folklorni

30.03.2011., srijeda

Najbolja folklorna koreografkinja

U subotu je u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Biogradu održan deveti po redu Festival folklorne koreografije. Ovaj festival održava se u organizaciji Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja, a predstavlja folklorno stvaralaštvo koje je, ističu organizatori, promotor hrvatskog folklora u zemlji i izvan nje. Na ovogodišnjem festivalu sudjelovalo je petoro koreografa i voditelja iz različitih gradova Hrvatske. Prvo mjesto prema ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda pripalo je Kristini Benko-Markovica i KUD-u "Petar Preradović" iz Đurđevca.

Na drugom mjestu su koreografkinja Senka Jurina i KD Zabok, dok su na trećem Tihomir Krmek i FA -En-ten-tin iz Zagreba.

Uz nastupe natjecatelja u prvom djelu priredbe, održan je i drugi, revijalni dio, a u njemu su između ostalih nastupili i Vedar osmijeh, skupina treće životne dobi iz Zagreba, koja je svojim raskošnim nošnjama iz nekog davnog vremena pobudila posebnu pozornost publike u dvorani. Domaći KUD "Kralj Tomislav" i gosti iz obližnje Polače te "Nevijane" s otoka Pašmana dali su također svoj doprinos ovoj priredbi koja je obilovala sjajem, šarmom i raznolikošću.

Đurđevac

- 08:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

22.03.2011., utorak

Susreti malih tamburaških sastava u Siraču

Kulturno-umjetničko društvo Kamen Sirač i Zajednica kulturno umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije organizirali su u subotu u Hrvatskom domu u Siraču Susrete malih tamburaških sastava Županije. U programu je nastupilo deset tamburaških sastava kulturno-umjetničkih društava – Ivana Viteza Trnskog iz Nove Rače, Slavka Kolara iz Palešnika, Sloge iz Miklouša, Palične iz Severina, bjelovarskog HORKUD-a Golub i KUD-a Bjelovar, Seljačke sloge iz Velike Pisanice, KUD-a Mate Lovraka iz Velikog Grđevca, te domaćeg Kamena iz Sirača.
(Dijana Matković)
Radio Daruvar

- 13:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.03.2011., nedjelja

Dvanaest ljepotana iz sedam županija

BAŠTINA U Brezovcu održana jedinstvena izložba tkalačkih stanova

U Brezovcu je održana izložba tkalačkih stanova, preslica, škrinja i robe koja je na njima nastala prije mnogo godina. Izložba je posebno zanimljiva jer su je organizirali sami mještani koji ne pripadaju niti jednoj udruzi, kao ni političkoj stranci. Jednostavno, zaljubljenici u tradiciju i ljepotu davno zaboravljenih tkalačkih stanova odlučili su ih izložiti i predstaviti široj javnosti. Dvanaest primjeraka porijeklom je iz Bjelovarsko-bilogorske, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije, a doveženi su iz Velike Bršljanice, Jakopovca, Đurđica, Bedenika, Samarice i drugih mjesta podsjetnik su na već zaboravljena vremena kada se tkanina nije kupovala, već danima i noćima tkala. Tkalački stanovi u našim krajevima nose različita imena, pa ih nekim krajevima zovu nared, razboj ili imaju neko drugo ime.

Izložba očarava
Zaljubljenik u narodnu baštinu Ivan Sabljak iz Brezovca inicijator je velike akcije prikupljanja starih predmeta i u vlastitoj zbirci ima pet tkalačkih stanova i velik broj drugih etno predmeta. Velika potpora u organiziranju izložbe bile su mu Jagoda Pržić i Zora Kovač. Zora se u Brezovac udala 1955. godine iz Markovca Križevačkog. Ručnim se radom bavila već kao dijete i pripremala je ruho za vlastitu udaju. U Brezovcu je došla u kuću gdje se ručni rad cijenio, pa se njime i nastavila baviti. Zna presti, tkati i vesti, pa je njezino i Jagodino iskustvo doprinijelo bogatstvu izložaka.
U pripremi izložbe i njezinu otvaranju sudjelovao je akademski slikar Dubravko Adamović, koji ističe da je nakon mnogo godina rada u slikarstvu i na mjestu ravnatelja Gradskog muzeja, otkrio svu ljepotu i vrijednost narodne baštine.

