.
Stazu za paradni defile mažoret-sastav mora prijeći za maksimalno 3 minute.
Mjerenje vremena trajanja paradnog defilea započinje trenutkom kada prva mažoretkinja prijeđe startnu liniju, a zaustavlja se kada prva mažoretkinja prijeđe ciljnu liniju.
Nije dozvoljeno prekidanje ritma ili potpuno stajanje formacije (radi promjene pjesme ili formacije), osim ako se ne radi o statičnim figurama. Ukoliko sastav izvodi statične figure ili se kreće obrnuto od smjera kretanja defilea isto mora biti kratko i koreografski jasno.

Članak 39.
U paradnom defileu se ne smiju ocjenjivati kretnje, formacije, koreografije i izgled pratećeg orkestra. Ako orkestar aktivno sudjeluje u koreografiji mažoret-sastava ocjenjuje se samo dio koji se odnosi na mažoretkinje, a zanemaruje se participiranje orkestra u koreografiji i/ili formaciji.
Suci moraju biti najmanje 3 metra ispred ili iza mažoret-sastava tijekom paradnog defilea.

Članak 40.
Osim formacijskih i zajedničkih pravila ocjenjivanja u paradnom defileu posebno se ocjenjuju:
- promjene formacija (iz jedne u dvije, iz dvije u četiri... kolone, promjene redova...);
- formacijske figure (različitost figura, vizualni efekt, djelotvornost);
- statičnost ili dinamičnost formacije u figuri;
- poravnanje redova i kolona;
- brzina i težina promjena formacija (promjene sa okretima, sinkronizacija);
- zavijanja i skretanja, sa posebnim osvrtom na izvođenje figura u zavojima;
- ujednačenost i težina figura;
- tehnika;
- eventualni plesni koraci (težina, broj, uklopljenost);
- uloga, utjecaj i koreografija predvodnice.

C) KOREOGRAFIRANI PROGRAM

Članak 41.
Koreografirani program se izvodi na pozornici ili omeđenom prostoru pri čemu do izražaja dolaze plesni koraci uz promjene u formaciji.

Članak 42.
Pozornica za izvođenje koreografiranog programa veličine je 12 x 12 metara. Pozornica ili omeđeni prostor mora biti izrađen od tvrdog jednoličnog materijala, a što je opisano u 2. stavku 37. članka. Kosine na pozornici ili omeđenom prostoru iznimno dozvoljene u 2. stavku 37. članka ovog pravilnika nisu dozvoljene u slučaju koreografiranog programa.
Pozornica ne smije biti podignuta, odnosno od tla smije biti povišena za najviše 30 centimetara. Ukoliko pozornica nije u istom nivou sa okolinom mora oko podija od 12 x 12 metara na svim djelovima imati još najmanje 4 metra praznog prostora u istoj visini sa pozornicom.

Članak 43.
Koreografirani program ne smije biti kraći od 121 niti duži od 239 sekundi. U neformacijskim programima koreografirani program ne smije biti kraći od 61 niti duži od 149 sekundi. Ocjenjuje se dio od prve pauze do druge pauze, dok se uvodna - dolazna (prije prve pauze) i završna - odlazna (nakon druge pauze) koreografija ne smije ocjenjivati. Pauza je mirovanje sastava bez glazbe. Svaka pauza mora trajati oko 5 sekundi.
Mažoret-sastav obvezan je pozdraviti suce pri dolasku i odlasku sa prostora za statičnu koreografiju. Ukoliko mažoret sastav ne pozdravi ili pozdrav nije učinjen dovoljno jasno da ga suci zapaze, isto će se sankcionirati. Pozdrav nije obvezan kod paradnog defilea.

Članak 44.
U koreografiranom programu posebno se ocjenjuje:
- težina koreografije, pojedinih plesnih koraka i formacija;
- raznolikost i maštovitost plesnih koraka i promjena u formaciji, te pojedinih figura;
- originalnost;
- broj ponavljanja određenih plesnih dionica, ako ponavljanja ima;
- prilagođavanje plesnih koraka iz drugih plesova, plesu mažoretkinja;
- sinkronizacija plesnih koraka sa tehniciranjem sa štapom;
- prilagodljivost i paset koreografije odabranoj melodiji i tempu;
- umjetnička vrijednost izvedbe.

D) NEFORMACIJSKI PROGRAMI

Članak 45.
Mažoretkinje se mogu natjecati u neformacijskim programima u koje se ubrajaju solo (ples samo jedne mažoretkinje) i par (ples dvije mažoretkinje).
Neformacijski programi mogu se plesati u juniorskom i seniorskom dobnom razredu. Iz jednog sastava (jednog dobnog razreda jednog tima) može plesati najviše po jedan solo i jedan par. Pojedina mažoretkinja smije plesati samo u jednom neformacijskom programu.
U neformacijskim programima nisu dozvoljeni izuzeci od dobnih razreda, tj. mažoretkinje se mogu natjecati samo i isključivo u svom dobnom razredu.

Članak 45a
Neformacijski programi ne plešu paradni defile, te se na njih ne odnose pravila paradnog defilea. Neformacijski ples ocjenjuje se po identičnim pravilima kao i formacijski, no na isti se ne primjenjuju ona pravila koja se odnose isključivo na formaciju. Sva pravila koja se iz formacije, na bilo koji način, mogu primjeniti na neformacijski ples primjenjuju se.
Svaka mažoretkinja koja se natječe u solu ili paru mora na istom natjecanju plesati u formaciji tog sastava (identičnog tima i identičnog dobnog razreda), te u identičnoj odori (uniformi) u kojoj pleše i u sastavu. Rezervne mažoretkinje ne smatraju se plesačicama u formaciji. Mažoretkinja čija formacija (sastav) ne sudjeluje na natjecanju ne može se na istom natjecati. Za Europsko prvenstvo HMS izdaje potvrdu da je mažoretkinja sudjelovala u formaciji Državnog prvenstva doćim se može natjecati u neformacijskom programu Europskog prvenstva čak i ako se njena formacija (sastav) nije kvalificirao na Europsko prvenstvo.
Mažoretkinja koja osvoji prvo mjesto ne smije se nazivati “prvakinjom”, a koja osvoji 2. mjesto ne smije se nazivati “viceprvakinjom” već se naziva osvajačicom “1 (2) mjesta” odnosno “zlatne (srebrne) medalje”. Kršenje ove odredbe sankcionirati će se suspenzijom od natjecanja u neformacijskim oblicima od najmanje 2 (dvije) godine, te najstrožim kaznama HMS-a.

VIII. OSNOVNI UVJETI NATJECANJA

Članak 46.
Svakom mažoret-sastavu mora se osigurati redovito treniranje tijekom natjecanja, a prema potrebama sastava. Svaki sastav mora imati barem jednu službenu probu za postavljanje pozicija u specifičan prostor za koroegrafirane programe.
Svakom sastavu mora se odobriti barem jedna službena proba na stazi za defile nakon što je staza definirana i pripremljena za defile.

Članak 47.
Svi plesni izražaji mogu se izvoditi na živu glazbu.
Sastavi mogu izvoditi program na play-back pri čemu ozvučenje mora biti kvalitetno na svim djelovima staze ili pozornice.
U slučaju plesanja na živu glazbu sastavi mogu dovesti svoje orkestre ili plesati na orkestar organizatora, ako ga ima. U potonjem slučaju ne smije se dozvoliti preferiranje sastava prema auditoriju zbog domaćeg orkestra kroz najavu orkestra ili kretnje sastava. Orkestar organizatora mora biti samo jedan, tj. organizator ne smije dovesti više različitih orkestara koji bi svirali za različite sastave.

IX. NAČIN OCJENJIVANJA

Članak 48.
Suci ocjenjuju sastav prema sljedećim ocjenama:
• za umjetnički dojam 0 do 30 bodova;
• za tehnički dojam 0 do 30 bodova;
• za tehniciranje sa štapom 0 do 30 bodova;
• za opći dojam 0 do 10 bodova.
Sastavu se dodaje, ovisno o veličini, sljedeći broj pozitivnih bodova za sinkronizaciju:
• formacija od 09 do 12 mažoretkinja = 4 boda;
• formacija od 13 do 16 mažoretkinja = 6 bodova;
• formacija od 17 do 20 mažoretkinja = 8 bodova;
• formacija od 21 do 25 mažoretkinja = 10 bodova.

Članak 49.
Za umjetnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenuje:
• umjetnička vrijednost, ljepota, težina i originalnost koreografije (neovisno o samoj izvedbi iste);
• ljepota i težina, raznolikost i maštovitost, te originalnost plesnih koraka (neovisno o samoj izvedbi istoga);
• ljepota i težina promjena formacija, te raznolikost i maštovitost formacija i formacijskih figura (neovisno o samoj izvedbi istih);
• uklopljivost tehniciranja sa štapom (koji se posebno ocjenjuje) u ukupnu koreografiju;
• prilagođavanje i paset koreografije odabranoj melodiji i tempu.
Ocjena umjetničkog dojma odgovara na pitanje: “Koliko se meni sviđa koreografija, plesni koraci i promjene formacija pri čemu zanemarujem samu izvedbu?”

Članak 50.
Za tehnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenjuje:
• ujednačenost stupovnog koraka;
• poravnatost redova i formacija, ujednačenost formacije i pravilna izmjena formacija te postavljanje formacijskih figura;
• tehnička izvedba plesnih koraka;
• držanje tijela i oblik figure plesačice (ne odnosi se na fizički izgled), te “komunikacija sa publikom”.
Ocjena tehničkog dojma odgovara na pitanje: “Kako je koreografija izvedena od pojedinačne mažoretkinje neovisno o tome sviđa li mi se koreografija ili ne, tj. neovisno o tome kakav umjetnički dojam imamo o koreografiji?”.

