Gnojidba bilja i gnojiva

petak, 19.02.2010.

Simptomi nedostatka hranjiva na vinovoj lozi (poster)

Kako uskoro kreće vegetacija vinove loze, na niže navedenom linku moguće je skinuti (i tiskati i slobodno dalje dijeliti) poster s simptomima nedostatka hranjiva na vinovoj lozi. nut

Link:
Nedostatak hranjiva kod vinove loze - poster
- 14:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 10.02.2010.

Odgovori na pitanja za siječanj 2010. godine

Kako je rubrika pitanja nova stvar na ovom blogu, a i sezona poljoprivrednih radova je "mrtva"; što zbog zime, što zbog hladnoće, broj pitanja nije velik (pristiglo je 20-tak pitanja). Slijede odgovori na najzanimljivija pitanja:

1. Da li je u osnovnoj gnojidbi bolje korisititi tvorničko ili domaće stajsko gnojivo? (L.V., B. Manastir)?
O: Kada uspoređjemo kvalitetu stajskog gnoja (bez obzira da li se radi o tzv. tvorničkom ili domaćem gnoju) važna su nam dva parametra; količina suhe tvari/ili količina vode u masi gnoja i stanje dozrelosti gnoja. Za sada je ipak više pluseva na strani tvornički prerađenih stajskih gnojiva (veća količina suhe tvari, manji volumen po jedinici površine, lakša distribucija (granule, peleti), lakše skladištenje i čuvanje, nema sjemenki korova, itd.) dok je na strani domaćeh stajskog gnoja zasada jedino nešto prihvatljivija cijena, iako to značajno varira. Ukoliko se kupuje zreli stajski gnoj, glavna karakteristika "zrelosti" je nedostatak smrada (zreli stajski gnoj ima miris na vlažno drvo). Ukoliko postoji "smrad", radi se o nedozrelom stajskom gnoju, koji mora dodatno sazrijeti prije primjene.

2. Koje su dobre strane korištenja deponatora gnojiva u gnojidbi vinograda (Z.I., Umag)?
O: Gotovo niti jedna. Krenimo ispočetka. A to je da je deponator gnojiva isključivo ratarsko oruđe, a ne oruđe za gnojidbu vinograda/voćnjaka. Negativnih aspekata je jako puno (u gnojidbi drvenastih nasada): deponiranje uvijek u istu zonu tla (ograničenje zbog razmaka redova), stvaranje uske zone tla gdje se doponira velika količina gnojiva koje postaje toksično, te u tu zonu korijenje ne ulazi, nemogućnost deponiranja u bližu zonu korijena (ukoliko se deponira preblizu stablu dolazi do reza/cijepanja korijenove mreže i značajne redukcije mogućnosti usvajanja hraniva), zbijanje tla strojem zbog stalnog prohoda. Stoga se ne preopruča primjena deponatora u gnojidbi drvenastih nasada, već se gnojiva primjenjuju širom i ratilima unose u tlo, gdje se kasnije procesima ispiranja polako deponiraju u zonu korijena.

3. Upotreba PK gnojiva u zimskoj gnojidbi bresaka (L.H., Zadar)?
O: Ukoliko govorimo o primjeni klasičnih P (fosfor) i K(kalij) gnojiva u zimskoj gnojidbi, potrebno je razlučiti slijedeće, naročito u upotrebi fosfora. Fosfor je nužan za sve energetske procese u biljci, te je neophodan, ali primjenom u tlo ima mnogo ograničenja: teško pokretljiv, reakcija s kalcijem (alkalna tla) ili alumiijem/željezom (kisela tla), usvaja se samo u uvjetima optimalne vlažnosti i ne na temperaturama manjim od 10-12 C (tijekom zime tlo je hladnije). Stoga se u modernoj gnojidbi preporuča posebna primjena kalija i posebna primjena fosfora. Kalij se može u tlo dodavati početkom zime, najčešće kao kalij-sulfat (samo u posebnim uvjetima vlažne zime kao kalij-klorid), dok se fosfor dodaje pri kraju vegetacije (1/2 od planirane količine) dok se druga polovica dodaje prije početka vegetacije kada je tlo toplije. Osim klasičnih fosfornih gnojiva (superfosfati) sve se češće koriste mikrogranulirana fosforna gnojiva.

4. Vidim da ste stručnjak i da dobro vladate problematikom gnojiva i gnojidbe. Pohvala za blog. Da li se preko vas mogu nabaviti gnojiva (S.R., Duga Resa)?
O: Zahvaljujem na pohvalama i nadam se da će blog postati još kvalitetniji i još čitljiviji. Gnojiva za sada ne prodajem niti uvozim, iako sam dobro upoznat s stanjem na tržištu gnojiva u EU. Možda u neko buduće vrijeme.

Ovo su bila neka o zanimljivijih pitanja za siječanj. Dio korisnika je dobio i odgovore na e-mail. Na kraju veljače slijede odgovori na nova pitanja.wave
- 14:05 - Komentari (1) - Isprintaj - #