Budući etno sajam
Etnolog Tomislav Matić, koji je na otvaranju sudjelovao kao član KUD-a Ivan Vitez Trnski iz Nove Rače, ističe da izložba očarava i Bilogoru čini ljepšom i bogatijom.
Bilogorski tkalački stanovi su horizontalni, objašnjava Matić, u drugim krajevima ima ih i okomitih, a bili su neizbježni u svakoj kući. Izložba je trajala tri dana. Otvorena je uz svjetlost svijeća, a u programu su sudjelovali KUD “Ivan vitez Trnski” iz N. Rače, KUD “Sloga” iz Đurđica, a sljedećeg dana tamburaški sastav Plitvički bećari iz okolice Plitvičkih jezera. Cjelokupan dojam je da je uložen velik trud, pa ako se tako nastavi brezovačka izložba će sigurno postati etno sajmom,što je i velika želja organizatora.

Bjelovarac

- 12:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.03.2011., subota

Tradicijske pregače

"Tradicijske pregače" naziv je izložbe autorica Slavice Moslavac i Edite Janković Hapavel koja prikazuje 60-tak originalnih pregača, zaslona ili fertuna s područja Moslavine, hrvatske Posavine, Pokuplja i Banovine. Izložba je podijeljena u dva dijela, od kojih je jedan dio bogate zbirke pregača koje je u đurđevačkom kraju s puno ljubavi prikupljao Ivan Lacković Croata. Drugi dio predstavljaju pregače iz funudusa Muzeja Moslavine, kao vrhunac izvorne tekstilne rukotvorine. Unikatna vezenja na izložbi su se mogla vidjeti i na nošnjama koje su nosile članice pjevačke skupine Baština, koje su u duhu pregača uz tamburaški sastav svoga matičnog KUD-a Husian, otpjevale nekoliko pjesama.
"Pregača je uz oglavlje predstavljala i statusni simbol, a riječ je o najljepšem dijelu tekstilne rukotvorine", kazala je etnologinja Slavica Moslavac. Bilo je teško napraviti selekciju kada ju je prethodno već napravio Ivan Lacković Croata u đurđevačkom kraju, a u prikupljanju za fundus Muzeja Moslavine svakako treba spomenuti moslavačkog Stjepana Šajnovića. "Croata je s puno ljubavi tragao za onim najljepšim pregačama, no danas je to donacija koja živi", rekla je Edita Janković Hapavel. Ona je pohvalila suautoricu Slavicu Moslavac na iznimnom trudu i pomoći oko istraživanja ovoga dijela ženskog ruha što je i rezultiralo organiziranjem ove vesele izložbe. Možete ju pogledati do kraja ožujka.

Kutina

- 07:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.03.2011., petak

Stalan problem – društvene prostorije

Kulturno-umjetničkog društva Virovitica jedino je folklorno društvo u gradu koje već 23 godine njeguje koreografirani folklor hrvatskih krajeva, posebno Slavonije i Podravine. Vjerni članovi plesne skupine i tamburaški sastav, ukupno 40-ak svirača i plesača koji svoje slobodno vrijeme nesebično provode na probama i nastupima, nisu bez problema. Teškoće i problemi s kojima se najčešće susreću, jednako kao i svi amateri, nedostatak su novca i novih, mladih članova. No, virovitički KUD-u ima i još jedan problem koji nije riješen, a to su društvene prostorije. Društvo je, naime, od svoga osnivanja 1988. godine do danas beskućnik. Za to marljivo i na svim manifestacijama prisutno društvo nažalost još uvijek nisu pronađene odgovarajuće prostorije.

