30

nedjelja

studeni

2014

Slatka društvena odgovornost poduzeća!

Društveno odgovorno poduzetništvo je ono koje ima društvenu korist i na taj način uspješno riješava određene društvene probleme na financijski održiv način, socijalna odgovornost poduzeća predstavlja i uključivanje gospodarskih subjekata u riješavanje problema jednog društva.

U Hrvatskoj postoji više od 500,000 osoba sa invaliditetom i samo rijetki od njih uspijevaju pronaći posao, podatci pokazuju da ih je prošle godine zaposleno samo oko 1500. Položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada nije ni približno blizu onakvom kakav bi trebao biti u jednoj državi koja je članica Europske Unije.

Trenutno u Hrvatskoj postoji samo 10ak socijalnih poduzeća a jedno od njih je i tvrtka „Hedona“ iz Križevaca koja proizvodi čokolade i praline.



Osnivač je "Udruga invalida Križevci", a zapošljava ukupno šest osoba od kojih su četiri osobe sa invaliditetom. Ovaj hvalevrijedan projekt, odličan je primjer društveno odgovornog poduzetništva u Hrvatskoj a i šire. Uz vlastita ulaganja iz sredstava „Udruge invalida Križevci“ i sa potporom programa „Poduzetnički impuls Ministarstva obrta i poduzetništva“ uspješno su pokrenuli proizvodnju.

Cilj Hedone je proširiti proizvodnju i zaposliti sve osobe sa invaliditetom s tog područja.

Čokolaterija Hedona

"Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja čokolade i čokoladnih pralina. Naša tvrtka na domaćem tržištu je prisutna nepunih godinu dana, a ono što je razlikuje od svih sličnih tvrtki jest činjenica da se radi o socijalnom poduzeću u kome većinu zaposlenih čine osobe s invaliditetom. Poduzeće je uređeno na način da je prvenstveno usmjereno na društveno korisno dobro, tj. dobrobit za svakog zaposlenika i kontinuiranu mogućnost razvoja kako zaposlenika, tako i tvrtke. Sva ostvarena dobit u tom poduzeću reinvestira se u zaposlenike, u razvoj njihovih kompetencija i njihovog zadovoljstva, u otvaranje novih radnih mjesta i u sam tehnološki razvoj poduzeća kao i dopunu novih djelatnosti".


Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja

Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom dobivaju od države određene poticaje, obično u obliku subvencije plaće (više od 50% ukupne).
Postoji odredba Europske Unije prema kojoj države članice ukoliko u ukupnom broju zaposlenih imaju minimalno 30% osoba sa invaliditetom mogu određene postupke javne nabave osigurati za one poduzetnike koji u svojim poduzećima zapošljavaju teško zapošljive radnike.

Zagrebačka banka izjasnila se kako je spremna smanjiti kriterije kreditiranja za društvena poduzeća, uz uvijet da postoji kvalitetan održivi financijski plan, u čijoj izradi i savjetovanju može pomoći i sama. Obećava maksimalnu kooperativnost prema društveno odgovornim poduzećima, i ističe se po nekoliko donacija u ukupnoj vrijednosti od 37,500 eura koje su dobile „Udruga za održivi razvoj Koprivnice“, „Udruga za mlade Alfa Albona“ iz Labina, autonomni centar Čakovec „Domaće jelo“,udruga „Pružimo ruke“ Bjelovar, te „Društvo distrofičara Čakovec“.

Nažalost, zasad su ovakvi slučajevi socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj samo rijetkost!
Znate li za još koji sličan slučaj poduzetništva u Hrvatskoj? Što mislite o ovakvih projektima, zašto ih u Hrvatskoj ima tako malo?
Da li bi država trebala davati još kakve dodatne poticaje?

24

ponedjeljak

studeni

2014

Što je zapravo društveno odgovorno poslovanje?



Društvena odgovornost je pojam koji se u zadnje vrijeme često spominje. Poduzeća u zadnjih deset godina počinju intenzivnije prakticirati društveno odgovorno poslovanje. Ona u sklopu svojih poslovnih aktivnosti vode brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša. Koncept društveno odgovornog poslovanja naglašava i gradnju dobrih odnosa s dioničarima, zaposlenicima, potrošačima, dobavljačima, vladom i širom javnosti.

Razvoju prakse društvene odgovornosti doprinijelo je: globalizacija, razvoj informacijskih tehnologija, obrazovanje, veća osviještenost građanstva, klimatske promjene, ugroženost okoliša, porast broja siromašnih u svijetu. Velike multinacionalne kompanije su prve koje su prihvatile društveno odgovorno poslovanje. One su na neki način bile prisiljene započeti s tom praksom, budući da su stalno bile na udaru zbog svog lošeg odnosa prema zaposlenicima, zajednici u kojoj djeluju i okolišu.

Kako bi popravile svoju reputaciju i ojačale brand, kompanije su prihvatile koncept društveno odgovornog poslovanja. Danas kompanije najčešće stupaju u suradnju s različitim organizacijama koje se bave socijalnim problemima i pitanjem okoliša. Tako npr. naftni gigant Shell u suradnji sa Svjetskim fondom za divlje životinje provodi projekte za očuvanje bioraznolikosti na svojim crpilištima u Africi. Dakako da je upitno koliko je njima stvarno bitna prirodna bioraznolikost budući da silno žele sagraditi crpilišta na Arktiku. Naime arktička flora i fauna već su sada jako narušene zbog posljedica klimatskih primjena. Gradnja naftnih platformi ugrožila bi opstanak nekih od vrsta na Arktiku, a nagrada bi bila zalihe nafte dostatne za dvije godine.



Za poduzeća je bitno da svi imaju informaciju da su ona društveno odgovorna. Poduzeća putem medija i svojih izvještaja upoznaju javnost s poduzetim projektima. Društveno odgovorno poslovanje ključno je u izgradnji snažnog i na tržištu prepoznatljivog branda. Kupci su danas svakako vjerniji društveno odgovornim poduzećima i spremni platiti višu cijenu za njihove proizvode. Poduzeća uspješno koriste etiketu društveno odgovornog za jačanje svoje pozicije na tržištu, postizanje konkurentske prednosti, ostvarivanje visokih profita i dugoročne održivosti.

Shell i održivi razvoj

Greenpeace - borba za Arktik

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.