Svibanj 2012 (1)
Prosinac 2011 (1)
Studeni 2011 (1)
Kolovoz 2011 (2)
Lipanj 2011 (4)
Svibanj 2011 (4)
Travanj 2011 (2)
Ožujak 2011 (6)
Veljača 2011 (5)
Siječanj 2011 (10)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (1)
Rujan 2010 (6)
Kolovoz 2010 (3)
Svibanj 2010 (1)
Veljača 2010 (2)
Siječanj 2010 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Podržite ovu stranicu na Google pretraživaču. Click on:






Portal: Gnojidba.info
Sve što ste htjeli znati o gnojidbi...
... 100% gnojidba

Tjedno pitanje

Rubrika "tjedno pitanje" je otišla na godišnji . Ukupno je u ovoj seriji bilo objavljeno 9 različitih pitanja, uglavnom na temu gnojidbe.
Slijedi ljetna pauza, te ponovo početkom rujna, kreće nova serija pitanja.
Zahvaljujem svima koji su aktivno učestvovali u odgovorima.
Kako nije bilo sponzora, ništa od ili . Možda bude štogod za novu jesensku seriju pitanja.

Vaš autor bloga
dr.sc. David Gluhić



Autor bloga:
mr.sc. David Gluhić

Vizija:
Moja je vizija biti središnji tematski blog na temu gnojiva i gnojidbe poljoprivrednih kultura.

Misija:
Moja je misija različitim profilima korisnika (od malih "hobby" uzgajivača biljaka do profesionalnih poljoprivrednih proizvođača) omogućiti pristup kvalitetnoj informaciji i stvaranja tehnoloških vještina i znanja iz područja gnojiva i gnojidbe.

Cilj:
Moj cilj je biti uvijek korak ispred, i predstaviti informaciju koja će kvalitetom i stručnošću svim korisnicima omogućiti brži napredak u primjeni tehnološkog zahvata gnojidbe (ishrane) biljaka.

Linkovi

Stručne ustanove:
1.Institut za poljoprivredu, Poreč
2.Agronomski fakultet, Zagreb
3.Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
4.Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo
5.Hrvatska poljoprivredna komora(ex. savjetodavna služba)


Sponzorirani link:

Glasnik zaštite bilja

Reference:

1. Predavač na Poljoprivrednom odjelu Poreč, Veleučilište Rijeka: kolegiji Tloznanstvo, Agroklimatologija, Navodnjavanje
2. Voditelj Pedološkog laboratorija pri Instititu za poljoprivredu i turizam, Poreč (1998-2008. godina)

Postavi pitanje o...

Ako ste se našli u neprilici; ne znate koje gnojivo, kada i koliko primjeniti, gdje kupiti, kako.... od sada sva pitanja možete postaviti na novi e-mail bloga:

gnojidba@yahoo.com
(adresa za rubriku PITANJA)

Više nema opravdanja, nisam znao, sada postoji jedna adresa za sva pitanja iz gnojidbe



Voćarstvo na AgroKlub.com.


Povrtlarstvo na AgroKlub.com.

Gnojidba bilja i gnojiva

petak, 31.12.2010.

Novogodišnji post - Sretna nova 2011. godina Polako smo doši i do kraja ove 2010. godine. Blog na temu gnojidbe (zasad jedini takav u .hr web prostoru) postoji već drugu godinu, i s posebnim zadovoljstvom krećemo u slijedeću treću godinu (ta može biti presudna; za novo osnovane tvrtke to je prelomna godina; il' ide il' neide). Godina iza nas je bila dobra; postavljeno je ukupno 25 postova na temu gnojidbe (kalcij, kalcijizacija, meliorativna gnojidba i još ponešto), bilo je i upita; što na blogu što na e-mailu. No najvažnija je posjećenost, a ona je bila dobra; stoga i postoji blog, da bude zanimljiv i da se čita. Stoga, svim postojećim ali i onim novim vjernim čitateljima sve najbolje u 2011. godini i puno uspijeha, u svemu pa i u gnojidbi bilja. Ako zapne, zna se, tu je e-mail pa pitajte. A za slijedeću godinu, nešto noviteta (Twiter, novi priručnici i još.... neka ostane malo i iznenađenja). Vaš, mr.sc. David Gluhić autor bloga

utorak, 28.12.2010.