INFORMATIVNI CENTAR VIROVITICA

- 07:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.03.2011., četvrtak

Ruža Babogretka pričala priče “Iz bakinog ormana”

SLAVONSKI BROD - Promocija knjige “Iz bakinog ormana” i prateća izložba slika autorice Ruže Knežević Babogretke do posljednjeg je mjesta ispunila dvoranu slavonskobrodske Gradske knjižnice. Sve je doduše izgledalo više kao babogredska velika soba u kojoj je “orman sa šlinganim i raznim rubinama” na kojem mirišu jabuke, a kraj njega asparagusi, pa onda “peć kraljica”, a za “trpezom” uz “ausec” pun domaćih kolača i upaljenu lampu “na petriol” “pripovidaju dive” iz Babine Grede - “najvećeg i najlipšeg slavonskog sela” - o vremenima njihovih baka, o životu, običajima, zgodama i nezgodama. Ružine pričice, ispričane autohtonim babogredskim govorom i prožete komičnim situacijama u kojima su se našle Matika, Agica, snaša Marica, Reza, baka Stana, Marta… sat su vremena, prekidane smijehom, držale pozornost posjetitelja, koji dugo godina znaju Ružu kao Babogretku iako je gotovo pola stoljeća mještanka Slavonskog Broda. Žene o kojima Ruža piše imaju seosku lucidnost i mudrost, imaju smjelost, putenost i grijeh… i ljubav koja poništava grijeh.
O pričama iz kojih “cure” izrazi koji su iščezli, kao i o njezinim pjesmama, govorili su etnolog Zvonimir Toldi, prof. Darija Matajić i Dunja Vanić, a o njezinim slikama, koje također motivima dočaravaju Babinu Gredu, govorio je akademski slikar Predrag Goll, čiju školu slikanja polazi i Ruža Babogretka. Kompletan doživljaj stare Babine Grede dočarali su i čitači dijelova priča Iz bakinog ormana, Jadranka Jurković, Sunčica Kaurić, Karla Babić i Mata Baboselac Mišin te mladi gajdaš Filip Kaurić. Po osmijesima na licu brojnih slušača moglo se zaključiti da regionalna književnost Ruže Babogretke zaslužuje pozornost i ima budućnost. M.Radošević

Glas Slavonije

- 07:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.03.2011., srijeda

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO u Pakracu

Nastup će se održati u petak, 18. ožujka u Gradskoj športskoj dvorani s početkom u 20 sati. Ulaz je besplatan!

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, nacionalni je profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine, sa zadaćom i ciljem istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Vrhunski plesači, njih 37, koji su istodobno i izvanredni pjevači, s lakoćom se transformiraju iz plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 15 odličnih glazbenika svira pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata.
LADO u svom radu okuplja najpoznatije hrvatske etnokoreologe i koreografe, etnomuzikologe, glazbene aranžere i folkloriste, ali i skladatelje i dirigente nadahnute pučkim glazbenim stvaralaštvom. Sve to rezultiralo je impozantnim koreografskim i glazbenim repertoarom s više od stotinu različitih koreografija i nekoliko stotina vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih brojeva. Svojim repertoarom LADO predstavlja hrvatsku baštinu nastalu na raskrižju kultura, obogaćenu mediteranskim, balkanskim, panonskim i alpskim utjecajima.
Ansambl LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju izvornih narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote (više od 1200 kompleta), od kojih su neke stare i više od stotinu godina pa ga zato s pravom nazivaju i "putujućim muzejem".

