Ekologija

Pojam onečišćenje okoliša definiramo kao svaku kvalitetnu i kvantitetnu promjenu fizičkih, kemijskih i bioloških karakteristika osnovnih sastavnica okoliša (zraka, voda, tla, hrane), što dovodi do narušavanja zakonitosti u ekosustavu, temeljenih na mehanizmima samoregulacije. Te promjene djeluju danas, ali i ubuduće, na pogoršanju zdravstvenih, gospodarskih i drugih uvjeta života.

Kruženje otrova u biosferi:

Otrovi se pojavljuju u svih djelovima biosfere - u atmosferi, hidrosferi i litosferi. Biljke koje rastu na onečišćenim tlima i same postaju onečišćenima. Preko korijenova sustava odnosno lišća apsorbiraju se štetne tvari. Najčešće su to sredstva za zaštitu bilja tzv. pesticidi, umjetna gnojiva i teški metali (npr.olovo, srebro, kadmij, bakar). Apsorbirani otrvi ulaze u plodove, stabiljku i lišće.
Putovi i način kontaminacije životinja u načelu su slični onima u biljkama. Hraneći se biljnom hranom, biljojedi unose u organizam kroz svoje probavilo i ostatke otrova iz hrane. U prirodnim hranidbenim lancima koncentracija pojedinog otrova mnogostruko se povećava u višoj karici. U pravilu, organizmi koji se nalaze na vrhu hranidbenog lanca imaju i do 100 000 puta veću koncentraciju otrova od početne.

Npr. govedo koje je na paši uz prometnice i hrani se travom bogatu olovom ugrađuje olovo iz trave u svoja tkiva. Čovjek koji jede tako onečišćenu hranu koncentrira je u svojim tkivima. Dakle, hrana uzgajana u onečišćenoj biosferi i sama je onečišćena i prenose se novom konzumentu.
Potrebno je naglasiti da majka za vrijeme dojenja mlijekom predaje dojenčetu neke otrove topljive u mastima koje je nakupila tijekom života iz biosfere ili npr. radeći u proizvodnji s otrovima bez dovoljnih zaštitnih mjera (npr. klorirani ugljikovodici u proizvodnji pesticida, detergencije u proizvodnji sustava za pranje).


Glavne skupine otrova koje štete zdravlju ljudi

Znanost postaje oko 2 milijuna kemijskih otrovnih spojeva, a od njih se oko 100.000 upotrebljava kao komercijalni proizvodi diljem svijeta. Tomu treba dodati oko 8.600 aditiva za ljudsku prehranu, oko 3.400 spojeva koji se rabe u proizvodnji kozmetičkih sredstava te oko 1.000 temeljnih spojeva iz kojih se pripremaju oko 10.000 komercijalnih pripravaka pesticida. Godišnja proizvodnja svih navedenih sredstava danas premašuje 200 milijardi TONA, što je dvostruko više nego1960.godine.
Navedenim količinama proizvedenih otrovnih kemijskih spojeva treba dodati i količine oslobođenih otrovnih tvari nastalih antropogenim djelovanjem koje se otpuštaju u atmosderu, hidrosferu i/ili litosferu.

Najčešći kemijski onečištači koji štete zdravlju:

UGLJIKOVI OKSIDI - Ugljikov dioksid, Ugljikov monoksid
DUŠIKOVI SPOJEVI - Dušik, Dušikovi oksidi (NO i NO2), Amonijak, Nitrati, Nitriti, Nitrozamini, Nitrozamidu
SUMPOROVI SPOJEVI - Sumporov dioksid, Sumporovodik
UGLJIKOVODICI - Metan, Halogenirani (tzv.freoni) - CFCl3, CFCl2, CF2Cl2
OZON
METALI:
- ŽIVA - Metil-živa, Dimetil-živa, Kloridi žive, Sulfid žive
- OLOVO - tetraetil olova, Tetraoksid olova
- KADMIJ - Sulfid kadmij, Jodid, Bromid ili Klorid kadmija, Oksid i hidroksid kadmija
- BAKAR - Sulfat bakra, Hidroksid bakra, Karbonat bakra, Oksiklorid bakra
- CINK - Sulfid cinka, Silikat cinka, Oksid cinka, Cinkov fofid, Cinkov bromid i kromid
- ARSEN - Trioksid arsena
- ALUMINIJ - Klorid aluminija
DETERGENTI - Alkil benzen sulfonat, Polifosfati, Tenzidi, Nitriltriocetna kiselina
POLIKLORIRANI BIFENILI
PESTICIDI - nekoliko skupina i podskupina
FENOLI - Fenol, Krezol, Timol
OSTALI - Fluor, Klor, Mangan, Fosfor, Azbest, čestice ugljena kamena, brašna, azbesta itd,...


