Cijepam drva,vučem vodu iz bunara,Oh kako divno,oh kako čudesno.

Senri no michi mo ippo kara.
Put od tisuću milja započinje prvim korakom.

japanska budistička


Vježbaj,tako se najbolje uči.

Leon - profesionalac


Dobro došli ( jap. Yokoso ! Irashaimase !) u nihonkichigai školu japanskog jezika.
Osnovna razlika ove škole i nekih drugih škola je ta što ovdje nema profesora.Svi
smo učenici.

UVOD

Prije svega treba reći nešto o japanskom jeziku kao takvom. Japanski pripada
grupi altajskih jezika,no sadrži i snažne polinezijske,malajske,ainu i druge
komponente,na koje su se kasnije superponirali i kineski i zapadni utjecaji.
Struktura jezika,njegova sintaksa i uopće put i način kompozicije misli i reče-
nice toliko se razlikuju od indoevropskih da je za njihovo usvajanje potrebno
naučiti misliti i doživljavati drugačije negoli smo navikli u našoj judeo-kršćansko-
starogrčkoj tradiciji i njihovim kasnijim više-manje logičnim nastavcima i super-
strukturama.Čak i samo letimična skica npr. uloge "termina uljudnosti" u japan-
skom jeziku,zamjene za glagolska vremena,odsutnosti roda i broja (uz prisutnost
padeža,čak npr. s dva "nominativa"),razlika između govornog i pisanog jezika i
njihovih oblika kroz povijest,uloge vrlo široko shvaćene onomatopeje,pa obilja
homonima i "igre riječi" itd. zahtjevala bi opsežnu studiju o kakvoj u okvirima ovog
prikaza ne može biti govora.
Japansko je pismo velikim dijelom preuzeto od kineskog;no struktura samog japa-
nskog jezika toliko se duboko razlikuje od one kineskog,da je proces adaptacije
kineskog pisma japanskom jeziku bio ne samo mučan i dugotrajan,već je zahtije-
vao i niz zahvata koji su takav način izražavanja silno iskomplicirali.Podrijetlom
kineski kanji ideogrami služe i kao "hieroglifski" pojmovni znakovi ali i kao fone-
tske komponente;njima su se pridružili i japanski fonetski slogovni znakovi kana
("muška" katakana i "ženska" hiragana) i interakcije takvog pisma s govornim
jezikom bile su i jesu toliko burne i složene da i o tome nema mogućnosti reći
"ono bitno" a da se ne uđe u diskusiju jedne krajnje komplicirane situacije.
Razvoj se jezika i pisma prirodno odvija u stalnoj povratnoj sprezi s razvojem
načina doživljavanja i mišljenja.I svojim rječnikom i gramatičkim strukturama
japanski je idealan jezik za poeziju,posebno haiku,svojim blagim neodređeno-
stima,obiljem specifičnih izraza za razna emocionalna stanja za koja u evropskim
jezicima ni približno nema ekvivalenta itd.Ograničenja koje ovo nameće mogu-
ćnostima prijevoda i uopće komunikacije preko nekog drugog jezika ne treba
isticati.
Fonetiziranje japanskih riječi na romaji,latinicu provedeno je na standardni način:
Vokali se izgovaraju kao u našem jeziku,a konsonanti pretežno kao u engleskom,
naime: ts kao "c",ch kao "ć", j kao "đ", y kao "j",sh kao meko "š",w slično kao u
engleskom,između našeg "u" i "v", g je lagano nazalan;ostali konsonanti kao i
kod nas.Dvostruki se konsonant izgovara odsječeno,s kratkim zastojem prije njega,
slično kao u talijanskom; u je često slabo čujan,naročito iza "s";kao i ponekad
iza "ch".Akcenat je redovno slabo izražen - iako postoji - i nije posebno naznačen.

prof. Vladimir Devide,"Iz japanske književnosti",Zagreb,1985.


LEKCIJA 1. POZDRAVI KOD DOLASKA I ODLASKA


Dobar dan - Konnichiwa.



gore,konnichiwa pisano hiraganom;u stvari piše se konnichiha ali se čita
konnichiwa


Dobro jutro - Ohayo gozaimasu (ili samo Ohayo)



gore,ohayo pisano hiraganom;


Dobra večer - Konbanwa



gore,konbanwa pisano hiraganom,kao i kod konnichiwa,piše se konbanha,a
čita se konbanwa


Drago mi je. (doslovno,Na početku smo.) - Hajime mashite.



gore,hajimemashite pisano hiraganom

Preporučam se.(doslovno,Budite dobri prema meni.) - Dozo yoroshiku.
ili Budite dobri prema meni,molim vas. - Yoroshiku Onegai shimasu.

Kako ste ? (doslovno,Kako vaše zdravlje ? ) -Ogenki desu ka ?
Hvala.Dobro sam.Kako ste vi ? - Arigato.Genki desu.Ogenki desu ka ?
ili Hvala,dobro sam. - Okage sama de,genki desu.

* prefiks 0 kojim se izražava poštovanje




gore,pitanje Ogenki desu ka ? i odgovor Genki desu. pisano hiraganom i kanji
znakovima (gen+ki)


Moje ime je Tomislav. - Watashi no namae wa Tomislav desu.
Koje je tvoje ime ? (doslovno,Tvoje ime koje je ? ) - Anata no namae wa nan desu ka.
ili Kako se zoveš ili Koje je tvoje ime ? - Onamae wa nan to oshaimasuka.
Moje ime je Tomislav. - Tomislav to moshimasu.

Iz Hrvatske sam. (doslovno,moja zemlja je Hrvatska.) - Watashi no kuni wa Kuroachia desu.
Živim u Zagrebu. - Zagreb ni sunde imasu.
Gdje vi živite ? - Doko ni sunde imasuka ?

Hvala - Arigato ili Domo
Puno hvala - Domo arigato
Puno,puno hvala - Domo Arigato gozaimashita


Do viđenja. ili Zbogom. - Sayonara
Vidimo se. - Ja mata. ili Dewa mata. ili Ja mata ne. ili Mata ne. ili Ja ne. ili Ja.
Vidimo se sutra. ili Do sutra. - Dewa ashita.
Vidimo se u subotu. - Dewa doyobi ni.
Vidimo se večeras. - Dewa konban.
Laku noć. - Oyasumi nasai. ili Osaki ni shitsurei shimasu. (kad napuštaš
društvo ranije)
Samo izvolite. ili Slobodno idite ispred mene. - Osakini dozo.

Idem.Vratit ću se. - Itte kimasu. (kad izlaziš iz kuće u kojoj boraviš)
Sretno se vrati. - Itte rasahai. (oni koji ostaju doma)
Stigao sam. - Tadaima (kad se vraćaš u kuću gdje boraviš)
Dobro došao natrag. - Okaeri nasai. - (odgovaraju oni koji su doma)


* o japanskom jeziku i pismu pisao sam na nihonkichigai i hagakure blogu,
sve primjedbe,sugestije i slično dobro su došle;

** upustva za pisanje japanskih pisama:
hiragana
hiragana II
katakana
katakana II
kanji I
kanji II

*** japanski dijalekti,wikipedia