Pakrac

- 11:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.03.2011., utorak

">4>@8F0 2011

http://www.svetinikole.gov.mk/images/documents/razno/2011/todorica%202011.jpg

0 11-B8 8 12-B8 <0@B 2> !25B8 8:>;5 A5 >4@60 ?> 11-B8 ?0B <5SC=0@>4=8>B D5AB820; =0 872>@5= D>;:;>@ ">4>@8F0 2011. > @0<:8B5 =0 D5AB820;>B D>;:;>@=8B5 3@C?8 8 A>AB028 A5 ?@5BAB028X0 A> B@048F8>=0;=8 872>@=8 >@0 8 >18G08 :0:> 8 A> 5B=> HB0=4>28. 3>48=020 A5 >4@60 =0X3>;5<>B> <0:54>=A:> >@> 2> :>5 ?>:@0X D>;:;>@8AB8B5 754>0 CG5AB2> 8 3@0S0=8 8 3>AB8 >4 A>A54=8B5 3@04>28. 0 D5AB820;>B :>X 5 >4 =0B?@520@C20G:8 :0@0:B5@ 3>48=020 754>0 CG5AB2> 14 D>;:;>@=8 0=A0<1;8 >4 =0H020 754 !@18X0 8 >A=0 8 %5@F53>28=0. @0=4 ?@8 =03@040B0 8< ?@8?04=0 =0 G;5=>28B5 =0 # 8A:028F0 >4 >A=0 8 %5@F53>28=0.

Sveti Nikole

- 12:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Godišnja Skupština KUD-a 'Lipa'

Članovi Kulturno-umjetničkog društva 'Lipa' iz Lipovljana, u subotu, 5. veljače održali su redovitu godišnju Skupštinu udruge. Da se svake godine održavala godišnja Skupština, a nije, jer je bilo i godina kad članovi društva nisu bili aktivni, bila bi ovo čak 90. Skupština KUD-a, jer počeci organiziranog i registriranog rada s pjevačima, a kasnije i sviračima i plesačima u Lipovljanima, sežu u proljeće 1921. godine. Zato je na Skupštinu i pozvano stotinjak gostiju, od koji se većina i odazvala, svi vezani uz vrlo zapažen protekli rad KUD-a 'Lipa'.

Bogata tradicija djelovanja 'Lipe' donosi obvezu da i danas ovo društvo bude vrlo aktivno u prezentaciji kulturne baštine Lipovljana. Svojim radom u protekloj godini, ali i u nekoliko prošlih godina, 'Lipa' je dosegla respektabilnih 30-tak nastupa godišnje, što članove obvezuje na dva do tri nastupa tijekom mjeseca. To je velika obveza, kojoj treba pridodati i obvezatnu tjednu probu ili pripremu nove koreografije, pa članovi 'Lipe' jesu među najaktivnijim članstvom jedne od udruga u Lipovljanima.
To potvrđuje i izvješće o prošlogodišnjem radu, što ga je Skupštini podnijela Marica Tisaj, predsjednica KUD-a. U podužem izvješću pojedinačno je pobrojala 28 javnih nastupa u nizu od Lipovljana, Piljenica i Međurića, do nastupa u Zagrebu, Petrinji, Dobropoljani, Kukljici, Velikoj Pisanici i Sračincu kod Varaždina. Za to se zahvalila svim članovima, a društvo broji ukupno 90 članova. Posebno su pohvaljene mlađa, starija i tamburaška skupina KUD-a zbog velikog truda i zalaganja, te voditelji Tihomir Krmek i Franjo Rodić. Zahvaljeno je i Matici slovačkoj Lipovljani što je KUD 'Lipa' prepoznala kao svog partnera, kojem pomaže prikupiti neophodnu opremu poput nošnji, obuće i instrumenata, a oni im vraćaju njegovanjem slovačkog folklora i nastupima u organizaciji Matice slovačke.
Ukupni prihodi 'Lipe' u prošloj godini bio je 78 tisuća kuna. Stoga je u izvješću zahvaljeno i Općini Lipovljani koja ima razumijevanja za financiranje društva. U protekloj godini novčane prihode ostvarili su još od Sisačko-moslavačke županije, Matice slovačke, te Hrvatske pošte i Ministarstva turizma RH. Za putovanja na nastupe, ali i nabavu potrebne oprema u prošloj godini potrošili su najviše novca, od ukupno 63 tisuće kuna, koliko im je rashod novčanih sredstava bio lani.
U KUD-u 'Lipa' već duže vrijeme tragaju za izvornim folklornim običajima u Lipovljanima. Na tom tragu priprema se izvorna koreografija, a na Skupštini u subotu premijerno je pokazana i jedna od četiri istkane izvorne narodne nošnje s motivom perunika. Rad je to tkalačkog obrta 'Lan' iz obližnjeg Starog Grabovca, i djelo ruku Ilije Gregorića i njegove supruge, koji su više mjeseci radili na izradi 4 kompleta nošnje. Sve s ciljem da se do sredine godine pripremi izvorni nastup KUD-a.

