Ajdemo u planine, jer tamo nema zime, skijanje se…
…brzo uči 'ko je blesav da sjedi u kući.. Stihovi su to starog hita iz stare Yugo države iz vremena kada smo još uvijek vjerovali u komunizam, pad kapitalizma i pobjedu bratstva i jedinstva. Doduše nismo svi vjerovali u to, neki su i znali što se kuha, a što je potvrdio i kasniji rasplet događaja...Pišem ovo jer možemo povući i paralelu s mnogim stvarima koje se danas događaju na planetu, a tiču se svih nas. Prvenstveno mislim na ekologiju, zaštitu okoliša i incidente koji imaju trajne negativne posljedice za cijeli svijet – nuklearni pokusi, eksplozije atomskih bombi u Japanu, efekt staklenika… Ne moramo naime biti znanstvenici i super informirani tajni agenti da bismo vidjeli što se događa oko nas. Trbamo samo gledati, koristiti stečeno znanje i razmišljati malo... O tome sam već nešto pisao, no od tada su se dogodili određeni pomaci, prvenstveno u svjetlu kome to odgovara efekt staklenika tj. globalno zagrijavanje i tko su ti koji proturječe znanstvenicima koji o tome govore. Ako ste mislili da se radi o nekomu drugom, a ne o neokonsima, gadno ste se prevarili! Da! ovakav rasplet situacije odgovara upravo njima. Zašto? I to će doći na red. Prvo neki podaci i reference. 1. Profesor sa sveučilišta Columbus u državi Ohio Lonnie Thompson tvrdi da za 10 godina više neće biti ledenjaka. Nije jedini. Uzorci koje čuva u 'dubokom' mogli bi tako postati jedini ostatci današnjih ledenjaka. 2. Prirodne katastrofe (poput Katrine i Rite…) će biti sve češće. Tako su bar upozorili stručnjaci nakon Foruma znanosti i tehnologije u društvu, koji je prije desetak dana završio u Kyotu. Kažu da broj prirodnih katastrofa ne prestaje rasti te to potkrijepili brojkama: 1900. – 1940. – 100 katastrofa svakih 10 godina. 1960. – 1970. – 650 katastrofa 1980. – 1990. – 2000 katastrofa 1990. – 2000. – čak 2800 katastrofa Jedan francuski sudionik foruma rekao je «moramo što prije smisliti mehanizme zaštite i financiranja posljedica katastrofa poput Katrine». Ako je suditi po onome što se događa nakon Katrine i Rite u Americi, ako imate para ulažite ih u firme koje imaju bilo kakve veze s obnovom nakon katastrofa! 3. Klimatske promjene najteže će pogoditi Afriku, kontinent koji najmanje doprinosi globalnoj promjeni klime. Naime, posljedice globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena i sve češća i dulja sušna razdoblja utječu na sve manje raspoloživih količina hrane. U Africi se već 50% stanovništva suočava s glađu, a promjene će povećati i broj siromašnih. Ovih se dana u Africi država 18. Svjetski kongres o nafti, prvi puta u povijesti na ovom kontinentu. Zašto? Zato što je budućnost nafte upravo u Africi gdje se pretpostavlja da ima lijepih a nedovoljno istraženih zaliha. I pred sam kraj prenosim vijest domaće izvještajne agencije u cijelosti. STUDIJA: GLOBALNO ZAGRIJAVANJE IZAZVAT ĆE SUKOBE HNA CANBERRA, 22. rujna 2005. (Hina/Reuters) - Porast temperatura u svijetu mogao bi izazvati znatan porast bolesti u Aziji i na pacifičkim otocima, što bi moglo voditi do sukoba i raseljavanja stotina milijuna ljudi, kaže se u izvještaju objavljenom u četvrtak. Globalno zagrijavanje moglo bi do 2100. voditi i do većega broja suša, poplava i tajfuna, a povećat će se i učestalost malarije, tropske groznice denge i kolere, kaže se u izvještaju o utjecaju porasta temperature na zdravlje. Izvještaj su sastavile australska medicinska udruga (AMA) i australska ekološka organizacija, vodeće australske organizacije na području medicine i zaštite okoliša. Do 2100. prosječne temperature porast će, predviđa se, od jedan do šest Celzijevih stupnjeva. "Nije tu riječ samo o duljim ljetima i kraćoj skijaškoj sezoni", kaže predsjednik AMKA-e Mukesh Haikerwal. "Klimatske će promjene oštetiti naše zdravlje. Izravna će posljedica biti obolijevanje ljudi. Umirat će se masovno jer se zemlja, naš dom, zagrijava. U Australiji, kaže Haikerwal, do 2100. bi zbog toplotnoga stresa svake godine moglo umrijeti i do 15 tisuća ljudi, a u ovome ih trenutku zbog toga razloga umire oko tisuću. Groznica denge i ostale bolesti koje prenose komarci mogle bi se proširiti na jug, čak do Sydneya. Denge je u ovome trenutku u Australiji ograničena na tropske i slabo naseljene dijelove sjevera. U drugim dijelovima svijeta povišene bi temperature mogle dovesti do učestalijih oluja i suša, što bi vodilo do gubitka usjeva pa do političkih i socijalnih nereda, tvrde autori izvještaja. "Kako te vrste stresa jačaju, vjerojatan je i pomak prema autoritarnim vladama", kaže se u izvještaju. "U najgorem slučaju, masovno propadanje država i velik sukob mogli bi dovesti do raseljavanja milijuna ljudi u azijsko-pacifičkoj regiji, to općega kolapsa poretka i brojnih kršenja ljudskih prava". (Hina) xvm ydgk Neokonsi, ako se ovo malo požuri neće morati ni intervenirati u Kinu, global warming će napraviti svoje, zato vjerojatno i nisu potpisali protokol u Kyotu o smanjenju stakleničkih plinova. Računaju na ovakav scenarij.. E da, a naslov posta je takav jer… kad se počne topiti led… :)) 90% stanovništva živi uz obale, pogledajte ovu noćnu sliku! i kad navale svi u brda… biće gužve na skijalištima :))) |