Članak 51.
Za teniciranje sa štapom dodjeljuje se maksimalno 30 bodova i to na slijedeći način:
• izvode se pretežno figure I stupnja - 0 bodova
• izvode se pretežno figure II stupnja - 0 do 6 bodova
• izvode se pretežno figure III stupnja - 0 do 12 bodova
• izvode se pretežno figure IV stupnja - 6 do 18 bodova
• izvode se pretežno figure V stupnja - 12 do 24 boda
• izvode se pretežno figure VI stupnja - 18 do 30 bodova
Pretežno izvođenje nekog stupnja pretpostavlja prosječno izvođenje tog stupnja, neovisno o tome je li formacija povremeno izvodila figure višeg ili nižeg stupnja.
Osim umještnosti izvođenja figura sa štapom konačna ocjena tehniciranja sa štapom sadržava i različitost figura, brzinu i sugurnost u tehniciranju sa štapom. U ovoj ocjeni zabranjeno je uzimati u obzir količinu padova štapova na zemlju, koji se posebno kažnjavaju.
I. stupanj tehniciranja sa štapom su svi oni pokreti sa štapom u kojem se štap ne koristi dinamično već statično, tj. to su one figure koje bi se umjesto sa štapom mogle izvoditi i sa nekim drugim rekvizitom ili čak i bez rekvizita (npr. držanje štapa u ruci, pomicanje statičnog štapa gore-dolje, na stranu, pomicanje ruke sa statičnim štapom isl.).
II. stupanj tehniciranja sa štapom su sve osnovne figure sa štapom a to su vodoravna vrtnja (“kuhanje”) ili okomita vrtnja (“osmica”), te sve varijacije ovih vrtnji sa jednom rukom (od tijela, ka tijelu, polovina osmice, u raznim smjerovima kao npr. gore-dolje i sl.).
III. stupanj tehniciranja sa štapom su jednostavne figure, a to su:
• figure podržavanja okomite vrtnje ispred tijela tzv. “sunce” i to u svim kombinacijama (iza leđa, iznad glave, sa poluokretom)
• figure okomite vrtnje uz obilježavanje kružnice oko tijela tzv. “zvjezdica” i to u svim kombinacijama (osnovna, ubrzana, iza leđa, ispod noge u različitim varijacijama)
• figure kračeg i izuzetno jednostavnog lebdenja (kada štap nema kontakta ni sa kojim dijelom ruke neko vrijeme) pri čemu odbacivanje i prihvačanje štapa mora biti izuzetno jednostavno.
IV. stupanj tehniciranja sa štapom su srednjeteške figure, a to su:
• figure koje se izvode između prstiju i to vodoravno i okomito
• figure koje se izvode u kombinaciji sa nekim drugim dijelom tijela kao što su vrtnje oko natkoljenice, potkoljenice i gležnja, struka, preko leđa, oko vrata i ručnih zglobova, tzv. rolovi
• figure težih lebdenja štapa u kojima štap lebdi izuzetno visoko uz lagano odbacivanje i prihvačanje štapa
• figure težih lebdenja štapa u kojima štap lebdi kratko uz vrlo teško odbacivanje i/ili prihvačanje štapa (ispod noge, iza leđa, lebdenje sa okretima, iz piruete, kroz prste i dr.)
• figure lakših dobacivanja štapova (izmjene štapova između mažoretkinja pri čemu štap mora neko vrijeme lebdjeti) a da štap leti kratko, te odbacivanje i prihvačanje štapa mora biti izuzetno jednostavno.
V. stupanj tehniciranja sa štapom su vrlo teške figure, a to su:
• figure koje se izvode na dlanu i na jagodicama prstiju (bez podržavanja vrtnje nekim drugim dijelom tijela)
• figure ekstremnih lebdenja štapova pri čemu štap lebdi izuzetno visoko uz vrlo teško odbacivanje i/ili prihvačanje štapa
• figure težih dobacivanja štapova pri čemu štap leti izuzetno dugo uz lagano odbacivanje i/ili prihvačanje štapa
• figure težih dobacivanja štapova pri čemu štap lebdi kratko uz vrlo teška odbacivanja i/ili prihvačanja štapa
• figure “flipa” (konstatno podržavanje lebdeće rotacije preko palca)
• figure prelamanja u lebdenju dva štapa (kada jedna mažoretkinja baci dva štapa koji u svom letu mjenjaju i međusobno križaju pravac), ili kada se prilikom lebdenja štapa drugi štap prebaci u drugu ruku najmanje figurom III. stupnja tehniciranja sa štapom
• figure sa tri štapa (lebdenje tri štapa).
• figure “lansea” (lebdenje štapa iz rotacije preko palca - tzv. lebdeća modifikacija “flipa”)
VI. stupanj tehniciranja sa štapom su ekstremno teške figure, a to su:
• figure ekstremno teških dobacivanja štapova pri čemu štap leti izuzetno visoko uz vrlo teška odbacivanja i/ili prihvačanja štapa (npr. lanse sa dva okreta)
• figure “flipa” pri čemu se drugom rukom istovremeno izvod najmanje figura II. stupanja tehniciranja sa štapom
• figure u kojima se štap konstantno rotira vratom, podlakticom i nadlakticom, a da pritom za vrijeme konstantne vrtnje nema nikakvih kontakata sa prstima, šakom ili nekim drugim dijelom tijela sa kojima je rotacija uobičajna.

Članak 52.
Za opći dojam moguće je dodjeliti od 0 do 10 bodova pri čemu se ocjenjuju ljepota odora, ljepota mažoretkinja, sa posebnim osvrtom na predvodnicu, razlika u godinama i visini mažoretkinja, odabrana glazba, pokreti predvodnice kojima određuje plesne figure, promjene formacija ili početak koreografije, ulazak i izlazak sa staze za paradni defile, izvođenje prije prve i nakon druge pauze (samo za koreografirnai program), kretanje, formacije i izgled pratećeg orkestra.
U koreografiranom programu zabranjeno je kretanje orkestra izvan mjesta označenog za isti.

Članak 53.
Za vrijeme cijelog ocjenjivanja odbijaju se slijedeći bodovi:
• za svaki pad štapa (kada štap dodirne zemlju) bez obzira na kategoriju tehniciranja, oduzima se za svaki pad štapa po 0,5 bodovaza neformacije i ako formacija ima od 9 do 12 mažoretkinja, 0,4 boda ako formacija ima 13 do 16 mažoretkinja, 0,3 boda ako formacija ima 17 do 20 mažoretkinja i 0,2 boda ako formacija ima 21 do 25 mažoretkinja;
• za svaku sekunda manje ili više od propisane dužine trajanja izvođenja (koreografije ili defilea) 0,3 boda po sekundi
• za nepozdravljanje sudaca prilikom ulaska i/ili izlaska formacije kod koreografiranog plesa 1,0 bod za svako nepozdravljanje.

X. ZBRAJANJE I RANGIRANJE

Članak 54.
Nakon izvođenja zbrajaju se bodovi svakog suca. Svi bodovi se uspoređuju na način da najveći broj bodova suca znači dodjelu 1. mjesta, drugi po visini 2. mjesta itd. Time se dobivaju mjesta, tj. indeksi za izračunavanje skating sustava.
Ukupan plasman izračunava se po skating sustavu koji objedinjava indekse koreografiranog programa i paradnog defilea svih sudaca (kao da se izračunavaju indeksi dvostrukog broja sudaca).

U Zagrebu, 22.siječnja 2005.

Predsjednik HMS-a
Branimir Radic Bilin

- 13:40 - Komentari (20) - Isprintaj - #

03.11.2008., ponedjeljak

STATUT, POSLOVNIK I PRAVILNIK O VISINAMA NAKNADA HMS-a

SUDAČKE KONZULTACIJE HMS-a
u «Zvijezdi Porta», Porat-Lukovo Šugarje
od 28. do 30. studenog 2008.

Dolazak: u petak 28. studenog (od 12 do 22 sata), a najkasnije u subotu 29. studenog do 8 sati
Odlazak: u nedjelju 30. studenog oko 18 sati
Cijena: gratis za suce,
100 kn za sudačke pripravnike,
1.000 kn za ostale (u cijeni su Konzultacije, Okrugli stol, 2 puna pansiona, svi materijali)
* gratis prisustvo samo Okruglom stolu (ne i svim danima Konzultacija, bez smještaja)

Nazočnost svih sudaca i sudaca pripravnika obvezna!
Sucima koji se ne odazovu moguće je skidanje licence za jedan stupanj ili oduzimanje licence.
Sucima pripravnicima koji se ne odazovu sudačko priprvništvo povečati će se za 100%.

Prisustvo osoba koje nisu suci:
je poželjno obzirom da će na ovim konzultacijama naučiti mnogo o suđenju, metodici, novim pravilima... U svakom slučaju HMS preporuča i poziva sve trenere, koreografe i mažoretkinje na prisustvo ovim konzultacijama. Sudjelovanje nesudaca biti će ograničeno, tj. oni neće govoriti i predlagati tijekom sjednica, već će moći samo slušati, no na kraju svake teme dati će se i njima prilika postavljanja pitanja, sudjelovanja u raspravi i iznošenja prijedloga.

Informacije o temama, programu, satnici, kako doci... u proslom postu od 29.10.

Kako su clanovi zatrazili objavu Pravilnika, pocinjemo od ovog posta objavljivati pravilnike HMS-a. Prvo objavljujemo Statut i poslovnik, pa tako redom...

