El capitalismo foraneo
Fidel Castro (Kuba), Hugo Chavez Frias (Venezuela) i Evo Morales (Bolivia) potpisali su u Havani sporazum o trgovinskoj suradnji tri zemlje (Peoples Trade Agreement - TCP) kao alternativu sličnom sporazumu FTAA (Free Trade Area of the Americas) kojega je inicirala Amerika. Povijesno okupljanje južnoameričke ljevice na Kubi trojica predsjednika iskoristili su za sklapanje novog latinoameričko - karipskog ekonomskog bloka, koji bi trebao jamčiti jednakost u trgovini kakvu ne poznaje američki model. Na proslavi prve godišnjice ALBA sporazuma (Bolivarian Alternative for the Americas) Kubi i Venezueli pridružila se Bolivija. ALBA sporazumom, između ostaloga, Venezuela opskrbljuje Kubu s 96 000 barela sirove nafte godišnje, dok je Castro zauzvrat u Venezuelu poslao liječnike i učitelje, a više od tri tisuće venezuelaskih studenata studira medicinu u Havani. Siromašna, ali plinom bogata Bolivija pristupanjem paktu dobiva pravo slobodnog izvoza svojih proizvoda na Kubu i u Venezuelu, no suradnja triju zemalja neće stati na tomu. Usporedimo li ALBA sporazum i Europsku zajednicu za ugljen i čelik (ESCS, osnovana 1951.) što je preteča Europskoj uniji, ALBA je početak južno-američke borbe za preživljavanje na geomanipuliranom blokovskom tržištu. U situaciji kada mnoge "male" zemlje rade isključivo za prosperitet SAD-a, tri su zemlje odlučne suprotstaviti se dosadašnjoj globalizacijskoj praksi američke dominacije i kontrole. Nakon skorašnjih izbora u Peruu i Meksiku i te bi se dvije latinoameričke zemlje mogle pridružiti «bolivarskom paktu za pravednu trgovinu.» Chavez u tom svijetlu otvoreno podupire nacionalističkog kandidata Ollantea Humalea na budućim predsjedničkim izborima u Peruu, zbog čega je Lima jučer opozvala veleposlanika iz Venezuele u znak protesta Chavezovom uplitanju u peruanske izbore.  "Kao što je ALBA porazila FTAA, tako će i Trgovinski sporazum naroda (TCP) poraziti sporazume o slobodnoj trgovini koje Buševa administracija želi provesti u našoj regiji", rekao je Morales nakon ceremonije potpisivanja TCP-a. U svom govoru predsjednik Bolivije napomenuo je da će njegova zemlja imati velike koristi od dvaju sporazuma, što potvrđuje i beskompromisna podrška i razumijevanje koje je Bolivija dobila od Kube i Venezuele, za razliku od nekih drugih zemalja. "U ekonomskom smislu, raskomadali su Boliviju na komadiće", uzviknuo je Morales pojašnjavajući kako su prirodna bogatstva zemlje u stranim rukama te da se razmatraju načini kako promijeniti trenutni neoliberalni i neokolonijalni status u korist Bolivije. Hugo Chavez pohvalio je dosadašnje dosege na socijalnom i kulturnom planu ALBA-e, a proamerički FTAA sporazum opisao je kao mehanizam američke dominacije. Najavio je da Bolivija u sklopu ALBA programa može računati na kreditnu liniju od 100 miliona dolara, kao i na kubanske i venecuelasnke stručnjake. Podsjetio je na nedavnu odluku kojom je Venecuela odlučila prestati s tradicionalnom praksom izvoza nafte u SAD koju će preusmjeriti prema južnoameričkim i karipskim državama. Pored dogovora o isporuci nafte za unutarnje potrebe, Venezula i Bolivija dogovorile su zajedničku izgradnju rafinerije u Boliviji. Nakon Moralesa i Chaveza, na Trgu Revolucije u Havani, mnoštvu se obratio legendarni Fidel Castro optuživši Washington za terorizam protiv Kube. Upozorio je i na pripreme za rat protiv Irana u kojemu će Amerika koristiti oružje za masovno uništenje. Za to vrijeme na drugom kraju Zemlje… Iza kulisa medijske i američke pozornosti usmjerene prema iranskom nuklearnom programu krije se Latino-amerikancima komplementarni oblik otpora prema američkoj globalizaciji. Nakon mjesec dana šutnje, otkako je odgođen početak rada, Iranci su se opet oglasili najavom otvaranja naftne burze već ovoga tjedna. Ukoliko IOB (Iranian oil bourse) kao valutu razmjene bude koristio Euro umjesto dolara, američka valuta mogla bi doživjeti slijedeći veliki udarac. Ironija u južnoameričkoj borbi je u tome što za sada moraju poslovati s imperatorskom valutom (čime se gubi smisao borbe), dok Iran ima lijepu šansu i priliku poslovati s Eurom. Foto: ACN. Update. 02.05.06. 10:45 h MORALES NAJAVIO NACIONALIZACIJU ENERGETSKOG SEKTORA (Hina) Predsjednik Bolivije Evo Morales objavio je nacionalizaciju industrije prirodnog plina i nafte, te poslao vojnike na naftna i plinska polja. "Došao je dugo očekivani dan, povijesni dan kad će Bolivija preuzeti kontrolu nad svojim prirodnim izvorima energije", rekao je Morales tijekom proslave 1. svibnja, prenosi Reuters. Rješenje nalaže stranim kompanijama novu podjelu naftnih prihoda, rezervirajući dio od 82 posto za državu. Rok za potpisivanje novih ugovora je 180 dana. "To je tek početak...sutra ili dan poslije na red će doći rude, zatim šumarski sektor a na kraju svi prirodni izvori za koje su se borili naši preci", najavio je bolivijski predsjednik. Brazilski ministar za rudnike i energiju Silas Rondeau je nacionalizaciju industrije nafte i plina, koju je u ponedjeljak objavio bolivijski predsjednik Evo Morales nazvao "neprijateljskom gestom". Španjolska vlada je u ponedjeljak izrazila "duboku zabrinutost" zbog objave predsjednika Moralesa o nacionalizaciji industrija plina i nafte u zemlji, što je mjera koja se posebice odnosi na španjolsku kompaniju Repsol. |