Treba spomenuti i ostale abiotičke čimbenike iz okoliša, koji također štete zdravlju ljudi - radiacijsko onečišćenje u dva oblika: elektromagnetsko i korpuskularno, a prema podrijetlu može biti iz prirodnih i umjetnih izvora. Tu su štetni utjecaji rendgenskih, alfa, beta, gama, neutronskih i ultraljubičastih zraka.
Sve više ima dokaza o pojavi leukemije i pojedinih skupina tumora uzrokovanih elektromagnetskim poljima tj. elektromagnetskim smogom (mobiteli, dalekovodi, radio, tv i radarske antene). Ljudskom tijelu nadalje šteti buka odnosno preglasni zvukovi i šumovi, a osobito stresno djeluju zvukovi visokih frekvencija.
Valja dodati i podatak o ostalim fizikalnim i geografksim čimbenicima koji također mogu štetiti zdravlju, a to su pretjerana hladnoća, pretjerana toplina, povećana vlažnost zraka, električna struja, nadmorska visina, hiperbarički uvjeti, hipobarički uvjeti, klimatski uvjeti i dr.

Da li vam nedostaje svježi zrak na koji nisam uopće navikla?
Da li vam nedostaje čisto noćno nebo sa svakom zvijezdom na nebu, milijuni zvijezda a ne njih stotinjak?
Da li vam nedostaje zvuk prirode?



Da li vam nedostaje tišina?
Da li vam nedostaje miris prirode, svježe zemlje, drveća, vode?
Da li vam nedostaje manje ljudi oko vas?



Sve to meni tako nedostaje iako nikada to nisam doživjela. Imam osjećaj da nikada neću biti mirna, da nikada neću imati mir. Stalno neka buka, neki smradovi, neka užurbanost, odvratno. Uvijek se sjetim onih filmova budućnosti, npr. Blade runner (koji je tako aktualan u zadnje vrijeme) i brijem da bi se takav svijet lako mogao desiti ako ne čuvamo i ovo malo što imamo.
Ah, da vi samo znate koliko mene duša i srce boli što nije drugačije. Ne znam koliko se ljudi opterećuje sa time, ali meni je to teško.

Temu možete komentirati i na ovom linku.

Svjetski oceani sada rastu prosječno dva milimetra godišnje, dvostruko brže nego prije 150 godina, a razlog tome vjerojatno je globalno zatopljavanje do kojega dovodi ljudska djelatnost, pokazalo je istraživanje američkog Sveučilišta Rutgers iz New Jerseya.


Geološki tim Rutgersa predvođen profesorom Kennethom Millerom izvijestio je u članku objavljenom u petak u časopisu Science o novim pokazateljima u promjenama razine oceana tijekom posljednjih 100 milijuna godina, temeljenom na bušenjima duž obale New Jerseya na istočnoj američkoj obali.

Istraživanja ukazuju da je razina oceana stalno rasla po jedan milimetar od prije 5.000 godina do otprilike prije 200 godina. Mjerenja razine oceana od 1850. do danas pokazuju prosječni godišnji rast od dva milimetra.

Znanstvenici su utvrdili da visoka stopa rasta nije zabilježena ranije i da je to sigurno novi fenomen.

"Glavna stvar koja se promijenila od 19. stoljeća i početka modernih promatranja je raširena uporaba fosilnih goriva i povećanje stakleničkih plinova", rekao je Miller ukazujući na uzrok ubrzanog rasta razine oceana.

Brzina kojom ocean raste potvrđuje zabrinutost znanstvenika zbog ubrzavanja globalnog zagrijavanja, priopćilo je Sveučilište Rutgers.

Millerov tim je uzeo pet uzoraka sedimenata iz različitih geoloških razdoblja duž obale New Jerseya bušeći u dubinu od 500 metara ispod površine i usporedio naslage, fosile i varijacije izotopa ili različitih formi istih elemenata. Znanstvenici su također povezali ova mjerenja s drugima diljem svijeta kako bi dokazali globalni karakter rezultata.

Rutgersova studija je jedan od programa američke vlade koji se provode kako bi se bolje razumjelo uzroke globalnih klimatskih promjena.



Temu možete komentirati i na ovom linku.