< | veljača, 2007 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 |
*glazbu
*fotografiju
*slikanje
*film
*putovanja
*oblake
*knjige
* životinje
*Slavonski Brod
ŽIVOTNI MOTO
"Samo živi, samo budi
Svi odgovori doći će sami!
Samo stoj na svjetlu
i doći će kraj tami!!!"
everly92@hotmail.com
everly@net.hr
"Uzmi jedan tren
I drži ga u slici.
Napravi taj svijet
Kakav treba biti."
BOA, 7 koraka za ples
Ovo je užasno tužna priča sa užasnim završetkom. Nemam snage da ti to kažem u lice pa ti pišem pismo.
Molim te, molim te nemoj nikada više prati moju robu.
Opet me je rodbina pitala jesam li narasla, a znaš da nisam već 6 godina; zato što stalno nosim majice i hlače koje izgledaju kao da su od mlađe sestre. Sve smo kućne ljubimce obukli u smanjenu robu, ali nažalost nemamo dovoljno kućnih ljubimaca... Na mojoj najdražoj košulji pojavile su se misteriozne točke pa sad izgledam kao dalmatiner. a tek boje- prijatelji misli da sam puna love jer svaki dan imam majicu druge boje- nemaju pojma da si svaki put ti zaslužna za novu boju...
Kad kupujemo Veniše i Persil u getroju ljudi pitaju dal imamo kemijsku čistionicu...
Bojim se zvuka mašine, a tek koji strah preživim kad dođeš pred školu i kažeš " Znaš Andrea trebala bi ti nova majica!"...joj mama što si sad otkuhala...
To je sve što ti imam za reći. Ja i tata te jako volimo, ali manje bi koštalo da bacamo prljavu robu i kupimo novu...
P.S. molim te nemoj više prati našu odjeću, jer znaš, i zalihe robnih kuća se jednom moraju isprazniti, a zaista ne znam što ćemo onda...