Temeljem Zakona o udrugama (Narodne novine broj 88/01), Skupština Hrvatskog mažoret savez na svojoj 12. redovnoj Skupštini, dana 12. veljače 2006. u Klinča Selu, usvojila je Odluku o izmjenama Statuta HMS-a, te usvaja izmijenjeni

STATUT
Hrvatskog mažoret saveza

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Hrvatski mažoret savez (u daljem tekstu: Savez) je savez udruga građana, klubova, sastava, timova, ansambala koji imaju svojstvo udruge, t.j. svojstvo pravne osobe ili djeluju pri drugoj pravnoj osobi, te ostalih pravnih osoba, koji se udružuju u Savez glede planskog i organiziranog razvitka i unapređenja mažoret-plesa (u daljem tekstu: mažoret-sastavi), a koji se udružuju u Savez glede zaštite interesa svih mažoretkinja i članova Saveza, s težnjom postizanja vrhunskh dostignuća u mažoret-plesu kroz treninge, obuku, razmjenu znanja, edukaciju, seminare i druge vidove suradnje, kao i etičkog i odgojnog djelovanja kroz razvijanje natjecateljskog duha, športskih i kulturnih osobina svojih članova.
Savez ima svojstvo pravne osobe, uz sva prava i obveze koje mu pripadaju prema odredbama Zakona o udrugama.
Savez je neprofitna pravna osoba koja se vodi u registru nadležnog tijela državne uprave.
Kao neprofitabilna i amaterska organizacija u provođenju svojih djelatnosti Savez surađuje s organima uprave, ustanovama, školama, trgovačkim društvima, savezima i drugim klubovima na području Republike Hrvatske, a po potrebi i s ostalima koji djeluju izvan područja Republike Hrvatske.
Za preuzete obveze Savez odgovara svim svojim sredstvima (puna odgovornost).
Rad Saveza je javan. Javnost rada osigurava se na način propisan ovim Statutom.
Savez je samostalan u ostvarivanju svojih ciljeva predviđenih ovim Statutom.

Članak 2.
Članom Saveza može postati svaka pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, i to pod jednakim uvjetom utvrđenim ovim Statutom.
Članom Saveza može postati pravna osoba koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj, a temeljem posebnog poziva Saveza. Ovih članova ne smije biti više od 5% ukupnog broja članova na dan prijema i mogu biti primljeni samo u statusu pridruženih članova. Novi članovi iz ovog stavka mogu se primiti tek po ispražnjenom mjestu unutar kvote. Ukoliko se ukupan broj članova naknadno smanji, već primljeni članovi iz ovog stavka ne gube status pridruženog člana, osim ako Skupština ne odluči drugačije.
Mažoretkinja prema ovom Statutu znači djevojčicu ili djevojku koja u živopisnoj odori uz plesne korake na ritam koračnice u mimohodu ili na mjestu rukuje štapom. Mažoret sastav je svaki onaj sastav koji se sastoji od više mažoretkinja.

II. NAZIV I SJEDIŠTE SAVEZA

Članak 3.
Puni naziv Saveza glasi: HMS - Hrvatski mažoret savez.
Kratica Saveza je: HMS.
Adresa Saveza je: Gundulićeva 1A, 31000 Osijek; a tajništva Saveza je: Trebež 25, 10090 Zagreb. Za svo novčano poslovanje i administrativne poslove upotrebljavati će se adresa tajništva Saveza.
Savez uz puni naziv na hrvatskom jeziku rabi i naziv na engleskom jeziku koji glasi: Croatian majorettes association.
Savez djeluje na području Republike Hrvatske. Djelovanje Saveza je ograničeno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, te pravilima strukovnih međunarodnih asocijacija.
Savez se glede ostvarivanja svojih ciljeva može udružiti u srodne hrvatske ili međunarodne organizacije ili saveze.

Članak 4.
Savez ima pečat okruglog oblika, promjera 35 mm, u kojem se nalazi grb Saveza opisan u stavku 2. članka 5. Statuta.

Članak 5.
Savez ima svoja obilježja i to grb i zastavu. Grb i zastava su ovim Statutom službeno registrirani, a time i pravno zaštićeni od bilo koje uporabe, osim u svrhu djelatnosti Saveza.
Grb Saveza je štit koji se dijeli u trećine. Gornja trećina crvene je boje u kojoj su upisana bijela slova: “HMS”. Druge dvije trećine grba bijele su boje u kojima su prekrižena dva crvena štapa od kojih je lijevi povijesni mažoret-štap sa kuglama, a drugi suvremeni mažoret-štap. Gornja stranica štapa dodiruje manji štit koji se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja, a iz koga izlaze dvije grane sa lišćem svaka do dna bočnih stranica grba. Iznad štita stoji lenta sa natpisom “HRVATSKI”, a ispod štita lenta sa natpisom “MAŽORET SAVEZ”.
Zastava Saveza omjera je 1 : 2 i sastoji se od dva polja dijagonalno podjeljenih. Prvo polje se sastoji od crveno-bijelih kockica. Drugo polje je bijelo i u sredini ima grb saveza.

Članak 6.
Savez zastupaju i predstavljaju predsjednik Saveza i tajnik Saveza“, a određenim slučajevima, definiranim ovim Statutom, i dopresjednik Saveza.

III. CILJEVI I DJELATNOSTI SAVEZA

Članak 7.
Ciljevi Saveza su:
• uspostavljanje i unapređivanje suradnje među članovima Saveza;
• suradnja sa svim klubovima i udruženjima mažoretkinja kao i s privrednim, kulturnim, javnim i športskim organizacijama;
• poticanje suradnje i prijateljskih odnosa među mažoret-sastavima;
• širenje i populariziranje mažoret-plesa;
• poticanje osnivanja mažoret-sastava;
• educiranje i obuka trenera, voditelja i ostalih stručnih osoba radi unapređivanja mažoret-plesa i postizanja vrhunskih rezultata;
• provođenje i organizacija Državnog prvenstva i ostalih natjecanja mažoretkinja;
• organizacija i poticanje održavanja smotri, druženja i ostalih oblika zajedničkih okupljanja mažoret-sastava;
• obuka i stvaranje sudačkog i trenerskog kadra;
• pomaganje u rješavanju pravnih, strukovnih, športskih i inih problema svojih članova;
• osiguravanje financijskih sredstava za svoje djelovanje;
• vođenje evidencije o sudjelovanju svojih članova na natjecanjima i postignutim rezultatima, kao i o drugim djelatnostima značajnim za rad Saveza;
• osiguravanje povlastica za svoje članove;
• zajedničko marketinško i propagandno djelovanje za svoje članove;
• dodjela priznanja zaslužnim aktivnistima i članovima Saveza;
• promicanje ljubavi i poštovanja spram Republike Hrvatske, te promocija iste kroz nastupanja i akcije u zamlji i inozemstvu;
• promicanje humanosti kroz djelovanja i poticanje svojih članova na nastupe za humanitarne organizacije;
• pribavljanje i osiguravanje opreme i sredstava svojim članovima za bavljenje mažoret-plesom;
• promicanje zajedništva i međuljudskih odnosa kroz druženja, nastupe sastava, međusobno pomaganje i zajednička natjecanja.

Članak 8.
Odluku o udruživanju Saveza u bilo koji oblik udruživanja s drugim organizacijama ili Savezima donosi Skupština Saveza, a na prijedlog Upravnog odbora Saveza i to dvotrečinskom večinom glasova.
Predstavnike u organe upravljanja u organizacijama navedenim u stavku 1. ovog članka bira Upravni odbor, a pri čemu im ne prestaje članstvo u Upravnom odboru.
Predstavnici Saveza iz stavka 2. ovog članka imaju slijedeće obveze:
• redovito izvještavati Upravni odbor Saveza o radu i djelovanju organizacije ili tijela u koja je izabran;
• ne donositi važne odluke i stavove bez konzultiranja s Upravnom odborom i Skupštinom Saveza. Sve statutarne ili odluke vezane uz bilo koji pravilnik, akt ili odluku Skupštine ili Upravnog odbora, predstavnik ne može donositi, odnosno mora ih verificirati Skupština, odnosno Upravni odbor, za odluke iz njegove domene;
• predstavnik Saveza u gore navedenim organizacijama i tijelima dužan je biti prisutan na najmanje 75% sazvanih sastanaka u upravnim tijelima u kojima je delegiran;
• aktivno zastupati interese Saveza.
Predstavnik Saveza iz stavka 2. ovog članka može biti opozvan prije isteka mandata na koji je delegiran ako ne ispunjava obveze iz tog mandata. Opoziv predstavnika Saveza u gore navedenim organizacijama i tijelima vrši Upravni odbor Saveza nakon utvrđivanja činjenica o neispunjenju obveza, te imenuje privremenog zamjenika do slijedeće Skupštine.

IV. ČLANSTVO U SAVEZU

Članak 9.
Članom Saveza može postati svaka pravna osoba navedena u članku 1. stavak 1. ovog Statuta sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji prihvaća temeljne odredbe o načinu rada i djelovanja Saveza, te ciljeve Saveza, i to ako je primljen u članstvo Saveza temeljem odredaba ovog Statuta.
Članom Saveza može postati i sastav mažoretkinja koji djeluje kao zasebna sekcija pri nekoj drugoj pravnoj osobi (turistička zajednica, poglavarstvo, DVD, KUD, škola, puhači orkestar, plesni klub...). Ukoliko jedna pravna osoba ima više sekcija mažoretkinja u različitim gradovima i općinama, a Savez te sekcije prihvati kao zasebne članove, pravna osoba ima onoliko glasova koliko ima primljenih sekcija za članove Saveza, pri čemu svaka sekcija (sastav mažoretkinja) mora imati drugu fizičku osobu kao ovlaštenog predstavnika.
Savez razlikuje dvije vrste članova: punopravni članovi i pridruženi članovi.