Plan rada 'Lipe' za ovu godinu ponovo je ambiciozan. Očekuje ih opet 30-tak nastupa, ali i proširenje članstva među najmlađima. Na više smotri i nastupa u Hrvatskoj opet će predstavljati Lipovljane, a sudjelovat će i u svim programima na području općine Lipovljani. U suradnji s Maticom slovačkom priprema se i odlazak u Bratislavu u posjet i nastup Gradiščanskim Hrvatima, a financijski plan je u visini prošlogodišnjeg.
Na ovogodišnju Skupštinu, na kojoj se tiho obilježila i 90 godina djelovanja 'Lipe', bili su pozvani i svi dosadašnji predsjednici društva. Odazvalo se njih 8, koji su zamoljeni da se ponovo aktiviraju u radu društva. Osim bivših predsjednika i tajnika, na Skupštinu je došlo i nekoliko bivših plesača koji su također sudjelovali niz godina u radu društva, a ne žive više na području općine Lipovljani. Zajedno s još aktivnim članovima družili su se i prisjećali proteklih vremena.
Pohvale na rad KUD-a Lipa, tijekom trajanja subotnje Skupštine, izrekli su i gosti, ističući pritom zadovoljstvo suradnjom s 'Lipašima'. Među ostalima pohvale su uputili Mirko Knjižek, u ime Češke besede, Gojko Đukić u svoje i u ime načelnika općine Marija Ribara, Josip Krajči, u ime Matice slovačke, Nevenka Zorić u ime Lire, te Ilija Gregurić u ime KUD-a Kolo iz Starog Grabovca.
Ovogodišnja Skupština KUD-a 'Lipa' završila je dodjelom Zahvalnice društva Branku Vincentu, dosadašnjem predsjedniku Matice slovačke Lipovljani za prepoznavanje 'Lipe' kao glavnog partnera u svojim aktivnostima, i Miji Petraviću, najstarijem članu KUD-a 'Lipa', čija iskaznica datira iz davne 1952. godine. Poslije zakuske nastavljeno je zajedničko veselo druženje.

Lipovljani

- 07:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.03.2011., srijeda

Kakasütés u Vardarcu

Održana je jedna od prepoznatljivih manifestacija Vardarca je Kakasütés, mađarski narodni običaj izbijanja ili umlaćivanja pijetla, koja se odvija kao završna manifestacija pokladnih svečanosti. Manifestacija ima stoljetnu tradiciju, a 2003. obnovila ju je mjesna mladež, da bi je svake godine održavali uz pomoć Mjesnog odbora i općine Bilje.

Program se sastoji od svečane povorke konjskih zaprega koja se veselo kreće seoskim ulicama, za vrijeme koje mladići obučeni u kostime i maske koje predstavljaju pijetla silaze s kola i "plešu" oko djevojaka i žena koje stoje ispred kuća i dočekuju veselu povorku. U zamjenu za ples s kostimiranim "pijetlovima", žene i djevojke odužuju se mladićima neobičnim darovima - kokošjim jajima, koja su simbol rađanja novog života ne bi li godina u selu bila plodnija. Maskirani "pjetlovi" imaju pravo uhvatiti sve što se kreće u dvorištu pa domaćini tada sklanjaju perad i umjesto nje daruju pijetlove. U centru sela, "pijetlovi" biraju djevojke i stavljaju im povez na oči. Nakon toga djevojke trebaju dugačkim štapom pogoditi pijetlovu glavu zabodenu u zemlju, tj. "umlatiti" pijetla. Nekada je to bio prilično krvav prizor pa se danas upotrebljava umjetna glava. Sretnica koja uspješno obavi zadatak, prema stoljetnom vjerovanju, te će se godine udati. Zahvaljujući tome običaju, danas je pijetao i to onaj slamnati Nikole Fallera, autora Land arta ''Slama'' postao zaštitni znak sela.