Meliorativna gnojidba - uzimanje uzoraka tla Nastavljamo dalje na temu meliorativne gnojidbe. Nakon što smo upoznali važnost parametra volumne gustoće tla (i same mase tla) red je ispričati priču o uzmanju uzoraka tla za potrebe analize. Uzorci tla mogu se uzeti u dva stanja; 1. Prirodno, nenarušeno stanje (za analizu fiziklanih parametara) 2. U narušenom (rasutom) stanju (za analizu kemijskih parametara) Uzimanje uzoraka u prirodnom (nenarušenom) stanju Za provedbu analize fizikalnih parametara tla potrebno je iz svakog horizonta tla uzeti uzorak tla u prirodnom stanju. Najčešće se radi o valjcima poznatog volumena (100 ccm; valjci po Kopeckom) koji se utiskuju u tlo, te se njihovim vađenjem dobija uzorak u nenarušenom stanju, kao što se može vidjeti na slijedećoj slici: Slika 1. Pribor za uzimanje uzoraka tla u nenarušenom stanju Slika 2. Uzimanje uzoraka tla u nenarušenom stanju Nažalost, ovo uzimanje uzoraka nećemo raditi samostalno (radi potrebe specifične opreme) već se uzimanje uzoraka dogovoara sa pojedinim laboratorijem (a samim time plaća i nešto veća cijena - uzimanje uzoraka, izlazak na teren i dr.). Uzimanje uzoraka u narušenom stanju Za provedbu analize niza kemijskih parametara, potrebno je iz svakog sloja tla uzeti uzorke za analizu. Uzimanje uzoraka obavlja se kopanjem priručnima alatom (ašov, motika, lopata) te skupljanje tla u kantu. Nakon mješanja tla u kanti (samo ista dubina ili horizont tla) uzima se prosječni uzorak tla (cca. 1,2-2,0 kg), stavlja u vrećicu i označava se odgovarajućom oznakom. Takav uzorak tla dostavlja se/šalje u laboratorij na analizu. Slika 3. Uzimanje uzoraka u narušenom stanju Važne napomene: 1. Uzorak tla uvijek uzimati samo sa reprezentativnog dijela zemljišne čestice (ne uzimati uzorak tla na diejlovima gdje leži voda, stajski gnoj, tlo koje je erodiralo i sl.) 2. Ne mješati različite dubine odnosno horizonte tla 3. Jasno i nedvojbeno označiti uzorak tla 4. i zadnje ali vrlo važno; točnost analize u laboratoriju je gotovo neupitna, ali je dobiveni rezultat reprezentativan samo ako je uzorkovanje tla provedeno pravilno. Dodatna literatura: Škorić, A. (1986): Priručnik za pedološka istraživanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

četvrtak, 23.12.2010.