Članak 10.
Pravna osoba iz članka 9. ovog Statuta mora podnijeti zahtjev za pridruženog člana Saveza. Zahtjevu mora biti priliožena registracija pravne osobe pri nadležnom tijelu državne uprave. Odluku o učlanjenju za pridruženog člana, donosi Upravni odbor na svojoj prvoj sjednici po zaprimanju zahtjeva, i to natpolovičnom većinom prisutnih članova Upravnog odbora. Ovu odluku mora potvrditi Skupština na prvoj slijedećoj sjednici. Ukoliko Skupština ne potvrdi odluku pridruženom članu prestaje članstvo danom Skupštine.
Za punopravnog člana mogu se kandidirati samo već primljeni pridruženi članovi Saveza. Odluku o učlanjenju za punopravnog člana donosi Skupština na svojoj prvoj sjednici po zaprimanju kanidature, i to dvotrečinskom većinom prisutnih članova Skupštine. Kandidatura se može podnijeti i na samoj Skupštini.
Ukoliko Upravni odbor odbije zahtjev za pridruženog člana isti se može žaliti Skupštini Saveza, u roku od 15 dana od odluke Upravnog odbora.
Ukoliko Skupština odbije potvrditi odluku o pridruženom članu ili odbije kandidaturu za punopravnog člana isti se može žaliti Nadzorno-stegovnom odboru, u roku od 15 dana od odluke Skupštine. Nadzorno-stegovni odbor može potvrditi odluku Skupštine ili odluku poništiti i vratiti je na odlučivanje Skupštini. Ukoliko Skupština i po drugi puta ne donese odluku o učlanjenju osoba ne smije podnijeti novi zahtjev u roku kraćem od godine dana.
Žalba za odbijanje primanja punopravnog člana (promicanje iz pridruženog u punopravnog člana) podnosi se i odlučuje na isti naćin opisan u stavku 4. ovog članka, osim što se ponovna odluka donosi i ponovo dvotrečinskom većinom prisutnih članova Skupštine.
Skupština može primiti samo jednog punopravnog člana iz istog grada ili općine, a iznimno dva člana iz istog grada ili općine, ukoliko prijašnji član isto dozvoli. Skupština može istom procedurom primiti još najviše jednog člana (t.j. ukupno najviše tri) u pridruženo članstvo.

Članak 11.
Savez vodi evidenciju o svojim članovima.
Savez može izdati unificirane iskaznice i/ili knjižice koje dobija svaki član Saveza ili članovi člana Saveza. Ukoliko Savez izda takvu iskaznicu, o njenom obliku i sadržaju donosi se poseban Pravilnik.

Članak 12.
Punopravni članovi Saveza imaju pravo:
• sudjelovati u radu tijela Saveza na način propisan ovim Statutom, te drugim aktima Saveza;
• birati i biti biran u tijela Saveza na način propisan ovim Statutom;
• biti pravodobno izvješćivan o radu Saveza i njegovih tijela, te o materijalno-financijskom poslovanju;
• sudjelovati na natjecanjima, smotrama i drugim oblicima suradnje Saveza;
• polaziti tečajeve, seminare, obrazovne oblike i strukovne ispite koje provodi Savez.
Pridruženi članovi Saveza imaju pravo:
• sudjelovati u radu tijela Saveza na način propisan ovim Statutom, te drugim aktima Saveza, bez prava glasanja, biranja i prava biti biran;
• biti pravodobno izvješćivan o radu Saveza i njegovim tijelima, te o materijalno-financijskom poslovanju;
• pridruženi član nema pravo sudjelovati na natjecanjima, ali ima pravo sudjelovati na smotrama i drugim oblicima suradnje Saveza (seminari, predavanja, susreti isl.);
• polaziti tečajeve, seminare i obrazovne oblike, no nemogu izlaziti na strukovne ispite koje provodi Savez, osim ako drugačije ne odredi Upravni odbor ili Skupština HMS-a u svakom konkretnom slučaj.

Članak 13.
Članovi Saveza imaju obvezu:
• svojim radom i aktivnostima doprinositi ostvarenju svrhe i ciljeva Saveza;
• svojim osobnim ponašanjem doprinositi ugledu Saveza i međunarodnih institucija u koje je učanjen Savez, te ih popularizirati;
• poštivati zakone i promicati ugled Republike Hrvatske, posebno u inozemstvu;
• uredno plaćati članarinu;
• izvršavati i druge obveze utvrđene ovim Statutom, aktima Saveza, te odlukama Saveza.

Članak 14.
Punopravno članstvo u Savezu prestaje ukoliko se član u tri godine nije pojavio niti na jednoj smotri ili natjecanju kao sudionik sa svojim mažoret-sastavom, a da se njegov predstavnik nije pojavio u istom roku na Skupštini, sjednici tijela ili seminarima i drugim aktivnostima Saveza.
Punopravno članstvo prestaje i ako član nije platio članarinu u roku dužem od dvije godine.
Punopravno članstvo prestaje i ako se član nije pojavio više od četiri godine niti na jednoj smotri ili natjecanju kao sudionik sa svojim mažoret-sastavom, bez obzira što se njegov predstavnik pojavio na ostalim aktivnostima sastava.
Član koji je izgubio status punopravnog člana automatski postaje pridruženi član.
Pridruženo članstvo prestaje članu koji 5 godina nije bio niti na jednoj aktivnosti saveza opisanoj u stavku 1. ovog članka, ili 5 godina nije platio članarinu Savezu. Takav član briše se iz evidencije članova.

Članak 15.
Članstvo u Savezu može prestati iz slijedećih razloga:
• razloga opisanim u članku 14. Statuta;
• dragovoljnim istupanjem;
• isključenjem iz Saveza;
• utrnućem rada člana o čemu isti obavještava Savez;
• prestankom djelovanja Saveza.

Članak 16.
Član može biti isključen iz Saveza u slijedećim slučajevima:
• ako svojim radom i ponašanjem šteti Savezu i njegovom ugledu;
• ako radi protiv interesa Saveza, te ne izvršava obveze člana Saveza;
• ako grubo krši najbitnije odredbe Statuta ili drugih akata Saveza;
• ako radi protivno ugledu ili ne poštuje zakone Republike Hrvatske.
Odluku o isključenju člana Saveza donosi Skupština dvotrečinskom većinom svih članova Skupštine. Odluka Skupštine je konačna.

V. IMOVINA UDRUGE

Članak 17.
Imovinu Saveza čine novčana sredstva, te pokretnine i nekretnine Saveza.

Članak 18.
Savez kao pravna osoba ima žiro-račun putem kojeg raspolaže sa novačnim sredstvima na način propisan zakonom.
Materijalno-financijsko poslovanje Saveza vodi se i organizira na način i u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i općim aktima Saveza.

Članak 19.
Prihodi Saveza ostvaruju se iz slijedećih izvora:
• od članarine;
• od kotizacije i startnine natjecatelja na natjecanjima propisane općim aktima i pravilnicima Saveza;
• od participacija i kotizacija za sudačke, trenerske i ine seminare, obrazovne programe, ispite isl.;
• od prodaje ulaznica sa športskih i drugih priredbi;
• od igara na sreću;
• od dotacija, sponzorstva, donacija, priloga isl.;
• korištenjem sredstava Proračuna Republike, županija, općina ili gradova u kojima Savez djeluje;
• od prodaje reklamnih predmeta i suvenira;
• od naknade za reklamu;
• od sredstava međunarodnih organizacija i institucija;
• iz drugih izvora.

Članak 20.
Savez može stjecati i otuđivati pokretnine i nekretnine u skladu sa zakonom.
Odluku o stjecanju ili otuđivanju pokretnina ili nekretnina donosi Upravni odbor svojom odlukom.

Članak 21.
Korištenje financijskih sredstava tijekom kalendarske godine obavlja se na osnovu financijskog plana koji donosi Upravni odbor na početku poslovne godine.
Tajnik Udruge odgovoran je za zakonitost korištenja i raspolaganja imovinom Saveza.

VI. UPRAVLJANJE SAVEZOM

Članak 22.
Radom Saveza upravlja se putem slijedećim tijela:
• Skupština;
• Upravni odbor;
• Nadzorno-stegovni odbor.
Prava, obveze i nadležnosti tijela upravljanja Saveza uređuju se ovim Statutom, te poslovnicima o radu.

a) Skupština Saveza

Članak 23.
Skupština Saveza najviše je tijelo upravljanja Savezom.

Članak 24.
Skupština Saveza nadležna je za:
• donošenje i mjenjanje Statuta Saveza i drugih općih akata i pravilnika Saveza, poglavito Natjecateljskog pravilnik, Stegovnog pravilnika i Sudačkog pravilnika;
• donošenje Poslovnika o radu Skupštine Saveza;
• usvajanje planova i programa rada Saveza;
• razmatranje i usvajanje izvješća tijela Saveza;
• odlučivanje o statusnim promjenama Saveza;
• biranje i razrješavanje članova Upravnog odbora, te Nadzorno-stegovnog odbora;
• biranje i razrješavanje predsjednika i tajnika Saveza;
• utvrđivanje poslovne politike Saveza;
• donošenje odluke o osnivanju trgovačkog društva;
• usvajanje financijskog plana i završnog računa Saveza;
• odlučivanje o nabavci i otuđivanju osnovnih sredstava za rad čija vrijednost premašuje 1.000,00 kn
• odlučivanje o visini članarine, startnine i kotizacije za tekuću godinu;
• donošenje godišnjeg plana rada;
• odlučivanje o prestanku djelovanja i postojanju Saveza;
• obavljanje drugih poslova iz djelokruga aktivnosti Saveza utvrđenih ovim Statutom.