Radio Baranja

- 08:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Završeno 44. Šokačko sijelo

Već tradicionalno, Seljačkom zabavom opraštamo se s Šokačkim sijelima. Tako je bilo i sinoć u dvorani OŠ „Ivana Kozarca“ gdje se više od tisuću posjetitelja oprostilo s ovogodišnjim, 44. Šokačkim sijelom čime smo zakoračili u korizmu i vrijeme priprave za Uskrs. Riječ je o najmasovnijoj manifestaciji Sijela na kojoj skoro svi posjetitelji imaju bar jedan detalj koji nosi obilježje Šokadije a većina i odjevena u narodne nošnje. No to je i manifestacija koju županjci, koji trenutno ne žive u našem gradu, rado posjete kako bi se vidjeli i popričali s svojim rođacima i znancima. Na zabavi su proglašeni najbolji izlozi Šokačkog sijela. Tako su treće mjesto podijelili Ljekarne Čaić i udruga "Šokački divani". Drugo mjesto pripalo je izlogu Poljoprivredne zadruge "Napredak" dok je prvo mjesto i titulu najboljeg izloga 44. Šokačkog sijela dobio izlog Petra i Mande Bušić.

U organizaciji KUU „Tomislav“ a uz tamburašku pratnju TS „Kristali“ plesalo se i pjevalo do ranih jutarnjih sati. I igralo se. Tako se krunio kukuruz i preskakao štap ali i igralo bogatu tombolu gdje su sretnici dobili umjetničke slike, narodne nošnje, prijenosnik, skuter....

Županja

- 07:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.03.2011., nedjelja

16. smotra dječjih tamburaških sastava i orkestara

U Pučkom otvorenom učilištu održana je 16 smotra dječjih tamburaških sastava i orkestara. Nastupilo je 14 sastava sa ukupno više od 100 članova. Gradonačelnik Kutine Davor Žmegač zahvalio je mladima za očuvanju i njegovanju tradicije i kulturne baštine, te im je čestitao na radu i rezultatima koje postižu. Na pozornici velike dvorane POU Kutina pred prepunim gledalištem nastupili su: Tamburaški sastav KUD-a : „ Ivančice" - Kutina, „Moslavina"- Kutina, „Sloga"- Hrastelnica, „Potočanka" - Potok , „Repušnica" - Repušnica, Tamburaški orkestar KUD-a : „Stjepan Ša jnović" Osekovo „ Moslavec" - Voloder, „Sveta Ana" - Odranski Obrež , Tamburaški ansambl „Ratimir Joža Prosoli“ Popovača i OŠ Popovača „ Graničar", „ Pinkleci" - Križ, „Ilova" – Ilova. Mladi tamburaški oduševili su svojim nastupima i sviračkim umijećem, te su još jednom pokazali kako se voli i čuva narodna baština.

Kutina

- 07:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.03.2011., petak

Šokački cvit 2011. Kristina Pejaković iz Bizovca

Najposjećenija i najatraktivnija manifestacija Šokačkog sijela, izbor ljepotice Sijela održan je večeras u prepunoj dvorani "Mladost" u Županji. Prosudbena komisija proglasila je Kristinu Pejaković iz Bizovca Šokačkim cvitom 2011. Dvadeset prekrasnih djevojaka odjevenih u tradicionalnu narodnu nošnju natjecalo se za titulu "Šokački cvit 2011.". Uz Kristinu Pejaković komisija je odabrala prvu pratilju Šokačkog cvita Dariju Maršić iz Županje dok je za drugu pratilju proglašena Ivana Vareševac iz Vrbanje. Najviše glasova putem interenta dobila je Tena Zovak iz Županje.
Posjetitelje izbora ljepotice Sijela pozdravili su gradonačelnik Županje Davor Miličević, župan Vukovarsko - srijemski Božo Galić te ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković koji su ujedno i uručili nagrade najljepšim djevojkama.
U programu su sudjelovali članovi KUD-a "Markovac" iz Zagreba koji su pjesmom i plesom oduševili prisutne i nagrađeni obilatim pljeskom.