Gnojidba vinogradarskih tala upotrebom deponatora (iznimno danas ide tema na gnojidbu vinogradarskih tala upotrebom deponatora poradi upita na forumu www.vinogradarstvo.com) U nastavku posta slijedi cijeloviti članak o provedenom istraživanju upotrebe deponatora na vinogradarskim tlima u području Zapadnog istarskog vinogorja (lokacija Poreč). Naime, nakon višegodišnje primjene deponatora, nije ostvaren očekivani učinak gnojidbe, te da bi se otkrili razlozi, provedeno je slijedeće istraživanje: FOSFOR I KALIJ U VINOGRADARSKIM TLIMA NAKON VIŠEGODIŠNJE PRIMJENE DEPONATORA GNOJIVA Vineyard soils phosphorus and potassium distributions after long time application of fertilizer applicator David Gluhić(1), Đordano Peršurić(2) (1) Veleučilište u Rijeci, Poljoprivredni odjel Poreč, Carla Huguesa 6, 52 440 Poreč (2) Institut za poljoprivredu i turizam, Carla Huguesa 8, 52 440 Poreč david.gluhic@pu.t-com.hr Ključne riječi: vinova loza, fosfor, kalij, deponator gnojiva Key words: vine, phosphorus, potassium, fertilizer applicator Sažetak Fosfor i kalij predstavljaju dva esencijalna hraniva elementa u uzgoju vinove loze. Oba se elementa najčešće primjenjuju u jesenskoj-zimskoj gnojidbi. Razvojem mehanizacije vinograda, počinje i intenzivna primjena posebnog oruđa za dubinsko deponiranje gnojiva tzv. deponator. Problem u primjeni deponatora su izričiti stalni prohodi i uglavnom ista radna dubina kroz višegodišnje razdoblje. Stoga dolazi do koncentracije fosfora i kalija samo u jednoj uskoj zoni, gdje su ti elementi onda i toksični. Zbog tako visoke koncentracije u malom volumenu tla, korijenje ne ulazi u tu zonu i hraniva ostaju praktički neiskorištena. Ovim radom daje se i znanstvena potvrda o vrlo ograničenom učinku deponatora u vinogradarskoj proizvodnji. Summary The phosphorus and potassium are two fundamental soil nutrients in grape production. Both of them, in most cases are incorporated in soil during autumn-winter period. In the last two decade, the tools and equipment for working in vineyard has a strong improvement. One of the new tools for grape production from this developing is the special tool for deep fertilizer application i.e. fertilizer applicator. The evident problem for fertilizer applicator is permanent trails of tractor and work in the same depth during long time. In this application mode, the concentration of phosphorus and potassium become toxic. The access of rootstock roots in this small area, are very limited because the concentration of nutrients is very high. The consequence is low usability of these nutrients. This research gives some verified scientific aspects of long time application of fertilizer applicator in grape production and their negative effect. Uvod U uzgoju drvenastih kultura (vinova loza, maslina i ostale voćarske kulture) jesenska gnojidba fosforom i kalijem predstavlja redovit i važan agrotehnički zahvat. Kako je većina drvenastih kultura sredinom jeseni završila godišnji vegetacijski ciklus, pristupa se provedbi jesenske gnojidbe. Na temelju rezultata analize tla sastavlja se program gnojidbe. Ovisno o kvaliteti meliorativne gnojidbe prije podizanja nasada, kao i same tehnologije uzgoja, količina gnojiva u jesenskoj gnojidbi se značajno razlikuje, ali u svakom slučaju radi se o relativno višim količinama gnojiva. Kako bi se povećala učinkovitost gnojidbe (vrlo često je primjena ograničena pojavom kišnih perioda i više vlažnosti tla) u provedbu mjere uključuje se upotreba različitih priključaka na osnovnim strojevima (traktorima). Jedan od takvih priključaka, koji je i predmet ovog istraživanja je deponator gnojiva. Deponator gnojiva (Slika 1) je jednostavni priključak, koji se sastoji od spremnika za gnojivo i jednog ili više radnih tjela za umetanje gnojiva u tlo. Radi se o priključku, koji zbog specifičnog načina rada (stalnog prolaza radnog tijela kroz masu tla) zahtjeva i traktore veće snage. Upotreba većih strojeva, zbog njihove veće mase, značajno potiče problem zbijanja tla. Kako su prohodi u vinogradima i modernim voćnjacima stalni (po istom tragu) povećanje zbijenosti tla je neizbiježno. No, osim zbijenosti, problem postaje