Članak 25.
Članovi Skupštine Saveza su svi punopravni članovi Saveza, a koje članove u Skupštini predstavlja ovlaštena fizička osoba člana ili osoba koju pismeno ovlasti ovlaštena fizčka osoba člana najkasnije do početka rada Skupštine.
Pridruženi članovi Saveza mogu prisustvovati sjednicama Skupštine, imaju pravo na njima raspravljati i predlagati, te rasparčavati materijale, ali ne glasaju na istima.
Članak 26.
Skupština Saveza iz svojih redova bira predsjednika, dopredsjednika i tajnika Skupštine.
Predsjednik Skupštine Saveza je ujedno i predsjednik Saveza.
Predsjednik Skupštine saziva sjednice Skupštine, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama i rukovodi radom Skupštine.
Tajnik Skupštine vodi zapisnik Skupštine, te obavlja tehničke poslove koje mu naloži predsjednik Skupštine (prebrojavanje glasova, kontrola snimanja sjednica isl.).
Predsjednik i tajnik Skupštine Saveza zastupaju i predstavljaju Savez u zemlji i inozemstvu.
Dopredsjednik Skupštine je ujedno i dopredsjednik Saveza, koji mjenja predsjednika Saveza u slučaju spriječenosti predsjednika a uz ovlaštenje predsjednika. Dopredsjednik Skupštine mijenja predsjednika i u slučaju trajne spriječenosti predsjednika za obnašanjem svoje funkcije (smrti, dugotrajne teške bolesti, neuračunjivosti, bitno smanjenje uračunjivosti, nemogučnosti kontakta sa predsjednikom radi promjene boravišta ili prebivališta dužem od 60 dana, gubitka poslovne sposobnosti i sl.). Svi ovi izuzeci moraju se dokazati Upravnom odboru i/ili Skupštini Saveza (obavijest o smrti, lječnički nalaz, povratnice pošte, presuda o izricanju kazne zatvora...) ili Upravni odbor mora dvotrečinskom večinom svih članova isto potvrditi. Samo u slučajevima navedenim u ovom stavku dopredsjednik Skupštine zastupa ili predstavlja Savez u zemlji i inozemstvu a do sazivanja izvanredne Skupštine, izuzev zastupanja u financijskom poslovanju koje nije moguće ni u kom slučaju. U slučaju kada je predsjednik trajno spriječen obnašati svoju funkciju dopredsjednik Saveza mora sasvati izvanrednu Skupštinu Saveza u roku od 30 dana.

Članak 27.
Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu na zahtjev:
• Upravnog odbora;
• Nadzorno-stegovnog odbora;
• jedne petine ukupnog broja članova Skupštine.
Upravni odbor i Nadzorno-stegovni odbor mogu sazvati Skupštinu temeljem svoje odluke, bez obzira na razlog sazivanja, a koji razlog moraju navesti u Zahtjevu za sazivanje Skupštine. Petina članova Skupštine može sazvati Skupštinu temeljem svojeg Zahtjeva koji mora biti potpisan od članova koji Skupštinu žele sazvati, a u kojem Zahtjevu mora stajati razlog sazivanja Skupštine.
Temljem zahtjeva tijela ili članova iz stavka 2. ovog članka predsjednik Skupštine Skupštinu mora sazvati u roku od 15 dana. Ukoliko predsjednik odbije sazvati Skupštinu, ili to ne učini u roku od 15 dana, Skupštinu može sazvati tajnik ili drugi član Upravnog odbora ako je sazivanje tražio Upravni odbor. U istom slučaju Skupštinu saziva jedan od članova Nadzorno-stegovnog odbora ako je taj odbor tražio sazivanje Skupštine, te jedan od članova koji su tražili sazivanje Skupštine (petina članova iz stavka 2. ovog članka) kojeg su u Zahtjevu za sazivanje Skupštine ovlastili ostali članovi koji su sazivanje tražili, a što mora biti sastavni dio Zahtjeva istaknut u obliku: “Ukoliko predsjednik Skupštine ne sazove Skupštinu u roku od 15 dana, za sazivanje iste, temljem stavka 3. članka 27. Statuta Hrvatskog mažoret saveza, ovlaštenje ima član Skupštine”, nakon čega se upisuje ime i prezime ovlaštenog člana.
U slučajevima iz stavka 3. ovog članka Skupština je legalno i legitimno sazvana, pri čemu istu vodi predsjednik Skupštine, a ukoliko se na istu ne odazove, jedan od članova Skupštine kojeg bira Skupština na početku sjednice. Do izbora člana koji će voditi Skupštinu, istu vodi onaj član koji ju je sazvao.
Skupština Saveza saziva se redovno jednom godišnje, a saziva je predsjednik Saveza. Svaka redovna sjednica Skupštine je i izborna.
Poziv na Skupštinu s prijedlogom dnevnog reda i materijalima dostavlja se svim članovima Saveza najkasnije 15 dana prije održavanja Skupštine. U izuzetnim slučajevima predsjednik Saveza može sazvati Skupštinu i u kraćem roku, ali ne kraćem od 3 dana, pri čemu mora preduzeti sve radnje da bi svi članovi bili obavješteni o održavanju Skupštine.
Obveza je članovima sudjelovati u radu Skupštine.

Članak 28.
Predsjednik Skupštine može dati ovlaštenje tajniku Saveza da ga zamjenjuje umjesto dopredsjednika, i to u konkretnim slučajevima koje isti mora definirati.
Mandat predsjednika i tajnika traje dvije (2) godine.

Članak 29.
Rad Skupštine Saveza je javan. Javnost rada Skupštine se ostvaruje kroz pozivanje predstavnika medija i nečlanova na sjednice Skupštine, otvorenost sjednica Skupštine i drugih tijela Saveza za sve zaniteresirane, kao i kroz slanja zapisnika, odluka, informacija, press-materijala i sličnim materijala medijima po završetku Skupštine. Javnost rada ogleda se i kroz izdavanje lista Saveza koji prenosi sve bitne odluke Skupštine i ostalih tijela Saveza.
Iznimno Skupština natpolovičnom većinom glasova može proglasiti tajnost rada, i to isključivo ukoliko će se raspravljati ili odlučivati o pitanjima:
• koja bi mogla kompromitirati ili naštetiti ugledu Saveza (npr. o možebitnim malverzacijama trenera ili članova, sumnji o potkupljivosti sudaca isl.);
• vezanim uz presumpcije o kojima će se po završetku Skupštine donjeti posebno priopčenje, elaborat, te stegovni ili sudski spor.
Skupština odlučuje na sjednicama koje mogu biti redovne ili izvanredne.

Članak 30.
Skupština može donositi pravovaljane odluke ako je sjednici nazočna polovina od ukupnog broja punopravnih članova (kvorum). U ukupnu brojku punopravnih članova ne ubrajaju se oni članovi koji nisu platili članarinu za prethodnu godinu, doćim privremeno gube pravo glasa, te se za tu Skupštinu ne ubrajaju u kvorum.
Odluke Skupštine donose se u pravilu javnim glasovanjem, a izuzetno se može odlučiti da se o pojedinim pitanjima glasuje tajno.
Odluke Skupštine su pravovaljane ako je za njih glasovala natpolovična većina od broja nazočnih glasova, osim ako ovaj Statut nalaže dvotrećinsku ili neku drugu većinu potrebnih glasova.

b) Upravni odbor

Članak 31.
Upravni odbor Saveza je upravno (izvršno) tijelo Skupštine koja ga bira i kojoj odgovara za svoj rad.

Članak 32.
Upravni odbor broji 7 članova. Predsjednik, dopredsjednik i tajnik Skupštine Saveza istovremeno su predsjednik, dopredsjednik i tajnik Upravnog odbora i njegovi su članovi imenovanjem na funkcije od strane Skupštine. Skupština može odlučiti da tajnik Saveza nije član Upravnog odbora, t.j. da mora prisustvovati sjednicama Upravnog odbora gdje obnaša sve dužnosti tajnika (vođenje zapisnika, prebrojavanje glasova…), ali na njima nema pravo glasa.
Mandat članova Upravnog odbora traje dvije godine, i može biti reizabran.
Skupština može opozvati Upravni odbor ili pojedine članove Upravnog odbora u slučaju prekoračenja ovlaštenja, ukoliko se djelatnost Upravnog odbora kosi sa zakonom ili moralnim načelima, u slučaju nepoštivanja odluka i akta Skupštine ili njenih tjela, u slučaju lošeg i neučinkovitog rada ili rada koji se kosi sa aktima ili politikom Saveza, ili pak ukoliko djelatnosti ili pojedine radnje Upravnog odbora djeluju protiv interesa ili boljitka Saveza, ili djeluje u korist konkurentskih pravnih i fizičkih osoba.
Ukoliko Skupština razrješava cijeli Upravnog odbor tada bira novi s punim mandatom, a ukoliko razrješava pojedine članove Upravnog odbora, Skupština tada bira nove članove Upravnog odbora na vrijeme do isteka mandata Upravnog odbora u čiji su sastav birani.