Županja

- 07:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.03.2011., srijeda

Zdenac kod Josipovića

Folklorni ansambl Zdenac ove godine obilježava deset godina rada. Jedan od ljepših rođendanskih poklona je, kažu, prijem za pedesetak najmlađih članova u uredu predsjednika RH, Ive Josipovića. Predsjedniku su darovali suvenire sa zavičajnim obilježjem.

Folklorni ansambl Zdenac ove godine obilježava deset godina rada. Jedan od ljepših rođendanskih poklona je, kažu, nedjeljni prijem u uredu predsjednika RH, Ive Josipovića. U goste mu je otišlo pedesetak najmlađih članova Zdenca kojima je Josipović čestitao na svim dosadašnjim uspjesima te im poželio puno uspjeha u daljnjem radu i nastupima koji su pred njima. U nošnjama su mu prikazali dio zavičajnog folklora, izvodeći moslavačke pjesme i plesove. Članovi Zdenca u Zagreb nisu išli praznih ruku. Predsjedniku su darovali više suvenira; košaru s proizvodima Pčelarske udruge Cvijet, sliku Tomislava Čaise s motivom garešničke knjižnice i čitaonice "Đuro Sudeta", te tradicijsko glazbalo, ručni rad Vjekoslava Martinića. (hjk)

Garešnica

- 13:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Održana I. Večer folklora na županjskom sijelu

Deseta po redu manifestacija ovogodišnjeg Šokačkog sijela održana je večeras u Županji. Posjetitelji dvorane „Mladost" imali su priliku pogledati raznolike izvedbe slavonskih kola, pjesama i šaljivih uprizorenja.
Da si Diko ka´ što si bio ne bi meni majstor dolazio", „Oj majstore iz drugog sela ja bi s tobom ašikovat ´ćela" orilo se dvoranom u kojoj su redom nastupili KUD „Josip Kozarac" iz Štitara, KUD „Posavac" iz Vrbanje, KUD „Josip Čaklić" iz Rakitovice, KUD „Seljačka sloga" iz Gradišta, KUD „Seljačka sloga" iz Zadubravlja, KUD „Fra Marijan Lanasović" iz Orubice te KUD „Matija Gubec" iz Donjeg Miholjca.

Županja

- 12:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.03.2011., utorak

Mikanovci: Lijepe djevojke i momci, najbogatije nošnje

KUD "Šokadija" iz Starih Mikanovaca organizirao je 44. zaredom manifestaciju "Mladost i ljepota Slavonije" koja je održana u subotu.
Te večeri 10 djevojaka, 9 snaša i 10 momaka u narodnim nošnjama prikazalo je najbogatije i najstarije nošnje mjesta iz kojih dolaze. Sve sudionike revije krasila je iznimna razina pripremljenosti i znanja o tradicijskoj kulturi i njenim očitovanjima.
Originalne nošnje
Prosudbeni sud sastavljen od eminentnih etnologa pratio je reviju i ocjenjivao - izvornost i originalnost nošnje, kompletnu osobnost (držanje, hod, govor), poznavanje nošnje, način izrade i kojom prigodom se nosila. Tako je odlukom prosudbene komisije koju su činili mr.sc. Ljubica Gligorević, prof. Vesna Kolić-Klikić i prof. Ana Wild najljepšom djevojkom proglašena Ines Kovačić -Marinkova iz Otoka.Najljepša snaša je Ivanka Dragovan iz Velike Kopanice dok je najljepšim momkom proglašen Josip Knežević iz Gradišta.
Osim originalnosti, izvornosti nošnje i poznavanja dijelova nošnje, prosudbena komisija ocjenjivala je kod sudionika manifestacije i uređenje kose i oglavlja.
- Priredba je manifestacija od prestižnog značaja. To je tradicijska manifestacija, kulturnog, edukativnog i društvenog karaktera. Na priredbama prethodnih godina sudjelovala su brojna kulturno-umjetnička društva, pjevačke skupine, pučki pripovjedači i kazivači, obrtnici starih zanata, glumci, recitatori, tamburaški sastavi i vokalni solisti. Priredba okuplja sudionike iz svih slavonskih županija te je ušla u red značajnih kulturnih događanja u ovom dijelu Lijepe Naše, istaknuo je Marko Martinović, ispred KUD-a "Šokadija".

