Ajdemo u planine, jer tamo nema zime, skijanje se…
…brzo uči 'ko je blesav da sjedi u kući.. Stihovi su to starog hita iz stare Yugo države iz vremena kada smo još uvijek vjerovali u komunizam, pad kapitalizma i pobjedu bratstva i jedinstva. Doduše nismo svi vjerovali u to, neki su i znali što se kuha, a što je potvrdio i kasniji rasplet događaja...
Pišem ovo jer možemo povući i paralelu s mnogim stvarima koje se danas događaju na planetu, a tiču se svih nas. Prvenstveno mislim na ekologiju, zaštitu okoliša i incidente koji imaju trajne negativne posljedice za cijeli svijet – nuklearni pokusi, eksplozije atomskih bombi u Japanu, efekt staklenika… Ne moramo naime biti znanstvenici i super informirani tajni agenti da bismo vidjeli što se događa oko nas. Trbamo samo gledati, koristiti stečeno znanje i razmišljati malo...
O tome sam već nešto pisao, no od tada su se dogodili određeni pomaci, prvenstveno u svjetlu kome to odgovara efekt staklenika tj. globalno zagrijavanje i tko su ti koji proturječe znanstvenicima koji o tome govore.
Ako ste mislili da se radi o nekomu drugom, a ne o neokonsima, gadno ste se prevarili! Da! ovakav rasplet situacije odgovara upravo njima. Zašto?
I to će doći na red.
Prvo neki podaci i reference.
1. Profesor sa sveučilišta Columbus u državi Ohio Lonnie Thompson tvrdi da za 10 godina više neće biti ledenjaka. Nije jedini. Uzorci koje čuva u 'dubokom' mogli bi tako postati jedini ostatci današnjih ledenjaka.
2. Prirodne katastrofe (poput Katrine i Rite…) će biti sve češće. Tako su bar upozorili stručnjaci nakon Foruma znanosti i tehnologije u društvu, koji je prije desetak dana završio u Kyotu. Kažu da broj prirodnih katastrofa ne prestaje rasti te to potkrijepili brojkama:
Jedan francuski sudionik foruma rekao je «moramo što prije smisliti mehanizme zaštite i financiranja posljedica katastrofa poput Katrine».
Ako je suditi po onome što se događa nakon Katrine i Rite u Americi, ako imate para ulažite ih u firme koje imaju bilo kakve veze s obnovom nakon katastrofa!
3. Klimatske promjene najteže će pogoditi Afriku, kontinent koji najmanje doprinosi globalnoj promjeni klime. Naime, posljedice globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena i sve češća i dulja sušna razdoblja utječu na sve manje raspoloživih količina hrane. U Africi se već 50% stanovništva suočava s glađu, a promjene će povećati i broj siromašnih.
Ovih se dana u Africi država 18. Svjetski kongres o nafti, prvi puta u povijesti na ovom kontinentu. Zašto? Zato što je budućnost nafte upravo u Africi gdje se pretpostavlja da ima lijepih a nedovoljno istraženih zaliha.
I pred sam kraj prenosim vijest domaće izvještajne agencije u cijelosti.
STUDIJA: GLOBALNO ZAGRIJAVANJE IZAZVAT ĆE SUKOBE
HNA
CANBERRA, 22. rujna 2005. (Hina/Reuters) - Porast temperatura u
svijetu mogao bi izazvati znatan porast bolesti u Aziji i na
pacifičkim otocima, što bi moglo voditi do sukoba i raseljavanja
stotina milijuna ljudi, kaže se u izvještaju objavljenom u četvrtak.
Globalno zagrijavanje moglo bi do 2100. voditi i do većega broja
suša, poplava i tajfuna, a povećat će se i učestalost malarije,
tropske groznice denge i kolere, kaže se u izvještaju o utjecaju
porasta temperature na zdravlje.
Izvještaj su sastavile australska medicinska udruga (AMA) i
australska ekološka organizacija, vodeće australske organizacije na
području medicine i zaštite okoliša. Do 2100. prosječne temperature
porast će, predviđa se, od jedan do šest Celzijevih stupnjeva.
"Nije tu riječ samo o duljim ljetima i kraćoj skijaškoj sezoni", kaže
predsjednik AMKA-e Mukesh Haikerwal.
"Klimatske će promjene oštetiti naše zdravlje. Izravna će posljedica
biti obolijevanje ljudi. Umirat će se masovno jer se zemlja, naš dom,
zagrijava.
U Australiji, kaže Haikerwal, do 2100. bi zbog toplotnoga stresa
svake godine moglo umrijeti i do 15 tisuća ljudi, a u ovome ih
trenutku zbog toga razloga umire oko tisuću. Groznica denge i ostale
bolesti koje prenose komarci mogle bi se proširiti na jug, čak do
Sydneya.
Denge je u ovome trenutku u Australiji ograničena na tropske i slabo
naseljene dijelove sjevera.
U drugim dijelovima svijeta povišene bi temperature mogle dovesti do učestalijih oluja i suša, što bi vodilo do gubitka usjeva pa do političkih i socijalnih nereda, tvrde autori izvještaja.
"Kako te vrste stresa jačaju, vjerojatan je i pomak prema autoritarnim vladama", kaže se u izvještaju.
"U najgorem slučaju, masovno propadanje država i velik sukob mogli bi dovesti do raseljavanja milijuna ljudi u azijsko-pacifičkoj regiji, to općega kolapsa poretka i brojnih kršenja ljudskih prava".
(Hina) xvm ydgk
Neokonsi, ako se ovo malo požuri neće morati ni intervenirati u Kinu, global warming će napraviti svoje, zato vjerojatno i nisu potpisali protokol u Kyotu o smanjenju stakleničkih plinova. Računaju na ovakav scenarij..
E da, a naslov posta je takav jer…
kad se počne topiti led… :))
90% stanovništva živi uz obale, pogledajte ovu noćnu sliku!
i kad navale svi u brda…
biće gužve na skijalištima
:)))