Članak 33.
Predsjednik Upravnog odbora saziva sjednice, predlaže dnevni red, rukovodi radom Upravnog odbora, te vodi brigu o pravovaljanosti odluka i drugih akata koje je donio Upravnog odbor i Skupština Saveza.
Predsjednik Upravnog odbora potpisuje odluke koje donosi Upravni odbor Saveza. Ukoliko predsjednik Upravnog odbora ovlasti tajnika isti može potpisivati odluke iz ovog stavka.
U odsutnosti predsjednika Upravnog odbora mijenja ga dopredsjednik, a u slučaju odsutnosti dopredsjednika, tajnik Upravnog odbora.
Upravni odbor zasjeda po potrebi, a najmanje jednom godišnje. Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora:
• kada ocijeni da je potrebno sazvati sjednicu;
• na zahtjev Skupštine ili Nadzornog odbora;
• na zahtjev najmanje četvrtine članova Upravnog odbora (dakle najmanje 2 člana)

Članak 34.
Tajnik Upravnog odbora rukovodi poslovanjem i radom stručnih službi Saveza u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktima. Tajnik Upravog odbora poslovno je tijelo Saveza.
Tajnik Upravnog odbora obavlja slijedeće poslove:
• organizira obavljanje stručnih, tehničkih i pomoćnih službi Saveza;
• odgovoran je za zakonitost u poslovanju Saveza;
• zaključuje pravne poslove u ime i za račun Saveza;
• daje stručne upute djelatnicima u stručnim službama;
• brine o provođenju odluka Skupštine i Upravnog odbora;
• podnosi potrebna izvješća tijelima Saveza;
• vodi zapisnik Upravnog odbora;
• obavlja i ostale poslove prema odlukama tijela Saveza.
Za svoje rad, kao i za rad stručnih službi tajnik je odgovoran Upravnom odboru Saveza.
Nalogodavac za izvšavanje financijsko-materijalno poslovanja Saveza, a u skladu sa olukom Skupštine, su predsjednik Saveza i tajnik Saveza.
Tajnik mijenja dopredsjednika po identičnim pravilima opisanim u članku 26. stavak 6. ovog Statuta.

Članak 35.
Upravni odbor Saveza obavlja slijedeće poslove:
• provodi odluke, zaključke i preporuke Skupštine;
• predlaže izmjene i dopune Statuta i drugih akata Saveza;
• predlaže Skupštini program razvoja Saveza;
• donosi potrebne odluke o organiziranju natjecanja, smotri i ostalih susreta mažoretkinja;
• delegira suce i delegata na natjecanjima u zemlji i inozemstvu;
• delegira natjecatelje za međunarodna natjecanja;
• odobrava participaciju sastava koji žele sudjelovati na okupljanjima koja nemaju natjecateljski karakter u inozemstvu;
• odobrava sudjelovanje članova na strukovnim usavršavanjima u inozemstvu;
• preuzima stegovni postupak u prvom stupnju ukoliko nastupi šutnja Nadzorno-stegovnog odbora;
• osigurava redovito izvješćivanje javnosti i članstva Saveza o radu i rezultatima Saveza;
• donosi odluke o nagrađivanju, izvanrednom nagrađivanju mažoretkinja i ostalih djelatnika Saveza za postignute rezultate;
• dodjeljuje priznanja u ime Savez;
• odlučuje o drugim pitanjima od značaja za rad Saveza ili koja mu u nadležnost odredi Skuptšina.
U slučaju nedoumice u suprotnosti odluke Skupštine, Upravni odbor se mora posavjetovati sa članovima Skupštine, ili sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine.
Skupština može promjeniti bilo koju odluku Upravnog odbora.

Članak 36.
Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova Upravnog odbora. Sjednica Upravnog odbora je pravovaljana ako je na sjednici nazočno više od 50% članova Upravnog odbora (dakle najmanje 4).

Članak 37.
Upravni odbor može osnovati privremena radna tijela i komisije.
Upravni odbor može osnovati i stalna radna tijela i komisije, i to:
• Komisiju za odnose sa drugim Savezima;
• Natjecateljsku komisiju (odbor, vijeće);
• Savjet Saveza;
• Komisiju za suradnju sa medijima i odnose sa javnošću;
• Komisiju za školovanje u mažoret plesu;
• Sudačku komisiju.
Ukoliko Upravni odbor osnuje stalna ili privremena radna tijela i komisije za iste mora donijeti Uputstvo o djelatnostima i načinu rada ili Naputak o radu.

c) Nadzorno-stegovni odbor

Članak 38.
Nadzorno-stegovni odbor sastoji se od tri (3) člana koji ne smiju biti članovi Upravnog odbora Saveza.
Odluke Nadzorno-stegovnog odbora su pravovaljane ako su izglasane dvotrećinskom većinom glasova (najmanje 2 od 3 glasa), pri čemu na sjednici mora biti najmanje ˝ svih članova (najmanje 2).
Mandat članova Nadzorno-stegovnog odbora traje dvije godine i može biti reizabran.

Članak 39.
Nadzorno-stegovni odbor skrbi o poštovanju zakona, Statuta i općih akata Saveza, financijskom poslovanju Saveza, te raspolaganju njegovom imovinom. Nadzorno-stegovni odbor odlučuje i o stegovnim mjerama protiv članova Saveza, te o žalbama i prigovorima u nadležnosti Nadzorno-stegovnog odbora koje su propisane ovim Statutom i drugim aktima Saveza.
Stegovne mjere o kojima odlučuje Nadzorno-stegovni odbor su (prema težini, počevši od najlakše):
• izricanje javnih opomena za manje povrede akata Saveza;
• izricanje ukora za ozbiljnije povrede akata Saveza;
• zabrana rada u Savezu i pojavljivanja na svim aktivnostima Saveza odgovorne osobe člana za ozbiljnije povrede akata Saveza;
• izricanje roka kušnje (uvjetne kazne) za zabranu nastupa i natjecanja u Republici Hrvatskoj i/ili degradaciju iz punopravnog u pridruženog člana za ozbiljne povrede akata Saveza;
• zabrana nastupa i natjecanja u Republici Hrvatskoj za veće povrede akata Saveza;
• predlaganje Skupštini degradiranja punopravnog člana u pridruženog člana za veće povrede akata Saveza, te za manju povredu tajnosti u radu Skupštine;
• zabrana nastupa i natjecanja za i u ime Saveza na međunarodnim natjecanjima, za najveće povrede akata Saveza;
• pokretanje stegovnih postupaka u raznim tuzemnim i inozemnim organizacijama ili asocijacijama za najveće povrede akata Saveza, te za veću povredu tajnosti rada Skupštine;
• povlačenje člana ili funkcije u tuzemnim i inozemnim organizacijama ili asocijacijama u koje ga je delegirao Savez, za najveće povrede obveza iz članka 13., i 14. Statuta, te najveću povredu tajnosti rada Skupštine, kao i za nepridržavanje naputaka tijela Saveza članu odabranom za funkcije u navedenim organizacijama ili asocijacijama u koje ga delegira Savez, te za povredu interesa, ciljeva i ugleda Saveza koje učini svojim djelovanjem u navedenim organizacijama ili asocijacijama u koje ga delegira Savez.
Stegovne mjere iz stavka 2. ovog članka mogu biti privremene (sa zadanim rokom) ili trajne (“do daljnjega”).
Skupština Saveza može donijeti odluku o isključenju člana iz Saveza za razloge i na način opisan u članku 16. ovog Statuta.
Nadzorno-stegovni odbor može donijeti neku od stegovnih mjera navedenih u stavku 2. ovog članka u slučajevima kada član postupi prema članku 16. ovog Statuta, a neovisno o prethodnoj ili naknadnoj odluci Skupštine Saveza o isključenju iz rada Saveza.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.
Opći akti Saveza moraju se donijeti i usuglasiti sa odredbama ovog Statuta u roku od šest (6) mjeseci nakon njegovog donošenja.

Članak 41.
Savez prestaje djelovati prema zakonskim odredbama. U slučaju prestanka djelovanja HMS-a sva imovina Saveza prelazi u vlasništvo Doma za djecu i omladinu (nezbrinutu i napuštenu djecu), Vladimira Nazora 49, 10000 Zagreb.

Članak 42.
Autentično tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština HMS-a.

Članak 43.
Statut Saveza donosi Skupština Saveza dvotrećinskom većinom glasova svih prisutnih članova Skupštine Saveza. Izmjene i dopune Statuta vrše se na način i po postupku predviđenim za njegovo donošenje.
Sve opće akte i pravilnike, te izmjene i dopune istih vrše se na način na koji se donosi, izmjenjuje i dopunjuje Statut Saveza.
Odluku o prestanku rada Saveza donosi Skupština dvotrećinskom većinom svih predstavnika članova.

Članak 44.
Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

U Klinča Selu, 12. veljače 2006.

Predsjednik HMS-a
Branimir Radić-Bilin CT

Temeljem članka 24. stavka 1. točke 2. Statuta Hrvatskog mažoret saveza, Skupština Hrvatskog mažoret saveza na svojoj 1. (osnivačkoj) sjednici održanoj dana 10. veljače 1999. usvojila je, a 7. Redovna Skupština 9. veljače 2003. usuglasila sa izmjenjenim Statutuom i pročistila slijedeći

POSLOVNIK SKUPŠTINE
Hrvatskog mažoret saveza

Članak 1.
Unutarnje ustrojstvo i način rada Skupštine Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Skupština) utvrđuje se ovim poslovnikom.

Članak 2.
Od dana konstituiranja Skupštine, a kod ponovljenih izbora za članove Skupštine, član Skupštine ima prava i dužnosti člana Skupštine, određene Statutom.

Članak 3.
Članovi Skupštine su svi osnivači Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Saveza), koji postaju punopravni članovi, te svi kasnije primljeni punopravni članovi koji se primaju prema odredbama Statuta Saveza.
Pridruženi članovi Skupštine primaju se u članstvo na način iz Statuta Saveza, a imaju prava i obveze iz Statuta Saveza, no temeljem članka 25. Statuta Saveza imaju pravo raspravljati i predlagati, ali ne i glasovati na sjednicama Skupštine.

Članak 4.
Skupština Saveza ima prava i obveze utvrđene Statutom.

Članak 5.
Skupština može donositi programe rada za naredno razdoblje, kao i odluke i naputke ostalim organima Saveza.

Članak 6.
Skupština redovno zasjeda najmanje jednom godišnje.

Članak 7.
Uz poziv za redovnu sjednicu punopravnom članu Skupštine dostavlja se prijedlog dnevnog reda s dokumentima o kojima će se voditi rasprava, i to najmanje 15 dana prije održavanja sjednice.
Za izvanrednu sjednicu predsjednik može predložiti dnevni red na toj sjednici i podijeliti materijal o kojem će se raspravljati.
Pridruženim članovima materijali iz stavka 1. i 2. ovog članka se dostavljaju u istim rokovima kao i punopravnim članovima.