Šokačka zabava uz bogatu trpezu
U bogatom programu sudjelovali su KUD "Marko Marojica" Župa dubrovačka, Klapa "Alegria", TS "Garavi", KUD "Šokadija" Stari Mikanovci. U etno-kutku pak predstavio se Danijel Kolarević iz Starih Mikanovaca, srednjoškolac - zaljubljenik u tradiciju i šokačko naslijeđe, a predstavio se i mladi vinkovački glumac Vladimir Andrić. Nakon priredbe koja je održana u Domu kulture u Starim Mikanovcima uslijedila je kao i uvijek velika šokačka zabava, uz bogatu trpezu i dobru svirku slavonskih tamburaša i pjesmu dubrovačke klape.

R.MESIĆ

Pobjednici
Prosudbena komsija u sastavu mr.sc. Ljubica Gligorević (Vinkovci), prof. Vesna Kolić Klikić (Nova Gradiška) i prof. Ana Wild (Osijek) među najljepše tri djevojke svrstala je Ines Kovačić -Marinkovu iz Otoka (inače pobjednica), Šteficu Čunčić iz Košutarice te Anju Bjelajac iz Brodskog Varoša. Među tri najljepše snaše tako su se našle pobjednica Ivanka Dragovan iz Velike Kopanice, Jasmina Babaj iz Našica, odnosno Vukojevaca, te Andrea Bošnjak iz Habjanovaca.
Tri najljepša momka uz pobjednika Josipa Kneževića iz Gradišta bila su i Tomica Ergotić iz Velike Kopanice te Josip Čičak iz Slavonskog Broda s nošnjom iz Trnjana. Pohvaljeni su pak Nikolina Galović iz Andrijaševaca, Anđelka Šivo iz Pleternice i Danijel Novoselić iz Čajkovaca

Glas Slavonije

- 12:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Máme tu už Fašiangy, veselo bolo aj v Jelšovciach

Program, ako sa v minulosti fašiangovalo na našich dedinám nám v sobotu 19. februára v Jelšovciach predviedla Folklórna skupina Tradícia z Dražoviec. „Hovorí sa, že iný kraj iný mrav. V konečnom dôsledku sú však fašiangy hlavne o jedle, pití a najmä dobrej zábave,“ povedala nám pani Mirka. Fašiangy majú svoje korene v dávnej minulosti. Dodala, že vo fašiangovom období bolo na hospodárstve relatívne menej roboty. Preto sa počas fašiangov organizovali rôzne zabíjačky, zábavy a tiež sa robievalo veľa svadieb. Ľudia sa obliekali do masiek, ktoré okrem zábavnej funkcie mali aj ochranný význam a mali chrániť proti pôsobeniu negatívnych síl, mali zabezpečiť úrodný rok a plodnosť hospodárskych zvierat. Posledné tri dni boli najveselšie a zábavy vyvrcholili v utorok poslednou muzikou pred Popolcovou stredou. Fašiang končil pochovávaním basy. Pri tomto symbolickom pohrebe miestni občania v prestrojení za farára, organistu, kostolníka uskutočnili obrad, pri ktorom bolo veľa plaču, smiechu a zábavy všetkých prítomných. Tradičným jedlom tohto obdobia bolo obradové pečivo - fánky, smažené šišky, slaninka s klobáskou, huspenina. Fašiangy budeme mať aj v Nitre, a to v utorok 8. marca so začiatkom o 14.30 hodine s programom Profi(l)veselica. Pestrý program bude najmä na Svätoplukovom námestí s klasickým fašiangovým jarmokom a zabíjačkovými špecialitami. Podujatie asi o 15.30 hodine vyvrcholí fašiangovým sprievodom s programom Fašiangy na Ponitrí so záverečným pochovávaním basy.

PATRIOT

- 09:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.