i sam način rada. Naime, deponator radi stalno na istoj dubini, te se u vrlo uskoj zoni iza radnog tijela, nalazi vrlo visoka količina gnojiva. Upravo stoga, provedeno je istraživanje o učinkovitosti primjene deponatora u gnoijidbi rodnih vinograda. Slika 1. Deponator sa jednim radnim tijelom Metode rada Istraživanje je provedeno u proizvodnom vinogradu, na sorti Merlot (podloga Kober 5BB), koji je podignut 1986. godine na antropogeniziranim crvenicma Porečkog vingorja. Godišnja doza primjene je 450 kg/ha (NPK 7:20:30) kroz period duži od 10 godina, na radnu dubinu od 30 cm. Uzorci tla uzimani u pedološkom profilu koji je iskopam u međuredu vinograda. Ukupno je uzeto 6 prosječnih uzoraka (mjesec ožujak), prema slijedećoj tablici: Tablica 1. Način uzimanja uzoraka tla Rezultati i rasprava Tablica 2. Proračun stvarne raspodjele gnojiva u radnoj zoni deponatora U prvom dijelu istraživanja provedeno je uzorkovanje tla iz zone (dubine) rada radnog tijela deponatora (Tablica 2). Kako se može vidijeti prema podacima iz tablice, prosječni maseni postotak kreće se u rangu 19,14-29,25%. Već iz navedenih podataka može se vidijeti da se primjenom deponatora u tlu stvara određena zona („traka“) u kojoj se nalazi vrlo visoka količina gnojiva, daleko iznad granice toksičnog djelovanja na korijen biljke. Stoga je teško očekivati da će se u neposrednoj zoni radnog tijela/dubine rada zateći znatnija masa korijena vinove loze. Drugi, tehnološki problem koji se uočava iz istih podataka je nejednolika raspodijela gnojiva, od prosječno 19 do 29 masenih postotaka. Tehnološki, deponatori gnojiva su jednostavni priključci koji imaju prijenos okretnog momenta sa straženjeg vratila trakotora. Promjenom brzine kretanja traktora, dolazi i do promjene brzine vratila, a samim time i nejednolike distiribucije gnojiva u tlu. Tablica 3. Rezultati analize kemijskih parametara U drugom dijelu istraživanja, bilo je potrebno utvrditi količinu hraniva, napose fosfora i kalija, te ostalih kemijskih parametara u uzorcima tla u vinogradu (Tablica 3). Uzorci tla uzimani su prema opisu u tablici 1. Prema podacima iz tablice 3 vidljivo je da u samoj zoni rada deponatora (dubina radnog tijela) količina fosfora i kalija izrazito visoka. Radi se o vrlo nepovoljnom tehnološkom aspektu; s jedne strane količina hraniva je vrlo visoka, gotovo toksična, te se u navedenoj zoni ne nalazi korijenje vinove loze, s druge strane zbog slabe pokretiljivosti, napose fosfora, količina hraniva izvan navedene zone je vrlo niska. Zaključci Na temelju rezultata ovog istraživanja moguće je zaključiti slijedeće • Višegodišnja primjena deponatora gnojiva rezultira visokom, gotovo toksičnom koncentracijom fosfora i kalija u zoni polaganja gnojiva • Primjenom metode «svaki drugi red» ne postiže se zadovoljavajuća distribucija hraniva u tlu • Za primjenu fosfornih gnojiva potrebno je mijenjati tehnologiju (napuštanje primjene deponatora) primjene, te fosfor dodavati širom rasipanjem po površini. Rasipanjem po površini, fosfor postaje pokretljiviji radi više temperature tla i time se omogućava bolje usvajanje od strane korijena vinove loze • Primjena fosfornih gnojiva deponatorom u kasnijem vegetacijskom stadiju, kada temperatura tla na dubini od 30 cm dosiže vrijednosti od 18°C, nije tehnološki opravdana jer vinova loza zahtjeva najviše fosfora u početnim fazama razvoja • Aplikacija kalijevih gnojiva može biti provedena i deponatorima, jer je kalij pokretljiviji u tlu, te mu je zona pokretljivosti značajno veća Navedeno istraživanje je jedno od prvih istraživanja na temu višegodišnje primjene deponatora u vinogradima, te su potrebna daljnja detaljna istraživanja iz tog područja. I još slike "uživo"; kao potvrda da je istraživanje provedeno u pravom vinogradu, u poljskim uvjetima, bez puno teoriziranja u "laboratoriju". Slika 2. Izgled reda vinograda nakon prolaska deponatora Slika 3. Izgled cijelog vinograda nakon rada deponatora (prolazak u svaki drugi red) Kako je članak postavljen kao dio rasprave oko upotrebe deponatora u vinogradima na forumu vinogradarstvo.com, nadam se da će isti potaknuti zanimljivu i konstruktivnu raspravu.

