Mitologija https://blog.dnevnik.hr/enhu

ponedjeljak, 11.04.2005.

Grčka mitologija

Kadmo – utemeljitelj grada Tebe

Kadmo, brat Europe, jako je volio i naprosto obožavao svoju sestru (a tko ne bi volio sestru svoju), a kad ju je Zeus ugrabio, Kadmo se hrabro uputi u potragu za sestrom svojom. Mnoge je mjesece Kadmo uporno tragao i lutao okolnim zemljama, ali nikako da uđe u trag svojoj sestri. Odluči on tako posjetiti proročište u Delfima i tamo zatražiti pomoć i savjet samog boga Apolona. Na upit što mu valja činiti, bog Apolon, kroz svoje proročice umiri Kadma odgovorom: 'Tvoja je sestra na sigurnom i nemoj je više tražiti. Tvoja je sudbina zapisana negdje drugdje. Kad izađeš odavde, ugledat ćeš kravu. Slijedi je! Na mjestu gdje ona iscrpljena stane da otpočine ti utemelji veliki grad!' Kad je napustio Delfe, Kadmo doista ugleda kravu koju stade pratiti sa skupinom svojih ljudi. Tako je Kadmo s ljudima svojim dugo pratio kravu, a onda krava odjednom iscrpljena stane i klone na tlo. Baš onako kako je bog Apolon kroz proročište i obećao. Kadmo zapovjedi ljudima svojim da na tom mjestu prinesu žrtvu božici Ateni, a ljudi odmah krenu da zahvate malo vode s bistrog izvora koji je bio nedaleko. Kad su ljudi počeli zahvaćati vodu izvora, odjednom se pojavi divovska zmija koja proždere sve ljude Kadmove. Kadmo, veliki junak, bez straha napadne strašnu zmiju i ubije je velikim kamenom, a kad je žrtvovao kravu božici Ateni, pravedna i mudra ljepokosa božica Atena pojavi se iznenada i u znak zahvalnosti za naklonost i žrtvu obeća Kadmu: 'Izgubio si sve svoje ljude, ali ja ti obećavam da ćeš imati najvjernije ljude i najhrabrije ratnike koji su ikada zemljom koračali. Uzmi zube zmije i zasij ih u polju!' Kadmo posluša božicu, pa kad sve načini kako je ona tražila, iz zemlje stanu nicati odrasli ljudi, redom vrsni i hrabri ratnici u punoj bojnoj opremi. No, ti ratnici pokažu neprijateljstvo spram Kadma i bijahu riješeni da ga napadnu. Još jednom božica Atena posavjetuje Kadma: 'Baci među njih kamen!' Kadmo to brzo učini, a ratnici se međusobno zavade i posvađaju oko toga kojeg je od njih Kadmo ciljao. Razvije se strašna bitka među ratnicima 'zmijske sjetve', pa kad se oni međusobno pobijaju, te ih ostane svega pet, Kadmo opet po savjetu božice stane miriti ratnike. Ratnici u znak zahvalnosti Kadma izaberu za vođu i po njegovom nalogu utemelje slavni grad Tebu 8to je grčka Teba, nikako je ne zamijeniti i pomiješati s egipatskom Tebom – Uaset Luxor). Kadmo i njih petorica bili su zapravo prvi spartoi – na drevnom grčkom jeziku to bi značilo – sijati. Bijahu oni zapravo praoci legendarnih junaka i ratnika Spartanaca koji onako hrabro izginuše do posljednjeg, njih tristotinjak, pod vodstvom svog legendarnog kralja Leonide u Termopilskom klancu, gdje zauvijek osta' zapisana u stijeni njihova hrabra i časna poruka: - Putniče, obavijesti Spartu da smo svih tri stotine izginuli ovdje pokoravajući se zakonima voljene domovine. – Bijahu to legendarni junaci kojima će se Athumanunh i ovom prilikom, nakon toliko minulih stoljeća, pokloniti u tišini noći, nad poljima gdje zauvijek žive hrabri i časni ratnici…

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Zapisi, crtice, crteži, skice, sheme iz raznih mitologija i legendi

actyalan@gmail.com (Athumanunhovo 'mjesto na kojem plaču ptice')

Mitologija - čudnovato sjeme iz kojeg su kasnije niknule filozofija i religija.

Svijet se boji vremena, a vrijeme se boji piarmida.

Vrijeme je najmudrije, ono zna sve odgovore.

Legenda - priča o neobičnom događaju

Tražeći genijalnost i mudrost nudio je milost i ljubav, a zauzvrat našao je glupost i dobio mržnju. Stvorio je svoj Svijet arbitra plemenitog mira, a postao je bakljonoša koji prenosi vjekovni plamen smrti i uništenja.

Dječak je on u kojem se čovjek budi, ili je možda već čovjek u kojem još uvijek dječak živi.




Zna On tajne prije stvaranja Svijeta iz doba kada su Zvijezde još spavale, Vitez je On jedan od najboljih, a namjere su Njegove uvijek dobro skrivene, kaže malo, a govori nejasno kada priča o najplemenitijoj skupini ljudi koji su ikada Zemljom koračali ...

Lovački krik enhu ptice je: keee - ar! a krik alandske (polarne) enhu ptice puno je prodorniji: kee - aarrmm!

Legatus - kod starih Rimljana izaslanik, namjesnik u provinciji, pomoćnik vojskovođe, a možda onaj koji zapisuje (legator), onaj koji nešto nekome ostavi zapisano.

Tamo negdje daleko gdje topla mora zapljuskuju obale Ledene zemlje Alandije, tamo gdje se kiša i vjetar oduvijek dodiruju, ali se nikada ne razumiju, tamo gdje rastu i mirišu najljepše šume srebrenog bora, tamo gdje počinje tajnovita dolina Sylenca... Pojavili su se iznenada i niotkuda, ni najstariji među najstarijima više se ne sjećaju odakle su stigli i zašto su danima i noćima nešto grozničavo tražili. To Strašno i Nezamislivo Vrijeme zapamtilo ih je kao ratnike lutalice i napadače, teško naoružane i oklopljene koji su mirno jahali svoje plemenite konje i svi odreda bili spremni da se bore i da izginu od reda ... Onda pak u tajnovitom Vremenu Bijelih Snjegova, u tajnovitom dobu noći Hawalandha, pronašli su Ono što su tražili. Našli su Njega okruženog njihovim vlastitim Sjenama. Velika je bila snaga i mudrost koju su Mu poklonili bogovi u sam Osvit Vremena. Legenda je bila konačno živa i za Njih je sve moglo početi... i počelo je!

Jedino tamo, a nigdje ne postoji nešto ljudskije, čovječnije, lete žive ptice praznim nebom iznad plime zlatne zore prema krošnjama srebrenog bora...