Članak 8.
Sjednici Skupštine predsjedava predsjednik, a u njegovoj nenazočnosti ili spriječenosti, druga osoba iz članka 28. Statuta.

Članak 9.
Nakon otvaranja sjednice, predsjednik Skupštine daje potrebna objašnjenja u svezi s radom sjednice i izvješćuje članove Skupštine o broju nazočnih članova, te o tome koji su članovi najavili svoj izostana sa sjednice.
U radu sjednice mogu biti nazočni i gosti.
Sjednice Skupštine i njenih radnih tijela mogu pratiti izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja, a njihova je dužnost da iznose točne podatke.

Članak 10.
Dnevni red predlaže predsjednik Skupštine.
Dnevni red se može mijenjati na sjednici, na prijedlog člana Skupštine.
Dnevni red se usvaja u cjelini.

Članak 11.
Nakon utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim točkama.
Predsjednik zaključuje raspravu kad više nama govornika.
Predsjednik može limitirati vrijeme rasprave po pojedinom govorniku, ali pod isim uvjetima za sve punopravne članove Skupštine.

Članak 12.
Red na sjednici osigurava predsjednik.
Za remećenje reda na sjednici, predstavniku člana Skupštine može se izreći:
1. Javna opomena;
2. Opomena s unošenjem u zapisnik;
3. Opomena s oduzimanjem riječi;
4. Opomena s oduzimanjem riječi i udaljavanjem sa sjednice.
Javna opomena pod 1. izriče ce predstavniku člana Skupštine ako svojim vladanjem i govorom ometa red.
Opomena pod 2. se izriče predstavniku člana Skupštine ako svojim vladanjem i govorom bitnije ometa rad i ako je već opomenut.
Opomena pod 3. se izriče predstavniku člana Skupštine ako se nakon 2. opomene namjerno udaljava od teme i kad na grublji način vrijeđa predstavnike članova Skupštine.
Opomena pod 4. se izriče predstavniku člana Skupštine ako svojim vladanjem krši odredbe Poslovnika o radu na sjednici tako da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Članak 13.
Skupština u ostvarenju svojih prava i dužnosti obavlja Statutom određene poslove i u svezi s tim donosi rezolucije, odluke, planove, preporuke, zaključke i druge akte.
Svaka rezolucija, preporuka, odluka, zaključak, moraju biti označeni rednim brojem.

Članak 14.
Rezolucije, odluke, prekoruke, rješenja, zaključke i druge akte, Skupština donosi natpolovičnom većinom glasova prisutnih predstavnika Skupština, osim ako Statuom nije regulirano drugačije.

Članak 15.
Skupština donosi pravovaljane odluke ako je sjednici nazočna natpolovična većina od ukupnog broja punopravnih članova (kvorum). U kvorum se ne računaju članovi koji su privremeno izgubili pravo glasa jer nisu podmirili članarinu za proteklu godinu.
Kvorum se konstatira na počeku sjednice kao natpolovična većine punopravnih članova koji su platili članarinu za proteklu godinu.

Članak 16.
Glasovanje je javno i provodi se dizanjem ruke ili pojedinačnim izjašnjavanjem, ako Skupština ne donose odluku da je glasovanje tajno.
Predsjednik poziva predstavnike da se izjasne “za” prijedlog, “protiv” prijedloga, te provjerava da li je netko “suzdržan” od glasovanja.
Članove Skupštine (predstavnike) poziva i glasove prebrojava tajnik.
Tajno glasovanje provodi se kod izbora u upravna i druga tijela Skupštine i Saveza, kad je predložen veći broj kandidata i provodi se glasačkim listićima koje priprema tajnik Saveza.
Rezultate glasovanja objavljuje predsjednik na sjednici na kojoj je glasovanje provedeno.

Članak 17.
O radu sjednice vodi se zapisnik koji sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima i provednoj raspravi, te o donesenim odlukama, kao i rezultatima glasovanja.

Članak 18.
Članu Skupštine dostavlja se uz poziv na sjednicu i izvadak iz zapisnika prethodne sjednice.

Članak 19.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Skupštine i tajnik Saveza, a Izvornik zapisnika čuva tajnik Saveza.

Članak 20.
Poslovnik o radu Skupštine stupa na snagu danom usvajanja.

U Zagrebu, 10. veljače 1999.

Hrvatski mažoret-savez
predsjednik Branimir Radić – Bilin

Skupština Hrvatskog mažoret saveza, temeljem članka 24. stavka 1. točke 1. Statuta Hrvatskog mažoret saveza, na svojoj 10. redovnoj Skupštini 22. siječnja 2005. usvojila je

PRAVILNIK
o visini naknada sudaca, delegata i članova tijela HMS-a

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.
Ovaj Pravilnik uređuje pravo na naknade i visine svih naknada za suce, delegate (u daljnjem tekstu: suci) i članove tijela HMS-a (u daljnjem tekstu: članovi tijela).

Članak 2.
Suci i članovi tijela HMS-a osobe su koje su definirane u Statutu, Natjecateljskom pravilniku, Kodeksu sudaca i delegata i drugim pravilnicima i aktima HMS-a.

Članak 3.
Ovaj Pravilnik počinje se primjenjivati danom donošenja, a sve isplate ili dugovi za isplate HMS-a koje su nastale do dana donošenja obračunavati će se prema pravilima i ustaljenoj praksi u vrijeme nastanka obveze.
Temeljem ovog Pravilnika brišu se svi dugovi na ime naknada sucima i članovima tijela HMS-a (u daljnjem tekstu: dugovi) koje je HMS imao zaključno sa 31. prosincem 2003. godine, a za sve dugove od 1. siječnja 2004. godine, zaključno sa 21. siječnjom 2005. godine moraju se podnijeti zahtjevi najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja ovog Pravilnika. U protivnom slučaju i ti dugovi se brišu. Brisanjem dugova smatra se da dug HMS-a prema dužnicima nije niti postojao.

II. TARIFE

Članak 4. (prijevoz)
Troškovi puta obračunavaju se prema Microsoft AutoRoute i to u opciji najkraće moguće rute između polazišta i odredišta. Duži put je moguć radi kvalitete prometnica pri čemu se dozvoljava korištenje autoputa ili državnih cesta nauštrb lokalnih prometnica, no do najviše 10% uvećanja ukupne dužine puta.
Polazište je boravište suca ili člana tijela (mjesto gdje stanuje) ili, u izvanrednom slučaju, neka druga lokacija kada se time štedi na troškovima puta, t.j. smanjuje trošak puta (u daljnjem tekstu: štedi) ili je druga lokacija neizbježna (npr. dva regionalna prvenstva u jednom vikendu). Ovaj izvanredni slučaj mora odobriti administracija HMS-a, a u slučaju visokih troškova puta i predsjednik HMS-a.
HMS će isplatiti 10% cijene benzina BMB 95 na dan putovanja za svaki prijeđeni kilometar.
HMS će isplatiti sve realne troškove cestarina, mostarina, tunelarina, trajekta isl. ukoliko sudac ili član tijela, u svom izvješću, podnese originalan račun za navedene troškove.
HMS će isplatiti sve realne troškove parkiranja, alternativnog prijevoza vozila (npr. auto-vlak), rent-a-cara i sl. ukoliko se na taj način štedi ili su isti neizbježni. U potonjem slučaju sudac ili član tijela mora objasniti nužnost troška, te izvješću priložiti originalan račun za navedene troškove.
HMS će isplatiti trošak prijevoza autobusom, brodom (osnovna karta) ili vlakom 2. razreda ukoliko se time štedi, ili sudac ili član tijela nema automobil na raspolaganju.
HMS će isplatiti trošak zrakoplovne karate ekonomske klase (najviše PAX tarifa) ukoliko se time štedi ili se radi o nužnom trošku (npr. u jednom danu se mora biti na dvije lokacije udaljene više stotina kilometara). U potonjem slučaju sudac ili član tijela mora objasniti nužnost troška, te dobiti odobrenje administracije i predsjednika HMS-a.
HMS će isplatiti trošak zrakoplovne karte ako je ukupna dužina puta veća od 1.500 km. Za sve karte i ine troškove sudac ili član tijela mora u izvješću podnijeti originalne putne dokumente (karta, boarding-pass, rezervacija, ugovor o najmu vozila idr.).
U slučaju više sile (vis major) sucu ili članu tijela isplatiti će se troškovi iz stavka 5., 6. i 7. ovog članka (npr. kvar ili udes automobila tijekom puta, neprohodnost puta i sl., uz važnost i neodgodivost događaja), pod uvjetom objašnjenja nužnosti troška, te odobrenje administracije HMS-a. U ovom slučaju HMS neće platiti troškove popravka automobila, šlep-službe, osiguranja, zdravstvene i ine pomoći i sl.
HMS neće isplatiti trošak iz stavka 3. ovog članka za više od jednog automobila na 5 osoba koje putuju na istu lokaciju, ukoliko im se rute poklapaju (u daljnjem tekstu: zajednički prijevoz). Obveza je svih sudaca ili članova tijela da zajednički koriste jedan automobil, t.j. da na istu lokaciju ne putuju sa više automobila. HMS će isplatiti razliku u dužini putovanja za osobu koja dolazi na zbirno mjesto, t.j. na lokaciju koja je svima praktična i HMS-u isplativa za nastavak zajedničkog putovanja. HMS neće prihvatiti izgovor o nemogućnosti zajedničkog putovanja radi trećih obveza (usputni sastanci, turistički obilazak...), radi popunjenosti automobila trećim osobama (prijatelji, obitelj, pratnja...), nemogućnosti dogovora (svađa, raniji odlazak...) i sl. U tom slučaju trošak puta isplatiti će se onoj osobi koja je bila voljna organizirati zajednički prijevoz uz volju dolaska na odredište netom prije obveze, ili će se jedan trošak podijeliti svim osobama u ravnomjernom dijelu. Sudac ili član tijela nikada i nikako se ne može pozivati na nužnost korištenja zasebnog vozila ako se radi o ukupnoj dužini puta većoj od 400 km. Pod odredbom ovog stavka podrazumijeva se korištenje dvaju ili više automobila, te ako neki sudac ili član tijela koristi neko drugo prijevozno sredstvo usprkos korištenja automobila od strane drugog suca ili člana tijela.
Ukoliko sudac ili član tijela koristi prijevozno sredstvo čiji je trošak viši od troškova opisanih u ovom članku HMS će mu isplatiti samo onaj dio troškova koliki bi ostvario da se radi o korištenju opisanog prijevoznog sredstva (npr. plaća mu se trošak karte za vlak iako je koristio zrakoplov). No, ukoliko sudac ili član tijela koristi nekon prijevozno sredstvo koje je jeftinije od onog na koje ima pravo isplatiti će mu se realan trošak sredstva koje je koristio.
Sudac ili član tijela nema pravo odbiti zajednički prijevoz koji organizira administracija HMS-a (npr. čarter autobusi, kombi-prijevoz i dr.).