srijeda, 22.12.2010.

Set za fiziku tla U predhodnom postu pisao sam o važnosti poznavanja volumne mase (gustoće) tla, a sada evo i slike jednog kvalitetnog seta za uzimanje uzoraka tla za fizikalnu analizu: Konačno slikeeeee

Meliorativana gnojidba - masa tla Kako i naslov kaže, tema je masa tla. Zašto? Zato što je prilikom proračuna meliorativne gnojidbe vrlo važno poznavati ukupnu masu tla na oranici/položaju/vinogradu kako bi pravilno procijenili dvije stvari: 1. Ukupna masa tla koja se mora obraditi/poorati 2. Količina hraniva u tlu Ali kako utvrditi ukupnu masu tla? Vrlo lako, ali nažalost vrlo rijetko (slična je i priča sa pH vrijdnosti tla; parametar od cca. 20-tak kn, a danas rijetko tko zna pH vrijednost svojih oranica). Metoda je jednostavna; radi se o valjcima poznatog volumena (najčešće 100 cm3) i uzimanju uzoraka u prirodnom, nenarušenom stanju (uzorci se uzimaju utiskivanjem valjaka (čekić) u tlo). Problem ove vrlo jednostavne metode uzimanja uzoraka tla i same analize je broj/lokacija laboratorija za analizu; zasad je to samo 4 loakcije - Agronomski fakultet Zagreb, Poljoprivredni fakultet Osijek, Zavod za tlo Osijek, Institut za melioraciju krša Split. I to je čini se najveći problem jer se osim analize naplaćuje i izlazak na teren, pa kada se sve to zborji (daljina) trošak i nije tako malo. Kada već napravite analizu, vrijednosti su izražene u g/cm3. Evo primjera izračuna (1): Volumna masa tla za prvi sloj je 1,38 g/cm3 a drugi sloj 1,62 g/cm3 Dubina rigolanja: 0,7 m (70 cm) 1. sloj tla: 0-60 cm (0,6 m) kg tla/ha = 10 000 000 x 1,38 x 0,6 (dubina prvog sloja tla u metrima) = 8 280 000 kg tla/ha x 0,7 (površina vinograda u hektarima) = 5 769 000 kg tla 2. sloj tla: 60-70 cm (sloj od 10 cm ili 0,1 m) kg tla/ha = 10 000 000 x 1,62 x 0,1 = 1 620 000 kg tla/ha x 0,7 (površina vinograda u hektarima) = 1 134 000 kg tla Ukupna masa tla do dubine rigolanja (70 cm) = 5.796.000 + 1.134.000 = 6.930.000 kg tla Ukoliko bi i prvi sloj tla imao volumnu masu od 1,62 g/cm3 onda bi ukupna masa tla bila 11.340.000 kg !!! a još uvijek se radi o istoj površini od 0,7 ha. To znači da će traktor za duboku obradu tla u prvom slučaj morati obraditi 6.930.000 kg tla, dok je u drugom slučaju ta masa skoro dvostruko veća 11.340.000. Ista površina, dvostruko veća masa tla i najmanje dva puta više nafte i vremena za obradu. A što je s količinom hraniva? Za utvrđivanje količine hraniva, uzorci tla se uzimaju u narušenom stanju, te se količina hraniva X izražava u g X/100 g tla. Ako se vratimo na prije spomenuta dva tla, iste površine ali različite volumne mase, pri jednakoj količini hraniva u tlu od 10 mg K2O/100 g tla rezultati su vidno različiti: 1. tlo: 693 kg K2O 2. tlo: 1.134 kg K2O i to pri jednakoj površini tla (u našem slučaju radilo se o 0,7 ha vinogradarskog tla). Prvo tlo je slabo opskrbljeno kalijem, te je potrebna dodatna meliorativna gnojidba, dok drugo tlo sadrži dovoljnu količinu kalija, iako je rezultat analize u laboratoriju bio isti - 10 mg/100 g tla. Stoga, ne zanemarite izračun volumne mase (gustoće) tla vaših poljoprivrednih površina. Vrlo, vrlo važan parametar

ponedjeljak, 20.12.2010.

Meliorativna gnojidba Nakon postova na temu kalcijizacije, krećemo sa novom tematskom cijelinom - meliorativnom gnojidbom. Iako se sve čini tako jednostavno, nažalost, svjedoci smo u praksi velikih (često i nepopravljivih) pogrešaka u meliorativnoj gnoidbi. Koje su to najčešće greške: 1. Gnojidba "na pamet" - daleko br.1. Netko misli da zna i onda "siluje" tlo krivom količinom gnojiva; pa onda komentari "Pa ovo gnojivo niš ne valja!!?!?". Pa naravno, kada nije primjenjena pravilna doza. 2. Mješanje različitih gnojiva koji se ne mogu mješati 3. Upotreba sirovog/polurazrađenog stajskog gnoja 4. Loša priprema i obrada tla.... Ovo je samo za početak, a uskoro stižu i pravi postovi.