Članak 5. (smještaj)
Sudac ili član tijela ima pravo na smještaj u hotelu sa 3*** za svaki dan njegove prisutnosti na događaju (u daljnjem tekstu: dan). Maksimalnu količinu dana određuje administracija i/ili predsjednik HMS-a unaprijed, a ista se definira na realnim osnovama trajanja događaja (npr. 3 dana za Državno prvenstvo, količina dana seminara, trajnje sjednice EMA-e i sl.).
Sudac ili član tijela ima pravo na dodatan dan smještaja za svakih 750 km udaljenosti od polazišta ukoliko je za putovanje koristio automobil. Ukoliko je za putovanje koristio neko drugo prijevozno sredstvo pravo na dodatan dan smještaja ima na svakih 24 sati putovanja (uključujući i tranzitno vrijeme). Na dodatan dan nema pravo ukoliko je tijekom puta koristio spavaća kola, kabinu broda i sl., te ukoliko je u cijeni karte bilo uključeno korištenje hotela tijekom tranzita.
Sudac ili član tijela mora prihvatiti smještaj u hotelu sa 2** ukoliko u krugu od 40 km nema mogućnosti smještaja sa 3***. Ukoliko sudac ili član tijela sam prihvati manju kategorizaciju smještaja ne može kasnije tražiti satisfakciju za isto.
Sudac ili član tijela ne smije biti smješten u sobi sa više od 4 kreveta, pri čemu, ako dijeli sobu sa drugim sucem ili članom tijela isti mora biti jednakog spola. Sudac ili član tijela ima pravo odbiti dijeliti sobu sa osobama koje nisu suci ili članovi tijela HMS-a, a u opravdanim slučajevima i sa navedenim osobama (sukob interesa, utjecaj na suce isl.).
Sucu ili članu tijela smještaj će organizirati administracija HMS-a, a ukoliko to nije moguće isti mora koristiti najjeftiniji smještaj u dozvoljenoj kategorizaciji, te u izvješću dostaviti originalne račune.

Članak 6. (prehrana)
Sucu ili članu tijela mora biti osiguran jedan obrok na svakih 8 sati boravka na događanju, a najmanje jedan topli obrok na svakih 24 sata boravka na događanju. Obrok mora biti kvantitativno i kvalitativno ispravan sukladno propisima u Republici Hrvatskoj.
Sudac ili član tijela mora koristiti pansionsku prehranu (noćenje sa doručkom, polupansion ili pansion), a ako je iz opravdanih razloga ne koristi (nema organizirano noćenje u hotelu) odobrava se isplata od 30 kn za ručak, 25 kn za večeru i/ili 15 kn za doručak, t.j. ukupno 70 kn za sva tri obroka. Ova isplata organizira se preko isplate putnih troškova i za nju nije potrebno prilaganje računa, već se na izvješću dokazuje vrijeme boravka (adekvatno pravo na obroke), te nekorištenje pansionske prehrane.
Ukoliko je sucu ili članu tijela organizirana prehrana od strane HMS-a ili organizatora isti nema pravo na troškove iz ovog članka.

Članak 7. (izvanredna prava)
Sutkinja ili članica tijela ima pravo na privilegirane uvjete ako je majka djeteta mlađeg od dvije godine (u daljnjem tekstu: privilegirana osoba).
Privilegirana osoba ima pravo odbiti zajednički prijevoz (članak 4. stavak 10.) i u tom slučaju platiti će joj je troškovi prijevoza kao da sama dolazi na događaj.
Privilegirana osoba ima pravo naknade svih troškova za dijete do dvije godine i još jedne osobe u pratnji u istom obujmu i pod istim uvjetima kao i za sebe, izuzev prehrane (prijevoz i smještaj). Privilegirana osoba ima pravo na smještaj u sobi sa onoliko kreveta koliko ima osoba u svojoj pratnji (privilegirana osoba + broj djece do 2 godine + jedna osoba u pratnji).
HMS ima pravo odbiti angažiranje privilegirane osobe na događaju ili naći zamjensku osobu za konkretan događaj (uključujući i izabranu delegiranu osobu) radi smanjenja troškova.

Članak 8. (honorari)
Na isplatu honorara imaju pravo samo delegirani suci i delegati HMS-a, izuzev sudaca pripravnika.
Nacionalni sudac (C) dobija 300,00 kn honorara po danu suđenja. Na ovaj iznos dodaje se 100,00 kn za delegatski status (D), 50,00 kn za internacionalne suce (I), te 100,00 kn za senior suce (S). Honorar i dodaci za dan suđenja u inozemstvu uvećava se za 50%.
Suci ili drugi članovi HMS-a kao predavači ne mogu dobiti viši honorar od 300,00 kn po danu predavanja i/ili ispita. Honorar za sudačke seminare u inozemstvu obračunava se prema stavku 2. ovog članka.
Honorari predavača i drugih angažiranih osoba koji nisu članovi HMS-a obračunavaju se prema posebnom ugovoru, a koji mora potvrditi adekvatno tijelo HMS-a, sukladno Statutu HMS-a.

III. UVJETI ISPLATE NAKNADA i HONORARA

Članak 9.
Na naknadu troškova ima pravo sudac HMS-a, izuzev suca-pripravnika.
Na naknadu troškova ima pravo predsjednik ili drugi član HMS-a koji po odluci Skupštine ili Upravnog odbora HMS-a (sukladno statutarnim ovlastima), predstavlja HMS u inozemnim asocijacijama ili tijelima, te pregovara u ime HMS-a ili štiti interese HMS-a u tuzemstvu ili inozemstvu (producent prvenstva, ispektorski posjet radi organizacije prvenstva, pregovaranje oko cijene smještaja na prvenstvu, pregovori sa sponzorima, ministarstvima, medijima isl.).
Nema pravo na naknadu troškova predsjednik ili drugi član HMS-a kada sudjeluje na ceremonijalnim i protokolarnim prigodama nivoa koji je niži od Državnog protokola (predsjednik Republike, Sabora i Vlade), te na redovnim sjednicama Skupštine, Upravnog odbora, Nadzorno-stegovnog odbora, Natjecateljskog odbora i drugih stalnih i ad hoc tijela HMS-a, kao i na svim ostalim djelatnostima koje predumijevaju redovne obveze izabranih ili delegiranih članova tijela.

Članak 10.
Svi troškovi isplaćuju se isključivo uz izvješće (privitak 1. ovog Pravilnika) i uz prilaganje originalnih računa, karata, ugovora i ostalih dokumenata, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
Izvješće se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana nastanka obveze. U protivnom slučaju obveza zastarjeva i smatra se da je dužnik odustao od tražbine, t.j. da je donira HMS-u.

Članak 11.
Honorari se isplaćuju u roku od 60 dana od ispunjenja obveze, temeljem obračuna HMS-a. Za honorare nije potrebno podnositi izvješće, već se isplaćuju automatizmom.
Sudac ili član HMS-a može se pismeno odreći honorara i/ili troškova u ime i u korist HMS-a, t.j. u potpunosti volontirati. Odricanje honorara i/ili troškova odnosi se na svaki konkretan honorar i/ili trošak, i nije moguće aprirorno odreći se svih honorara i/ili troškova u jednoj godini.

Članak 12.
Sudac ili član HMS-a, te osoba izvan HMS-a kojoj se isplaćuje honorar i/ili trošak sam snosi sve porezne i ine zakonske obveze, te prijave istih u nadležnim tijelima, a HMS nema u tom pogledu nikakvih obveza ili odgovornosti.
U slučaju direktnog plaćanja obveza od strane trećih osoba (npr. organizatora prvenstva) prema sucu ili članu HMS-a HMS nije odgovoran za možebitne zakonske malverzacije ili utaje poreza. U slučaju direktnog plaćanja ugovoreni troškovi i/ili honorari ne smiju biti niži od navedenih u ovom Pravilniku. U protivnom slučaju HMS će pokrenuti stegovni postupak protiv suca ili člana HMS-a, uz mogućnost oduzimanja licence, te može pokrenuti i druge postupke.
Sve isplate honorara i troškova vode se isključivo sukladno Zakonu i podložne su kontroli inspektorskih, poreznih i sudskih organa Republike Hrvatske.

U Zagrebu, 22. siječnja 2005.

Predsjednik HMS-a
Branimir Radić-Bilin

- 12:11 - Komentari (23) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

<	studeni, 2008					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30